Puljak: Sustav izbora ustavnih sudaca omogućuje političke blokade

Saborska zastupnica Marijana Puljak (Centar) upozorila je da problem izbora ustavnih sudaca nije u kandidatima nego u sustavu koji omogućuje političke blokade, predloživši podjelu ovlasti imenovanja između različitih grana vlasti i jednokratni mandat od 10 godina.

Govoreći u ime Kluba zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a, Puljak je ocijenila da Hrvatska ima jedan od najcentraliziranijih modela izbora ustavnih sudaca u Europi, u kojem o sastavu Ustavnog suda odlučuje isključivo Sabor.

Dodala je da trenutačni model pretvara postupak u političke pregovore najvećih stranaka, a institucija koja bi trebala štititi ustavnost ostaje ovisna o političkom dogovoru.

Predložila je da pet sudaca bira Sabor, četiri predsjednik Republike uz mišljenje neovisne komisije, a četiri sudačka vlast.

Zalaže se i za zabranu kandidature osobama koje su u posljednjih deset godina obnašale istaknute stranačke ili izborne funkcije.

- Ustavni sud ne smije biti mjesto na kojem završavaju političke karijere, poručila je.

IDS: Prije prodaje Uljanika riješiti imovinsko-pravne odnose

Dalibor Paus (IDS/PGS/Unija/ISU-PIP) upozorio je na prodaju Uljanika, poručivši Vladi da ne prodaje tvrtku bez rješavanja statusa poduzeća koja posluju na prostoru nekadašnjeg brodogradilišta. Podsjetio je da država putem CERP-a prodaje gotovo 100 posto udjela za 11 milijuna eura, iako je nominalna vrijednost 34 milijuna eura.

- To otvara pitanje - kako je država upravljala ovom tvrtkom i tko snosi odgovornost?, rekao je.

Prostor u centru Pule veći je od 660.000 četvornih metara, a na njemu posluje niz uspješnih tvrtki koje zapošljavaju više ljudi od samog Uljanika, ali su godinama u pravnoj nesigurnosti.

- Nedopustivo je da budućnost tih tvrtki ovisi o dobroj volji budućeg vlasnika, istaknuo je, dodajući da prije prodaje treba riješiti imovinsko-pravne odnose.

- Sve drugo bilo bi neodgovorno upravljanje prostorom od strateškog značaja, poručio je.

SDP prozvao ministra Ružića zbog otkaza u KBC-u Rijeka

Irena Dragić (SDP) prozvala je ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alena Ružića zbog odluka donesenih dok je bio ravnatelj KBC-a Rijeka, tvrdeći da je bolnica izgubila sve sudske sporove protiv radnika kojima su uručeni izvanredni otkazi.

- Tri sudske presude, nula puta je ravnatelj Ružić bio u pravu, rekla je, dodajući da su radnici godinama prolazili kroz psihološki pritisak i narušeno zdravlje.

Istaknula je da će država morati isplatiti više stotina tisuća eura sudskih troškova i naknada nepravedno otpuštenima, umjesto da se taj novac uloži u opremu, usluge i ljude.

- Odgovornost ministra Ružića ne može se poreći, poručila je, dodajući da se ministar nije ispričao ni onkološkim bolesnicima kojima su stigle uplatnice za povrat novca od inkluzivnog dodatka.

Most: Država građanima nudi milostinju umjesto prava

Ante Kujundžić (Most) rekao je da se država pretvorila u sustav u kojem građani traže "milostinju" umjesto da ostvaruju svoja prava, poručivši da je država izgubila dostojanstvo i da se mora vratiti povjerenje građanima.

- Država koja ima rekordne poreze, ali nema dostojanstva, odgovornosti ni pravde, ocijenio je, dodajući da pravosuđe, kada ga ima, djeluje selektivno.

Istaknuo je da dječji doplatak, umjesto da bude potpora obiteljima, često jedva pokriva trošak jedne "patike" za dijete. 

Kujundžić je kritizirao i sustav inkluzivnog dodatka, ocijenivši da je ostao "sve, a samo ne ono što je suštinski trebao biti" - pomoć onima kojima je pomoć najpotrebnija. 

Možemo!: Zaštita životinja problem provedbe, ne zakona

Dušica Radojčić (Možemo!) upozorila je na nedjelotvoran sustav zaštite životinja, istaknuvši da svaki novi slučaj zlostavljanja potvrđuje koliko je provedba zakona loša.

- Nije riječ o pojedinačnim slučajevima, rekla je, dodajući da su upravo ogorčenje građana zbog brojnih slučajeva maltretiranja, od kojih mnogi nisu ni dospjeli u medije, doveli do najavljenog prosvjeda u Zagrebu 27. lipnja.

Navela je da mnogi gradovi i općine ne provode svoje obveze, kontrole mikročipiranja često izostaju, a programi kastracije nisu dovoljno financirani.

- Zakon o zaštiti životinja postoji, ali provedba se u praksi potpuno raspada, rekla je, dodajući da institucije često reagiraju tek nakon što slučajevi postanu javno vidljivi.

Pri tome je naglasila potrebu za boljom suradnjom veterinarske inspekcije, komunalnog redarstva, policije, skloništa i udruga.

DP: Naplatiti ratnu odštetu od Srbije

Tomislav Josić (Domovinski pokret) upozorio je na nenaplaćenu ratnu odštetu od Srbije, procijenjenu na više od 30 milijardi eura.

Podsjetio je da je 1996. godine dogovoren sporazum o normalizaciji odnosa kojim su se Hrvatska i Srbija obvezale u roku od 30 dana osnovati zajedničko povjerenstvo, a u roku od šest mjeseci sklopiti sporazum o naknadi štete, no to se, kako je rekao, nikada nije dogodilo.

- Mogli bismo se riješiti većeg dijela javnog duga samo da to želimo, rekao je, podsjetivši da je Hrvatska od završetka rata u obnovu uložila 5,5 milijardi eura vlastitih sredstava, dok ukupni javni dug iznosi 62,2 milijarde eura.

Dodao je da Srbija još nije isplatila odštetu ni hrvatskim logorašima, kojih je kroz srpske i crnogorske logore prošlo oko 10.000.

HDZ: Mentalno zdravlje zahtijeva prevenciju, ne represiju

Danica Baričević (HDZ) naglasila je važnost zaštite mentalnog zdravlja, posebno djece i mladih, istaknuvši da se to ne može rješavati samo jednim zakonom ili represijom, nego sustavnim pristupom koji uključuje prevenciju, edukaciju i suradnju obitelji, škole, zdravstva i društva.

Podsjetila je na panel raspravu koju je HDZ-ova organizacija Katarina Zrinski nedavno organizirala u Splitu, na kojoj su sudjelovali četiri dalmatinska župana, ministrica zdravstva Irena Hrstić, a iz svog iskustva govorila je i atletičarka Blanka Vlašić.

- Prevencija nije trošak, nego najvažnije ulaganje, poručila je, dodajući da nijedno dijete ne smije ostati samo sa svojim teškoćama, a nijedan roditelj bez podrške zajednice.