19:07 / 19.10.2021.

Autor: Dnevnik/P.F./HRT

Dobronić za HTV: Neke sudnice uopće se ne bi smjele zvati sudnicama

Radovan Dobronić

Radovan Dobronić

Foto: Dnevnik / HRT

Nakon polaganja prisege, novi predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić odradio je prvi dan na poslu. Kakvu atmosferu u pravosuđu može donijeti novoizabrani predsjednik Vrhovnog suda, govorio je u Dnevniku HTV-a.



Od njega se očekuje povećanje učinkovitosti pravosudnih tijela, a za to će biti potrebna kvalitetna suradnja s izvršnom i zakonodavnom vlasti. Pred hrvatskim pravosuđem je reforma koja je i dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Na pitanje novinara HRT-a Branka Nađvinskog kako je prošao prvi dan na poslu, na novoj funkciji, i je li možda osjetio neprijateljsku atmosferu s obzirom na to da ga suci Vrhovnog suda baš i nisu htjeli, novi predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić rekao je kako nema nikakve neprijateljske atmosfere.

- Bilo je dosta ugodno. Zadržao sam se u razgovorima sa sucima Mrčelom, Kosom i Kontrecom koji su vodstvo Vrhovnog suda. Razgovor je bio ugodan, oni su me u grubim crtama obavijestili. Neke stvari znam, neke još moram saznati. Suci su profesionalci, u procesu izbora prvi je put bila pomalo neobična situacija i možda se očekuje neki strah, ali nikakvih neugodnosti nije bilo, baš obrnuto.

● Što će biti sa sucem Mrčelom, hoće li ostati zamjenik?

- Par dana, mjesec dana, moram vidjeti situaciju. Porazgovarat ću sa svim sucima, vidjet ću kakve tko ima interese i želje i onda ću donijeti odluku. Unaprijed ne mogu ništa posebno, ali uzimat ću u obzir stavove, procijenit ću rad, iskustvo i procijeniti na temelju toga.

● Jeste li Marina Mrčelu uspjeli pitati nešto oko tajminga objave pravomoćne presude u slučaju Fimi media? Kolidirala je s vašim izborom u Saboru.

- Nismo razgovarali o konkretnim predmetima nego o organizaciji i propisima.

● Kazali ste da su suci Vrhovnog suda u izboru predsjednika suda tobože bili samo za struku te da njima nije jasan položaj sudbene vlasti u okviru demokratskog sustava. Možete li malo pojasniti tu izjavu?

- Mogu, to je bilo u procesu izbora, kad su neki bili, možda nećemo reći strastveni, no treba pojasniti stvar. U prethodnom dijelu postupka su neke stvari oko izbora sudaca, pogotovo sudaca Vrhovnog suda ili predsjednika, bile jednim dijelom pogrešno interpretirane. Naime, ovo rješenje koje mi imamo putem Državnog sudbenog vijeća za gotovo sve suce osim predsjednika Vrhovnog suda, ono je kao rješenje moguće i ono uopće nije loše zamišljeno. U njemu je relativna većina sudaca, ali imate i predstavnike pravnog fakulteta, ima i 2 predstavnika Sabora kao politike, znači jedan mješoviti sastav. On uopće nije takav da ne bi mogao funkcionirati, međutim o čemu se tu radi. Iz vida su se ispustili već povijesni korijeni takvog sustava. Naime, takav je sustav bio uveden prije nekih 10-15 godina kada je bio prvi val zemalja bivšeg komunističkog sustava, Poljska, Češka, Mađarska, dakle prije nas desetak godina. Tada se postavilo pitanje Europskoj komisiji kakav sustav izbora sudaca za te zemlje koje su neposredno izašle iz komunističkog sustava bio najbolje. Iz Europske komisije su rekli vi ste kroz to dugotrajno razdoblje življenja u totalitarnom sustavu izgubili građanski kontinuitet, uhodanost i odgovornost u izboru sudaca koje u tradicionalnim, velikim zemljama Francuska, Njemačka provodi politika, ali vrlo odgovorno. Suština je ta da je to samo jedan formalni blagoslov politike. U stvarnosti u tom procesu sudjeluje još širi krug raznih civilnih udruga koje daju mišljenje. Međutim, cijeli se sustav opravdava time da su i sudovi i sudbena vlast u demokratskom sustavu dio vlasti i da mora postojati određeni oblik, mogućnost kontrole i sudbene vlasti. Sad su uveli taj sustav da ipak formalno politika imenuje pa kad imate u Njemačkoj ili Austriji da ministar pravosuđa predlaže suce ili predsjednika Vrhovnog suda izravno predsjedniku Republike koji ih imenuje na prvi pogled biste rekli da je to užasno, ali to nije tako, to je samo forma.

● Najavili ste da ćete "pročačkati" određene predmete da vidite ima li u njima sistemskih grešaka. O kojim je predmetima riječ i imate li ovlasti za to?

- Predsjednik ima ovlasti pogledati svaki predmet. Ne u tom smislu da bi sucu govorio što, nego da vidi radi li se po predmetu. U odnosu na to kod predmeta, gdje je pojačan interes ili gdje je velik broj ljudi kao što su sad problemi oko potrošača, da se još vidi je li se mogu riješiti dva sporna pitanja i u kojem roku, bez primisli na utjecaj nego jednostavno da vidim kako se stvari odvijaju.

● Percepcija neovisnosti i općenito rada hrvatskog pravosuđa je na vrlo niskim razinama. U sklopu plana Nacionalnog plana za oporavak i otpornost Vlada ima namjeru uložiti 730 milijuna kuna za reformu pravosuđa. Kakva će vaša biti uloga u toj reformi, jeste li vi spas i ključ reforme, što je vaš cilj? Što možete, a što ne?

- Gledano formalno predsjednik ne može nijednom sucu ništa narediti. Mogu samo ili apelirati ili pokušati ostvariti neki stručni autoritet pa da to suci prihvate. U drugom dijelu, što se tiče izvršne vlasti i Sabora ja isto tako mogu njima predložiti i oni mogu prihvatiti ili ne. Znam kuda bi i za što te novce trebalo uložiti.

● Jedan prioritet?

- Jedan od prioriteta bi sad bio uređenje sudova na razini zgrade, onako kako sudovi izgledaju. Počevši od Zagreba, jednim dijelom zbog potresa, ali nevezano uz potres, Općinski građanski sud je u vrlo skučenim uvjetima. Zgrade su u lošem stanju. Kad idete u malo mjesto uvijek znate gdje je sud. Sud je u središtu i to je najzapuštenija zgrada. Jednim dijelom od izgleda sudova već puno zavisi, a same sudnice su koji puta toliko male da se one uopće ne bi smjele zvati sudnicama. Ne možete reći da je sudnica prostor, sad se otkrilo u pandemiji, kad trebate staviti razmak 2 metra ne možete dvije stranke razdvojiti na 2 metra jer je sudnica premala.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!