Žepec: Osobna sigurnost je temeljna ljudska potreba

Gost emisije '1 na 1' s Romanom Bolkovićem bio je Radovan Žepec, osnivač udruge 'Dobro Dobrim - DoDo' koja je osmišljena kako bi pružala organiziranu, smislenu i efektivnu pomoć u kriznim situacijama. Svoje iskustvo i volju potvrdili su nakon potresa u Zagrebu i Banovini, a također pomažu i Ukrajini od samog početka rata.

Uskoro se bliži tužna obljetnica početka ruske agresije na Ukrajinu odnosno rata u Ukrajini, a udruga 'Dobro Dobrim – DoDo' jedna je od najzaslužnijih za pružanje pomoći u Ukrajini. Kako je do osnivanje udruge došlo opisao je njen osnivač Radovan Žepec.

- Udruga je krenula kad su sva ova nevremena krenula – od COVID-a i potresa u Zagrebi i Banovini. Krenula je po osobnim preferencama, ali i jednom glavnom pitanju, a to je sigurnost. Sigurnost je temeljna ljudska potreba, objasnio je.

- Zapravo se u jednom trenutku pokazalo kao vrlo značajno da bi mogli udrugu i njenu misiju predstaviti kroz pitanja sigurnosti – od osobne sigurnosti koja je temeljna ljudska potreba, dodao je.

Ljudska civilizacija je počela onda kada su pronađeni ostatci ljudskog tijela sa zacijeljenom bedrenom kosti, podsjetio je Žepec na razmišljanja antropologinje Margaret Mead.

- Nisu počeci nikakve slikarije nego trenutak kad se moglo utvrditi da je netko tko bi s takvom ozljedom bio pojeden od životinja, da ne bi mogao preživjeti bez tuđe pomoći, bez sigurnosti. Netko je morao odvojiti vrijeme, imati neke male vještine da sanira tu ozljedu da taj čovjek preživi – to je početak civilizacije, istaknuo je.

Iskustva proizišla iz Domovinskog rata

Gotovo svi članovi udruge su hrvatski branitelji i to iskustvo im je pomoglo da prepoznaju situaciju i anticipiraju probleme te da udrugu prvotno pokrenu kao građansku inicijativu za vrijeme zagrebačkog potresa, kada je udruga nastala.

- Udruga je samo rasla kako su se usložnjavali problemi koje smo anticipirali, prepoznavali i počeli se organizirati da djelujemo unutar onoga što zovemo civilno društvo, država ima svoje, objasnio je.

Domovinski rat Žepec je proveo u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu od njegovog ustrojavanja pa do kraja rata.

- Inače sam vodio ustrojavanje i mobilizaciju Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, ustrojavanje postrojbi i to je bila moja glavna zadaća. Počeli smo s 10 do 15 ljudi u zapovjedništvu, a kada sam napuštao HRZ imali smo 12 punih eskadrila i 3500 ljudi, ispričao je.

Specijalizirani za krizne situacije, pomagali u Zagrebu i Baniji

Udruga 'Dobro Dobrim - DoDo' je specijalizirana za krizne situacije, a svoj početak je imala za vrijeme spomenutog potresa u Zagrebu.

- Došli smo u istočni dio grada i organizirali ljude za koje smo znali da mogu djelovati na terenu – to su speleolozi, alpinisti, penjači – ljudi koje možeš poslati na krov jer tamo je uglavnom bilo pitanje saniranja krovova i spuštanja dimnjaka, pojasnio je.

Banovina je bila nastavak te priče, a to je također bilo vrijeme zatvaranja zbog pandemije COVID-a.

- Nije se mogli niti iz županije u županiji u tom trenutku. Ta zabrana je ukinuta i mnogobrojni volonteri i entuzijasti koji su željeli pomoći su krenuli prema Banovini. U jednom trenutku se od Zagreba do Siska vozilo dva i pol sata – ljudi zapravo žele pomagati.

Kada su došli tamo vidjeli su da je situacija tamo bila poprilično neorganizirana. Svi žele pomagati, ali nije bilo strukturirano na način koji bi tu pomoć učinio efikasnom, objasnio je Žepec.

- Idete kroz selo i vozite mlijeko i pomoć i kaže jedna bakica 'nemojte mi, imam već 100 litara mlijeka'. Svi dolaze i ostavljaju mlijeko, opisao je probleme s manjkom organiziranosti.

Iz udruge su onda odlučili da krenu graditi skloništa. Prvo su to bile banijske kolibe, kako su ih onda zvali – mali objekti drvene konstrukcije u kojima su mogli boraviti ljudi koji nisu onda imali gdje boraviti.

- Tamo gdje je i bila mogućnost življenja u kući ljudi su jednostavno bili u strahu, nisu željeli boraviti u kućama pa smo im isto tako napravili te objekte. Nakon toga smo krenuli raditi trajnije objekte, rekao je.

Objekti su bili od 36 kvadratnih metara s dvije sobe i malom kuhinjom te sanitarnim čvorom, a napravili su ih oko desetak, zbog čega su ljudi pogođeni potresom imali priliku ostati na tom području, tvrdi Žepec.

Počeli s pomoći Ukrajini na samom početku rata

Dva dana nakon početka rata u Ukrajini udruga je već počela djelovati u pružanju pomoći Ukrajini. 

- Privatnim kontaktima smo se ponudili veleposlanstvu, predstavili smo udrugu, ljude i kompetencije. Znali smo otprilike što ih čeka, to je bilo vrijeme konsternacije. Mogli smo im predočiti naše iskustvo u tom trenutku. Nitko u tom trenutku nije znao koliko će to trajati i kolika će brzina agresije biti, ispričao je.

S veleposlanstvom su potpisali sporazum da će koordinirati prikupljanje humanitarne pomoći za potrebu Ukrajine.

- Već nakon pet dana je krenuo prvi kombi prema Ukrajini. U tom trenutku su već granice bile zatvorene pa se išlo na 'ničiju zemlju', na poljsko-ukrajinsku granicu. To je zapravo jedini transport koji je krenuo tamo, a da nismo išli u Ukrajinu. Od onda do danas ta pomoć je stalno rasla i strukturirana na način da smo znali potrebe – da nismo pomagali iz smirivanja nekakve savjesti ili pokazivanja altruizma koji nije utemeljen u stvarnim potrebama, opisao je pristup rada udruge u pružanju pomoći.

Pomoć iz Hrvatske od velike važnosti

Iz mjesta nedaleko od Černobila u emisiju se javila Marina Kulhejko, zamjenica ravnatelja Contribution To Medicine Development odnosno pomoći medicini u Ukrajini, koja je objasnila značaj pomoći koja dolazi iz Hrvatske u Ukrajinu.

- Sustav zdravstvene zaštite danas u Ukrajini pati i od rata i od oskudice. Zato je potpora Hrvatske za nas jako važna. I za zdravstvene djelatnike i za primatelje tih usluga, obične ljude, rekla je.

Opisala je kakvo je stanje funkcioniranja medicinske pomoći u Ukrajini u trenutačnim uvjetima rata te kako zbrinjavaju one potrebite.

- Sada je vrlo teško pružati pomoć zbog zračnih uzbuna i stalne opasnosti. Naš Fond za poticanje razvoja medicine pomaže maksimalnim kapacitetom običnom stanovništvu, zahvaljujući potpori Hrvatske, poručila je.

- Na primjer, ako osoba treba otići liječniku u bolnicu, onda često zbog bolesti ili zbog zračne uzbune ne može doći na vrijeme kad je naručena. Onda se datum posjeta prebacuje, a problem ostaje, dodala je.

U takvim slučajevima uskaču mobilni timovi koji pružaju pomoć ljudima na licu mjesta s obzirom na to da nisu sami u mogućnosti doći do bolnice odnosno mjesta pružanja zdravstvene pomoći, objasnila je Kulhejko.