13:14 / 09.07.2021.

Autor: Studio 4/IMS/HRT

Rakar: Niti osobito loši niti osobito uspješni

Marko Rakar

Marko Rakar

Foto: HTV / HRT

Oko 2 milijuna ljudi u Hrvatskoj ulaže u mirovinske fondove. Kako bi osiguranici dobili što kvalitetniju sliku o tome u što se ulaže, osnovana je Udruga članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova. Tim je povodom gost u Studiju 4 bio konzultant Marko Rakar. Kazao je da su mirovinski fondovi prečesto produžena ruka politike.

Ljudi trebaju dobiti mogućnost da sami odlučuju o svojoj mirovini, rekao je Marko Rakar, savjetnik i jedan od osnivača Udruge. 

- Prosječna osobna imovina u fondu, koja se nasljeđuje te se koristi kao buduća mirovina, prosječno je oko 60.000 kuna po osobi. Cilj udruge je da se građanima približi što mirovinski fondovi rade, na koji način ulažu novac, kakve prinose dobivamo, kako se naši mirovinski fondovi uspoređuju s drugima u svijetu te da damo transparentost toj fondovskoj industriji i napravimo pozitivan pritisak kako bi mirovine bile bolje, rekao je.

Ocijenio je da postojeći model funkcionira donekle u redu, svega 1/4 završava u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, a 75% u 1. mirovinskom stupu koji je, kaže, protočni bojler.

- Uplatite novac, a on odmah ide za isplate mirovina postojećim umirovljenicima. Cilj je bio da se udio 2. mirovinskog stupa postepeno povećava kako bi osigurali veće mirovine, ali to se nije dogodilo. Izdvajanje u 2. mirovinski stup je premaleno, to mu je boljka. Postoji niz metoda kako bi mirovina bila veća - dobrovoljno povećana uplata u 2. mirovinski stup te da sami fondovi imaju veću slobodu izbora gdje će ulagati, objasnio je.

Smatra da je postojeća regulativa mirovinskih fondova vrlo stroga. Mirovinski fondovi gotovo 70% novca, a raspolažu s oko 120 mlrd. kuna imovine, imaju uglavnom u hrvatskim državnim obveznicama. Ostatak je u gotovini ili dionicama. Fondovi imaju pravo investirati u dionice koje su izlistane na burzama, koje su kvalitetni financijski instrumenti. Imamo nekoliko mirovinskih fondova i unutar toga su kategorije A, B i C fondova. Velika većina građana je u B fondu, umjerenog rizika.

Kazao je da još nismo vidjeli odgovornost mirovinskih fondova za pogrešna ulaganja, a bilo ih je, navodi u milijardama.

- Otkupljivali su se u formi obveznica loši plasmani banaka, firmi koje su otišle u predstečaj ili stečaj. Imali smo cijeli niz ulaganja u dionice tvrtki koje su nestale iz nekog razloga, na Ledu su mirovinski fondovi izgubili pola milijarde kuna na fondove koje nisu kontrolirali. Na žalost, prečesto se mirovinski fondovi pokazuju kao produžena ruka politike, bez obzira na vladu, objasnio je.

Kao udruga pokušat će biti fokusiraniji, okupljaju niz kvalitetnih financijskih stručnjaka, ekonomista, koji razumiju ili su bliski tim industrijama, pa se mogu postavljati konkretnija pitanja. Očekuju da će s fondovima surađivati kvalitetno te da će osiguranicima kvalitetnije prikazati u što ulažu.

- Kao što brinemo o svojoj kući, automobilu, tako trebamo brinuti i o imovini koja je pohranjena u mirovinskim fondovima, poručuje Rakar.

Smatra da vrlo malo preispitujemo što je s našim mirovinskim fondom, a jedan od razloga je što to obično uplaćuje poslodavac, to je tek stavka na isplatnom listiću.

Naglašava da mirovinski fondovi nisu loša pojava, to je iznimno kvalitetan način štednje i moramo brinuti o tome da osiguramo izvor prihoda i nakon što odemo u mirovinu.

Mirovinski fondovi u proteklih 20 godina ostvarili su svojim članovima prinose koji su u rangu prinosa sličnih fondova i u drugim zemljama. Nisu osobito loši, ali ni osobito uspješni, ocijenio je.

Na pitanje kako ćemo živjeti mi budući umirovljenici, odgovorio je da sve ovisi o tome koliko će ljudi raditi u Hrvatskoj. Primarni način punjenja mirovinskih fondova su osiguranici, a mi gubimo radnu snagu, po broju radno aktivnog stanovništva nisko smo na ljestvicama po bilo kojem kriteriju, i Hrvatska će morati otvarati granice prema ekonomskim radnicima.  

Komunikacija u Saboru i javnom prostoru

- Naši političari su uglavnom, uz časne iznimke, slabog školovanja, a njihovi nazori i poznavanje svijeta su vrlo ograničeni. Bijeg u svjetonazorske teme, ustaše, partizane, LGBT ili ne, utočište je onih koji ne znaju bolje, to je žalosno, ali je tako, kazao je komentirajući komunikaciju u Saboru, ali i javnom prostoru.

Poručuje da svatko od nas ima priliku jednom u četiri godine dati svoje mišljenje o tome. 

Veliki utjecaj države na gospodarstvo

Kaže da naše gospodarstvo radi najbolje što može, a problem je što smo iznimno regulirana država i pojedine stvari se u Hrvatskoj ne mogu dogoditi, a mimo toga udio države u gospodarstvu je nevjerojatno visok, kao i udio korupcije u državi.

- Kada bismo imali manji utjecaj države na gospodarstvo, ono bi se kvalitetnije razvijalo. U posljednjih godinu-dvije mogli smo vidjeti visokotehnološke kompanije koje su uspjele. Hrvatska je zemlja pametnih, sposobnih, motiviranih ljudi, samo im treba dati priliku da se razvijaju. Svi koji su zadnjih 10-ak godina napustili Hrvatsku su ultimativni poduzetnici, koji su unatoč svemu što ide protiv njih odlučili ući u takav pothvat i otići negdje drugdje. Da imamo tih 200.000 poduzetnika, država bi puno drugačije izgledala i svi se moramo upitati što smo učinili da smo te ljude otjerali, poručuje.

Ljudi često govore o tome da se bježi jer su primanja drugdje bolja, no Rakar smatra da je temeljni razlog to što shvaćaju da u Hrvatskoj ne mogu uspjeti, jer često kod nas morate imati knjižicu stranke ili nešto slično. 

Koliko smo skloni štedjeti, u nekretninama ili ulagati u dionice?

Građani na štednim računima imaju jako puno, postoji dio građana koji zna da mora štedjeti, no većina nema prilike uštedjeti jer su njihova redovna mjesečna primanja preniska. Nekretnine su hrvatski specifikum, kod nas se smatra da je bitno da posjedujemo nekretninu, a nemamo niti regulirano niti podešeno tržište najma nekretnina, gdje se iznajmljuje sve i svašta. Smatramo ih fondom štednje, a što se tiče tržišta kapitala, mlađi su skloniji takvim tipovima ulaganja, ali na međunarodnim burzama. Naša je polukomična za neko ozbiljno ulaganje, zaključio je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!