Mala kuća, ali sigurno utočište za žene

24.11.2023.

07:00

Autor: Marina Šaponja/L.P./Regionalni dnevnik/HRT

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenog. U Hrvatskoj su svi oblici nasilja u porastu, a konstantno se traže strože kazne i jača intervencija državnih institucija u rješavanje ovog problema. Donosimo priču iz Zadra.

Mala kuća, kapaciteta 10 mjesta sigurno je utočište za žene, žrtve nasilje i njihovu djecu u Zadarskoj županiji. Upravo ovdje, nedavno je pomoć za svoje dijete i sebe dobila i jedna mlada žena koja je supruga nasilnika prijavila policiji.


- U Sigurnu kuću sam došla prije dva mjeseca s malodobnim djetetom. Odlučila sam se doći tako što sam nasilje trpjela duže od godine dana i postajalo je sve gore i gore. Shvatila sam da to nije okruženje koje želim za svoje dijete i sebe i htjela sam da nas zaštitim i da nam pružim sigurnost, rekla je Sonja, žrtva nasilja.


U Sigurnoj kući žena može ostati do godinu dana. Uskoro završava školovanje nakon čega se planira zaposliti te sa svojim djetetom izgraditi bolju, sretniju budućnost u čemu ima i potporu svoje obitelji.


- Bolje se osjećam nego kada sam došla u Sigurnu kuću. Stvari dolaze na svoje i mislim da će to biti dobro. Imam pozitivno mišljenje da će na kraju sve ispasti dobro i onako kako sam zamišljala, nastavlja Sonja.


Zadarska Mala kuća trenutačno je popunjena. Kapaciteta, nažalost, često nedostaje.


- Ono što se možda ukazalo kao potreba je nekakav stan, prostor za hitne intervencije. Imate žena kojima zaista treba hitan smještaj to je recimo dva dana, tri dana dok ne odu negdje drugdje, kaže Adela Pece, predsjednica Udruge Duga, socijalna radnica u Maloj kući.


Ženama nije lako donijeti odluku o odlasku, suočene su s neizvjesnom budućnošću, a u zadarskom skloništu najstarija žrtva nasilja imala je 71 godinu.



- Svake godine svjedočimo zapravo ubojstvu od 16 do 22 godine, za 22 žene. Za ovako malu državu ovo su ogromne brojke te je Hrvatska treća zemlja po femicidu u Europskoj uniji, govori Valerija Barada, aktivistkinja i sociologinja.



- Porast nasilja sigurno postoji, to se vidi po telefonskim pozivima, zahtjevima za smještaj, međutim ono što je bitno i zašto žene prijavljuju, javnost je dosta senzibilizirana za tu tematiku, imaju više informacija kome se mogu obratiti, dodaje Pece.

Oblici nasilja su razni, uz fizičko, sve je češće psihološko te ekonomsko nasilje


- Živimo u takvom društvu i takvoj kulturi gdje je ili nije baš sankcionirano nasilje protiv žena, priča Barada.


Strože kazne te veća uključenost svih institucija u rješavanje ovoga problema, ključni su korak u borbi protiv nasilja nad ženama.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Od istog autora