Potpisan Razvojni sporazum za područje sjeverozapadne Hrvatske
Foto: HTV / HRT
Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković s ministrima je posjetio Varaždinsku županiju, gdje je održao sastanak sa županima pet sjeverozapadnih hrvatskih županija, te su potpisali razvojni sporazum za to područje vrijedan 15,2 milijarde kuna. Tom je prigodom istaknuto da nikad dosad nije bilo takve potpore ulaganjima na sjeveru zemlje te da je riječ o sporazumu za razvojno desetljeće sjevera i cijele države.
Sporazum je pokrenut na inicijativu Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske, Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije. Od ukupno 15,2 milijarde kuna, kojima se osigurava provedba 38 projekata u pet županija, vrijednost zajedničkih infrastrukturnih projekata iznosi 9,2 milijarde, a ukupna vrijednost projekata županija, uključujući rezervne projekte, iznosi 5,9 milijarda kuna. Trošak financiranja projektno-tehničke dokumentacije je 65,5 milijuna kuna.
Razvojni sporazum potpisali su potpredsjednik Vlade Davor Božinović i ministri Marija Vučković, Nataša Tramišak, Nina Obuljen Koržinek, Nikolina Brnjac, Oleg Butković, Darko Horvat, Vili Beroš i Radovan Fuchs te župani pet sjeverozapadnih hrvatskih županija varaždinski Anđelko Stričak, međimurski Matija Posavec, krapinsko-zagorski Željko Kolar, koprivničko-križevački župan Darko Koren i bjelovarsko-bilogorski Marko Marušić.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je da je taj sporazum za sjever Hrvatske dio programa Vlade te da je to sporazum za cijelo razvojno desetljeće sjevera Hrvatske, ali i za cijelu Hrvatsku.
- Hrvatska je riješila sve ključne nacionalne zadaće, imamo i demokraciju, i državu, i institucije i naš je cilj nakon članstva u EU-u i NATO-u da pridonosimo gospodarskom razvoju i boljoj kvaliteti života naših građana diljem RH. To je smisao ovog sporazuma inspiriran kvalitetnom provedbom sporazuma za Slavoniju Baranju i Srijem, rekao je premijer.
- Činjenica da smo u koroni donijeli Nacionalnu razvojnu strategiju, prihvatili Nacionalni plan oporavka i otpornosti i sada potpisujemo ovaj Razvojni sporazum govori kako i u krizi gledamo naprijed, istaknuo je.
Dodao je i da je prosjek razvijenosti ovih pet županija prema prosjeku EU-a između 41 - 57 posto.
- Najrazvijenija je Varaždinska županija, koja je najveća i upravo zato smo i tu kako bismo naglasili centralnu ulogu ove županije na sjeveru Hrvatske. A i naši današnji raniji posjeti Vindiji poruka su o uspješnoj priči koja ovdje postoji već više od 62 godine, rekao je Plenković.
Istaknuo je i da su posjetili gradilište Medicinske škole.
- Veliki projekt, investicija od 90 milijuna kuna. To je doprinos profiliranju grada Varaždina kao grada mladih i grada obrazovanja i sveučilišta. To je profiliranje uz baštinu i kulturu pravi put konkurentnosti i lovljenja koraka s četvrtom industrijskom revolucijom, rekao je premijer.
Premijer Andrej Plenković je izjavio da proces obnove nakon potresa treba ići brže i u Zagrebu i na Baniji te poručio da svi trebaju raditi "više i bolje".
Odgovarajući na pitanja novinara u Varaždinu, premijer je realnom ocijenio mogućnost produžetka roka korištenja novca iz Fonda solidarnosti EU za obnovu potresom razrušenih zgrada u Zagrebu, pri čemu je istaknuo "element progresivne štete" koja je u Zagrebu nastala i nakon razornog potresa koji je pogodio Banovinu prije jedne godine, a jako se osjetio i u Zagrebu.
- Ta činjenica nas je dovela do toga da su se i štete povećale i da ćemo onda sa vrlo jasnom razložnom argumentacijom, siguran sam, doći do rješenja da se ti rokovi produlje i da se ta sredstva iskoriste, ocijenio je premijer.
Složio se se ocjenom da sam proces obnove treba ići brže. "Ako ima jedna tema oko koje mislim da možemo i moramo biti puno bolji, onda je to ta i to ćemo i učiniti, rekao je.
Za dva dana bit će točno jedna godina od potresa na Banovini, a u Petrinji će stoga u srijedu, najavio je Plenković, biti održan "rezimirajući sastanak" o svemu što se napravilo i sve što se namjerava napravit.
- Mislim da smo do sada investirali ogromna sredstva, napravili ono što je bilo nužno u ovoj prvoj fazi pomoći. Zadaća je Vlade, svih resora da intenziviramo proces obnove. Natječaji za zamjenski kuće su krenuli, ići će natječaji za višestambene zgrade. Prema tome, taj proces će se sada dinamizirati. Nažalost, potres je bio tako jak i tako velik da će taj proces trajati godinama. To nije nešto što može bilo tko učiniti preko noći i naravno da ćemo ubrzati proces i u Zagrebu i na Banovini, poručio je.
Svi moramo raditi više i bolje na toj temi, dodao je, upitan je li ministar graditeljstva Darko Horvat trebao bolje raditi.
Vlada i Stožer dobro su vodili borbu protiv covida
Plenković nije zadovoljna ni brojem procijepljenih u Hrvatskoj, godinu dana od početka cijepljenja protiv covida, rekavši kako su Vlada i nadležne službe učinile sve što je potrebno i stalno pozivale na cijepljenje, ali da su se susreli i s brojnim akterima na društvenim mrežama koji su govorili nešto sasvim suprotno.
Dio ljudi, nažalost, poklanjao je povjerenje - ne Vladi, ne ministru zdravstva, ne Stožeru, ne znanstvenicima, ne onima koji su uspjeli u ekstremno kratkom roku otkriti cjepivo - nego raznoraznim drugim akterima, upozorio je premijer, no vjeruje da će se dio ljudi i dalje odlučiti na cijepljenje.
Najavio je da će sutra biti održan sastanak s ravnateljima svih velikih državnih bolnica, kao i čelnicima općih bolnica (video format) kako bi se vidjelo koliko je sustav spreman s obzirom na brzošireći omikron soj virusa. "I s te strane želimo dignuti razinu spremnosti", rekao je.
U kontekstu nedovoljne procijepljenosti građana, Plenković je rekao kako za to postoji više razloga, no ne slaže se da je tome pridonijela i loša komunikacija Vlade ili Stožera.
- Ta nekakva teza da je nešto Vlada, Stožer, krivo komunicirala, to kompletno otklanjam, rekao je i upozorio da su se u hrvatskome društvu različiti akteri različito očitovali o cijelom procesu dok su Vlada i Stožer bili konzistentni.
- Poštujte epidemiološke mjere, cijepite se - to su dvije temeljne poruke koje je Vlada imala i ne može nitko reći da je Vlada nešto drugo govorila osim toga. Zašto dio ljudi to ne sluša to, nažalost, mi ne možemo utjecati toliko da baš svi kažu ok, smatramo da je to pametno i mudro, dodao je.
Temeljne poruke i Vlade i Stožera, liječnika i znanstvenika, bile su jasnije da jasnije ne mogu biti, naglasio je.
Što čekate s predajom potpisa ako ste tako sigurni u njihov broj?
Novinari su ga pitali i vjeruje li u to da je referendumska "inicijativa" protiv covid potvrdi i načina rada Stožera prikupila 400 tisuća potpisa, a premijer je odgovorio da "ne zna", a jednako je dogovorio i na pitanje vjeruje li u spekulacije da su "Suverenisti" svoje potpise koje su prikupljali za odgodu uvođenja eura dali ovom referendumu.
- Znate, ako ste tako sigurni da imate dovoljan broj potpisa, što čekate, rekao je premijer ponovivši poziv inicijativi da donese potpise kako bi ih se moglo prebrojati.
- Nemam pojama. Ne znam da li se tu trguje s potpisima, tko ih ima, tko ih nema, o tome mogu sad spekulirati koliko god hoćemo, dodao je te rekao kako se upravo zbog toga i donosi novi Zakon o referendumu jer je loše sadašnje zakonsko rješenje koje ne predviđa u kojem se roku na kontrolu odnosno prebrojavanje trebaju donijeti prikupljeni potpisi.
Plenković o radu sigurnosnih službi
Plenković je izjavio da će biti zadovoljan radom sigurnosnih službi tek kada dozna odakle je nabavljeno oružje kojim je Danijel Bezuk pucao na Markovu trgu lani 12. listopada, te tko ga je naučio pucati i zašto, kako bi dobio širu sliku o tom incidentu.
Odgovarajući na pitanje ima li neke dodatne informacije o napadu na Banske dvore, s obzirom da je proteklih dana ustvrdio kako nadležne službe nisu dovoljno istražile taj slučaj, Plenković je rekao kako o tome govori nakon što ga pitaju novinari.
Pritom se referirao na istup novoizabranog čelnika saborskog Odbora za obranu i nacionalnu sigurnost Siniše Hajdaša-Dončića (SDP), kazavši kako je Hajdaš-Dončić poznat po tome da je, zajedno s čelnikom SDP-a Peđom Grbinom, njega prijavljivao Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa.
- Dakle, onaj suspendirani potpredsjednik SDP-a, kojeg valjda Davor Bernardić nije na vrijeme izbacio, pa su sad onda oni, kad su zavladali, izbacili Bernardića, govorimo o tom profilu predsjednika Odbora, dodao je Plenković.
Hajdaš-Dončić je u izjavi "Novom listu" najavio skoru sjednicu saborskog Odbora na temu pucnjave na Markovom trgu. Rekao je kako ne vjeruje da SOA-a i policija ne bi reagirali da postoje informacije o nekakvim potencijalnim terorističkim aktivnostima.
U četvrtak na Vladi zaključak o Ini
Premijer Plenković je rekao kako će u četvrtak Vlada donijeti zaključak o Ini, no nije htio otkriti u kojem će se smjeru ići vezano uz otkup udjela od MOL-a.
Na pitanje da je zadnje što se čulo od MOL-a da će se vrlo teško dvije strane približiti oko cijene i znači li to da postoji neka druga opcija, odnosno da hrvatska strana neće kupiti dionice Ine, premijer je ponovio: "Pričekajte četvrtak".
Vlada će ubrzati sve procedure oko dozvola za rad strancima
Novinari su premijera pitali i da prokomentira zahtjeve hotelijera da se ubrza dobivanje dozvola za rad strancima s obzirom da su već počeli tražiti radnike u turizmu. Plenković je kazao kako je Vlada tu da pomogne i ubrza sve procedure. Ponovio je kako je ovogodišnja sezona bila iznad svih očekivanja, što će pomoći da gospodarski rast bude jedan od tri najveća unutar EU.
- Konstatirali smo ovo ljeto da u pripremi sezone, s obzirom na COVID-19, većina aktera nije očekivala da će doći toliko turista i da će biti tolika potreba za radnicima. Sada s tim iskustvom se u pogledu tržišta rada u turizmu i s njime povezanim djelatnostima vodi na vrijeme računa, bilo da je riječ o sezonskim radnicima, domaćim radnicima, ljudima koji će doći raditi u Hrvatsku. I mi smo tu da pomognemo, ubrzamo sve procedure, od dozvola, kvota, čega god treba. Sve ćemo učiniti da bude više ljudi, jer se nadamo da će ova 2022. biti barem jednako dobra kao i 2021., kazao je.
Župan Stričak: Dižemo kvalitetu života naših građana
Varaždinski župan Anđelko Stričak zahvalio je premijeru i ministrima na podršci u realizaciji projekata za Varaždinsku županiju i cijeli sjever Hrvatske.
- Svrha potpisivanja sporazuma je da se između Vlade i županije usuglase razvojni prioriteti i utvrdi način suradnje i izvori financiranja. Sporazumom dižemo kvalitetu života naših građana u područjima kao što su zdravlje, kvaliteta života, energija, sigurnost, digitalno društvo, turizam i kreativno društvo, kulturna baština, obrazovanje, regionalna infrastruktura... Smatram da je ovim pokriveno sve bitno i da će doprinijeti investicijskom boomu i napretku cijelog sjevera RH, rekao je.
Napomenuo je da su projekti Varaždinske županije vrijedni gotovo 1,5 milijarda kuna.
- Sve to će donijeti dosad najveći iskorak u podizanju kvalitete života naših sugrađana, a treba napomenuti i da su ogromna sredstva, odnosno 100 milijuna eura za gospodarstvo sjevera Hrvatske, predviđena i Planom za industrijsku tranziciju, rekao je Stričak.
- Danas smo ovim činom potpisivanja razvojnog sporazuma za sjever Hrvatske dali zajednički okvir vrijednosti 15,2 milijardi kuna, različitih strateških projekata gdje smo zajednički s županima pet županija sjevera Hrvatske definirali jasne strateške kapitalne projekte koji trebaju u značajnoj mjeri podići i razvoj konkurentnosti, ali i kvalitetu života stanovnika na ovom području, rekla je Nataša Tramišak, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
Dodala je da je plan industrijske tranzicije regija sjevera Hrvatske već završen te da se planira okvir zelene i digitalne tranzicije i transformacije gospodarstva tako da će uz javne, velike i strateške projekte svoj prostor u izvorima financiranja iz europskih fondova pronaći i gospodarstvenici s tog područja.
Premijer Plenković u Vindiji upoznat s idućim investicijama
Premijer je posjet započeo sastankom u tvrtki Vindija, na kojem je nova Uprava predstavila iduće investicije i projekte.
Grupa Vindija jedna je od najvećih domaćih i regionalnih prehrambenih industrija, koja objedinjuje 13 tvrtki članica, ima više od 3.600 zaposlenih i surađuje s više od 1.300 kooperanata. S investicijskim i razvojnim planovima za iduće razdoblje goste je upoznao predsjednik Uprave Vindije Nenad Klepač.
Kako se neslužbeno doznaje, poseban je zaključak sastanka da Vindija ni u kojem slučaju neće mijenjati vlasničku strukturu te da i dalje ostaje jedna od ključnih hrvatskih kompanija.
Nakon obilaska Vindije, premijer se zaputio na gradilište Medicinske škole Varaždin, koja će postati regionalni centar kompetentnosti zdravstvenih tehnologija.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!