Musić Milanović: 35% djece s previše kilograma, najdeblja djeca na Jadranu

Diljem svijeta obilježava se Svjetski dan debljine, jednog od najvećih javnozdravstvenih problema 21. stoljeća. U Hrvatskoj čak 35% djece od 8 do 9 godina ima problem s prekomjernom težinom, pokazalo je istraživanje Europske inicijative praćenja debljine djece CroCOSi, koje provodi europski ured Svjetske zdravstvene organizacije. To istraživanje daje uvid u prehrambene navike, tjelesnu aktivnost i obilježja ranog razvoja djece.

U povodu obilježavanja Svjetskog dana debljine predstavljeni su rezultati istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) "Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019. (CroCOSi)", čija je voditeljica za RH Sanja Musić Milanović.

- Kao voditeljica istraživanja CroCOSi u Hrvatskoj predstavit ću rezultate drugog kruga istraživanja Europske inicijative praćenja debljine u djece, koje smo proveli u osam tjedana, od veljače do travnja 2018.

- Sve ovo radimo jer zaista imamo ozbiljan problem. Prema istraživanju, čak 57,4% odraslih u Hrvatskoj ima previše kilograma, kao i 35% djece prema istraživanju CroCOSi 2015./2016., što je naša referentna točka za sva daljnja istraživanja CroCOSi, rekla je Musić Milanović.

Dodala je da je niz kroničnih nezaraznih bolesti koje kao rizični čimbenik imaju prekomjernu tjelesnu masu i debljinu te da čak 6,6% hrvatskog proračuna usmjerenog na zdravstvo odlazi na sve ono što uzorokuju isključivo prekomjerna tjelesna masa i debljina.

- U idućih 30 godina, ako ne smanjimo trend porasta debljine, životni vijek smanjit će se za 3 i pol godine. Debljina je zajednički nazivnik za sve vodeće kronične nezarazne bolesti od kojih u Hrvatskoj pobolijeva i umire 90-93% ljudi, rekla je.

- Imamo vrlo ozbiljan problem. Naši su muškarci apsolutni prvaci Europe - čak 67,6% muškaraca u Hrvatskoj ima previše kilograma. Djeca su nam prema prošlom istraživanju bila na visokom petom mjestu od 38 obuhvaćenih zemalja. Sve 4 zemlje iznad nas su mediteranske. Problem debljine je uočljiviji na jugu. Najmršaviji su na sjeveru, a najdeblji na jugu, pogotovo dječaci, rekla je.

Istraživanje je provedeno u 144 matične i 90 područnih osnovnih škola, 256 drugih i 249 trećih razreda osnovnih škola, a bilo je uključeno 5734 djece. WHO-u su predani podaci djece od 8 do 9 godina, što je 2711 djece, podjednako dječaka i djevojčica.

- U dobi od 8 godina imamo 33,1% djevojčica s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Bitno ih je više s prekomjernom tjelesnom masom - 21,2%, a debelo je 11,9%. WHO oboje tretira kao jedno. Dječaka je 37% s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, 19,2% s prekomjernom tjelesnom masom i 17,8% s debljinom. Ukupno s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom imamo 35% djece. Zadržali smo se baš kao i u prethodnom krugu 2015./2016, rekla je Musić Milanović.

- Zadovoljni smo što smo zaustavili porast debljine djece u promatranom razdoblju. No, tek će novi krug istraživanja za 2020. godinu pokazati koliko je pandemija covida utjecala na pandemiju debljine, dodala je.

Dodala je da ne zna kako će biti iduće godine kada se provodi novi krug istraživanja.

- Vidjet ćemo kako su epidemija koronavirusne infekcije i mjere koje su uvedene zbog nje utjecale na brojeve. Bojim se da će rasti, sukladno nekim preliminarnim istraživanjima, dodala je.

- Po regijama najvitkiji su i najmanji problem s debljinom imaju djevojčice i dječaci Grada Zagreba (29,7%), zatim kontinentalne regije 36% i najdeblja djeca u Hrvatskoj su u jadranskoj regiji, čak 36,9%, rekla je Musić Milanović.

Govorila je i o prehrambenim navikama.

- Danas se zna da je zapravo problem debljine u djece jako vezan za konzumaciju zaslađenih pića jer to su skrivene kalorije, ne računaju s njima, rekla je voditeljica istraživanja Sanja Musić Milanović.

Predstavljanje rezultata istraživanja održano je u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Jedna od dvije osobe koje su najviše partipicirale u programu CroCOSi Helena Križan rekla je uvodno da se obilježavanjem Svjetskog dana debljine nastoji podići svijest o debljini kao bolesti, bolesti koja ima kompleksne uzroke.

- Debljina je sve učestalija u današnjem društvu i velik je javnozdravstveni izazov. Kako bismo bolje odgovorili na taj izazov, uvijek je važno dobro upoznati neprijatelja. U tom smislu veoma je važno poznavati razmjere tog problema i rizike koji pridonose njegovu nastanku, rekla je Križan.

Zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin istaknula je kako je riječ o veoma važnom istraživanju HZJZ-a za Hrvatsku da se vidi kakvo je zdravlje naše djece u odnosu na djecu iz drugih zemalja.

- Prije pandemije izazvane koronavirusom termin pandemije u proteklih 10 godina najviše se vezao uz pitanje debljine kod djece. Istraživanje će dati dobru podlogu da se vidi kakvo je stanje bilo s djecom prije početka pandemije, a poslije će novo istraživanje pokazati na koji je način pandemija COVID-a utjecala na djecu koja su manje fizički aktivna kada su više kod kuće i ispred ekrana. Tada će se vidjeti kako je pandemija izazvana koronavirusom utjecala na zdravlje i dobrobit djece na području vezanom uz debljinu, pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost, rekla je Pavić Šimetin.

O važnosti istraživanja CroCOSi govorila je profesorica Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar", te voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj, časnica za vezu dr. Iva Pejnović Franelić.

Aktivnosti u europskoj regiji predstavio je Kremlin Wickramasinghe, voditelj programa za prehranu i tjelesnu aktivnost i debljinu u Europskom uredu WHO-a.

Nakon njega govorio je Davor Štimac, predsjednik Hrvatskog društva za debljinu.

- Rekao je da se društvo bavi debljinom u cijeloj populaciji, no problem počinje od djece. Imamo dvije trećine populacije koja je preuhranjena i više od 20% populacija koja je debela. Glavni problem leži u mladima, u djeci, jer jednog dana debela djeca postat će debeli odrasli i to je ono što želimo prevenirati, naglasio je.

Zatim su se obratili predsjednik Hrvatskog liiečničkog zbora profesor Željko Krznarić i ministar zdravstva Vili Beroš.

- Debljina djece jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema današnjice. Pandemija izazvana koronavirusom donijela je izazove vezano za prehrambene navike djece, rekao je.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs istaknuo je da hrvatski znanstveni i obrazovni sustav imaju zajednički angažman u ovom istraživanju.

- Ovakve inicijative ne samo da su važne za javno zdravstvo i zdravlje naših budućih naraštaja nego su i jednako tako važne za naše mlade znanstvenike, kao i praktičare koji direktno rade i koji se bave ovim područjem javnog zdravstva, rekao je Fuchs.

 Viši savjetnik u odjelu za zdravstvene politike i sustave europskog ureda WHO-a Joo Breda govorio je o povijesti europske inicijative praćenja debljine djece koja traje od 2006.