Ribari traže nastavak postojećih mjera potpora, bržu obradu zahtjeva i bržu isplatu, a pri uvođenju novih pravila za izlov sitne plave ribe smatraju da je potrebno voditi računa o tome mogu li ribari nastaviti poslovati i živjeti od svojega rada. Zaključci su 29. Susreta ribara Hrvatske obrtničke komore (HOK) održanog za vikend u Malom Lošinju.
Zaključke je na završetku Susreta predstavio predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Stjepan Nedoklan, a bit će upućeni nadležnim institucijama, izvijestili su u ponedjeljak iz HOK-a.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Ivan Matijević je naveo kako je ove godine u ribarstvu isplaćeno više od 20 milijuna eura državnih potpora.
U raspravi o uvjetima ribolova u 2027. godini ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Ante Mišura je naveo kako se za Hrvatsku očekuje oko 20.000 tona srdele i 8.500 tona inćuna.
Produljenje lovostaja za 30 dana
Pojasnio je da bi prema znanstvenim modelima hrvatski udio za srdelu iznosio oko 9.000 tona, što prema njegovoj ocjeni ne bi bilo dovoljno za održavanje ribarske flote i prerade.
Među mjerama za oporavak fonda izdvojio je produljenje lovostaja za 30 dana, dodatna prostorna i vremenska ograničenja na područjima važnima za mrijest i rast srdele te smanjenje flote kroz mjeru trajnog prestanka ribolova.
Nedo Vrgoč iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo istaknuo je da je srdela u jakom prelovu, dok je stanje inćuna nešto povoljnije. Kod vrsta koje se love koćama vidljivi su znakovi oporavka, što je povezao s dosadašnjim mjerama regulacije ribolova, osobito zaštitom Jabučke kotline.
Na obnavljanje ribljih populacija, kako je kazao, uz ribolov, utječu i promjene temperature mora.
Ribari su u zaključcima istaknuli kako cijeli ribarski sektor treba pravodobno i aktivno sudjelovati u pripremi novih mjera zaštite morskih područja. Zatražili su i nastavak mjera i aktivnosti za smanjenje šteta koje orada uzrokuje u uzgajalištima školjkaša.
Predsjednik HOK-a
Dalibor Kratohvil na otvorenju Susreta je naglasio da uz mjere očuvanja ribljeg fonda treba voditi računa o prihodima ribarskih obitelji i opstanku njihovih obrta.
- Od nadležnih stalno tražimo jednostavnija pravila i manje administracije. Prije uvođenja svake nove obveze treba provjeriti može li je mali obrt provesti i koliko će ga to stajati, poručio je.
Broj obrta u morskom ribarstvu u padu
Na Susretu je rečeno i kako se broj obrta u morskom ribolovu smanjuje petu godinu zaredom. Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva koje je obradio HOK, krajem rujna ove godine u morskom ribolovu bilo je 1.548 obrta. U odnosu na rujan 2021. njihov se broj smanjio za 68 obrta, što je pad od 4,2 posto.
U istom je razdoblju, prema podacima HZMO-a, broj obrtnika i radnika u obrtima u morskom ribolovu i morskoj akvakulturi smanjen za 147, na ukupno 2.128.
Govorilo se i o tome kako zainteresirati mlade za ribarstvo i zadržati ih u poslu.
Na Susretu su predstavljena i iskustva iz deset godina rada lokalnih akcijskih skupina u ribarstvu (FLAG-ova). Ribarski sektor u zaključcima je podržao nastavak rada FLAG-ova u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru Europske unije, od 2028. do 2034. godine.
Razgovaralo se i o obnovljivim resursima Jadrana i mogućnostima financiranja kroz Program za ribarstvo i akvakulturu te o predstavljanju mobilne aplikacije za transportni dokument.
Na Susretu su sudjelovali i predstavnici znanstvenih institucija i ribarskog sektora iz jadranskih zemalja. Predloženo je da se uspostavi Jadranski pristup u ribarstvu, kojim bi se mjere upravljanja ribarstvom usklađivale među zemljama i prilagođavale posebnostima Jadrana radi očuvanja ribljeg fonda i radnih mjesta u ribarstvu. Predloženo je i osnivanje neovisnog jadranskog savjetodavnog tijela koje bi okupilo znanstvenike, ribare i predstavnike nadležnih institucija.
Susret je organizirala Hrvatska obrtnička komora od 5. do 7. studenoga u Malom Lošinju, a domaćin je bila Obrtnička komora Primorsko-goranske županije.
Jubilarno 30. okupljanje ribara HOK-a održat će se u Istarskoj županiji. U Malom Lošinju predloženo je u sklopu zaključaka da Susret ribara tom prigodom dobije novi naziv Kongres ribarstva i akvakulture.