Mons. Zlatko Koren: Želja da budemo zajedno - to je stvarnost Božića

U emisiji Romano Bolković - 1 na 1, emitiranoj na Četvrtom programu HRT-a, gostovao je mons. Zlatko Koren. U razgovoru s Romanom Bolkovićem mons. Koren govorio je o Božiću kao otajstvu vjere i njegovoj poruci suvremenom čovjeku.

Kazao je kako je "poruka Božića da se otvorimo svjetlu neba, da se okrenemo jedni prema drugima i gradimo Božji mir, pjevajući: Slava Bogu na visini, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim". 

Poruka Božića: Otvorimo se svjetlu neba

- To je snažna i darovita poruka. Svaki bi je čovjek trebao prepoznati osobno - "ja sam miljenik". I to ne bilo čiji i ne bilo kakav, nego miljenik Božji, govori.

Jaslice kao izvor nade

- Kad stojimo pred jaslicama i zagledamo se u tu ljepotu, tada i stvarnost našega života, koliko god bila bremenita, pritisnuta tegobama, potresima i ranama, dobiva novi polet. Jer ako sam miljenik Božji, tada mogu prekovati mačeve u plugove, a koplja u srpove - i to u vlastitoj svakodnevici, naglašava Koren.

Često se događa da se Božić, od kršćanskog blagdana, svede na običaj, potrošnju i vanjštinu koja zapravo nije njegova bit. Na pitanje može li se vratiti svijest da je Božić korektiv naših osobnih i društvenih vrijednosti, odgovara kako je siguran sam da se uvijek može bolje.

Božić nije običaj ni potrošnja

- Važno je biti svjestan da je svaki dan prilika, a o meni, o vama, o svima nama ovisi činimo li je neprilikom, naglašava.

- Ono što se danas događa, iako možda ne govori uvijek jasno o Božiću, pokazuje korake na kojima ne bismo smjeli stati. Znam koliko će ljudi ovih dana s ljubavlju pripremati domove kako bi oko stola okupili djecu i unuke. Upravo je to okupljanje stvarnost Božića. I želja da nekoga razveselimo darom dio je božićnog govora, jer nas je Bog obdario najljepšim darom. Želja da budemo zajedno, da zajedno zastanemo, zapjevamo, proveselimo se - i to je stvarnost Božića. No, ne smijemo se zatvoriti u gestu jednoga dana. Taj duh Božića, ljepota zajedništva, dinamika susreta različitih generacija, ljepota da netko misli na tebe, ljubav da se netko žrtvuje za tebe, e to je nešto što treba živjeti svakodnevno. Jer to je moćno. Izrazito moćno, zaključio je.

Zagrebačka katedrala

Značajan dio razgovora bio je posvećen Zagrebačkoj katedrali - njezinu povratku bogoslužju nakon potresa, ulozi u očuvanju duhovnog identiteta te njezinoj povijesnoj i simboličkoj slojevitosti. 

Monsinjor Koren govorio je i o katedrali kao prostoru tišine, sabranosti i transcendencije u suvremenom društvu.

Govoreći o Zagrebačkoj katedrali, mons. Zlatko Koren istaknuo je kako je riječ o stoljetnom svjedoku vjere naroda i povijesti grada, čiji se povratak bogoslužju upravo u božićno vrijeme može čitati kao snažan simbol.

Rekao je kako je Zagreb grad koji se kroz povijest neprestano širio i mijenjao. Podsjetio je da je grad bogat trgovima, parkovima, palačama, školama, bolnicama, vrtićima, cestama i domovima u kojima ljudi žive i pronalaze osjećaj pripadnosti.

Ipak, naglasio je, Zagrebačka katedrala zauzima posebno mjesto.

"Dom među svim našim domovima"

- Ona je dom među svim našim domovima, rekao je mons. Koren, dodavši da pokazuje kako se mnogo toga u Zagrebu mijenjalo, ali da postoji jedno mjesto za koje se pouzdano zna da je od samih početaka bilo mjesto susreta neba i zemlje.

Podsjetio je kako se na tom lokalitetu već od 1094. godine nalazi katedrala, premda su se kroz povijest mijenjale građevine koje su ondje podizane i koje su često stradavale u povijesnim nedaćama. 

- Više od 900 godina na tom mjestu postoji jedna stvarnost, rekao je.

Govoreći o simbolici katedrale, mons. Koren posebno se osvrnuo na izgled stare katedrale od prije otprilike 140 godina. 

Prisjetio se vremena kada je bila opasana bedemima i kulama, te imala ulogu svjetionika, osmatračnice i obrambene utvrde.

Istaknuo je kako je ta simbolika bila snažno povezana s povijesnim okolnostima, u vrijeme kada su turske horde harale u blizini Zagreba. 

U tom je kontekstu katedrala simbolizirala posljednju branu kršćanske i europske uljudbe te sigurnost da se preko nje neće moći proći.

Razgovaralo se i o blaženom Alojziju Stepincu, njegovoj poruci jedinstva, savjesti i zdrave ljubavi prema vlastitom narodu otvorene prema drugima, kao i o značenju relikvija u Krašiću u moralnom i društvenom kontekstu.

Dotaknute su i aktualne teme Crkve, uključujući pontifikat pape Franje, izazove i snage njegova vodstva, Crkvu koja izlazi na periferije u hrvatskim okolnostima te pitanje mogućeg dolaska pape Lava XIV. u Hrvatsku.

Emisija je ponudila promišljen i sadržajan razgovor o vjeri, suvremenim izazovima i nadi koju Božić donosi, povezujući osobno iskustvo, crkvenu službu i širi društveni kontekst.

Životni put i svećenička služba

Mons. Zlatko Koren rođen je 16. ožujka 1967. u Zagrebu, u Župi sv. Nikole Tavelića na Kustošiji, u obitelji Vinka i Marije rođene Polić.

Nakon završene osnovne škole i srednje upravne škole 1987. godine, upisao je Pravni fakultet, a potom odslužio vojni rok. Od 1989. godine započinje formaciju u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu i studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.

Za svećenika ga je 25. lipnja 1995. zaredio zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić, a mladu misu slavio je u rodnoj župi na Kustošiji. 

Kao župni vikar djelovao je u više župa: u Župi sv. Terezije u Bjelovaru, Župi sv. Petra u Zagrebu te u Župi Presvetog Trojstva u Svetoj Nedjelji. 

Tijekom tog razdoblja bio je i upravitelj novoosnovanih župa Kerestinec te Bestovje-Novaki-Rakitje.

U lipnju 2004. godine kardinal Josip Bozanić imenovao ga je rektorom Nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke i župnikom moderatorom u Mariji Bistrici. 

Ondje je obnašao i službu dekana Stubičkog dekanata, bio član Prezbiterskog vijeća te je 2012. godine imenovan monsinjorom. 

Od studenoga 2016. godine župnik je Župe sv. Blaža u Zagrebu, a obnašao je i niz drugih službi u Zagrebačkoj nadbiskupiji, uključujući članstvo u Drugoj sinodi, Povjerenstvu za odnose s Gradom Zagrebom, Povjerenstvu za ekumenizam i dijalog te pastoral braka i obitelji.

Na sjednici Prvostolnog kaptola 21. srpnja 2020. godine imenovan je kanonikom, pri čemu je posebno istaknuto njegovo zalaganje za djelomično otvaranje Zagrebačke katedrale za bogoslužje te za obnovu katedrale nakon potresa.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: