Roth Jelisavčić i Jurčev: Djeci treba ponuditi stvarne sadržaje

Uoči najavljene zabrane korištenja mobitela u školama, rasprava o njihovoj ulozi u životu djece ponovno se zahuktala. Dok jedni zagovaraju strože zabrane kako bi se smanjila ovisnost o ekranima, drugi upozoravaju da su zabrane same po sebi nedostatne i da djeci treba ponuditi sadržaje koji će ih potaknuti na druženje, komunikaciju i stvarne odnose.

Psihologinja i psihoterapeutkinja Marija Roth Jelisavčić iz X. gimnazija Ivan Supek kaže da u njezinoj školi zabrana korištenja mobitela na nastavi već godinama daje dobre rezultate.

– Ja nisam ljubitelj zabrana, ali moram reći da ova ima smisla. Učenici su smireniji, lakše prate nastavu, angažiraniji su, a i roditelji primjećuju da djeca više nauče na nastavi, istaknula je.

Dodaje da zabrana za vrijeme odmora zahtijeva dodatno promišljanje.

– U srednjim školama adolescenti su često u virtualnom svijetu i nagla zabrana komunikacije ne bi bila dobra. Trebalo bi osmisliti način kako to postupno i smisleno provesti, kaže Roth.

Djecu treba učiti odgovornoj uporabi tehnologije

Antonio Jurčev, glavni tajnik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola smatra da bi i vrijeme odmora trebalo iskoristiti za jačanje socijalnih vještina.

– To vrijeme je korisnije ako ga provode u razgovoru i igri s prijateljima, a ne uz ekran. Mobiteli dovode do otuđenosti, pa ih treba poticati na međusobno druženje, objašnjava.

Ipak, priznaje da provedba zabrane nije jednostavna.

– Teško je kontrolirati jednom ili dva dežurna učitelja što učenici rade tijekom odmora. Umjesto pukih zabrana, važnije je učiti djecu kako sigurno i odgovorno koristiti tehnologiju. Digitalna pismenost treba postati dio svakodnevice, poručuje Antonio, dodajući da je to odgovornost škole, roditelja i cijelog društva.

Zabrane nisu rješenje, djeci treba sadržaj

Psihologinja i psihoterapeutkinja kaže kako godinama govori da smo u riziku da nam djeca odu u virtualni svijet.

- Sada mislim da smo tu bitku izgubili. Algoritmi vrlo precizno prepoznaju što im se sviđa i stalno im nude nove, privlačne sadržaje. Sama zabrana korištenja mobitela kao restrikcija nije dugoročno učinkovita, upozorava.

Ističe da je važno djeci ponuditi sadržaje zbog kojih će poželjeti odložiti mobitel.

– U školi smo pokrenuli projekt "Deseti u desetoj", dane kada učenici sudjeluju u drugim aktivnostima. Imali smo akciju spontanog povezivanja, gdje učenici koji se ne poznaju komuniciraju, dan društvenih igara i razne druge aktivnosti koje potiču druženje i komunikaciju, rekla je.

Jurčev dodaje ako i u njihovoj školi nastoje djeci pružiti zanimljive i korisne sadržaje.

– Prije dvije godine otvorili smo radijski studio. Tijekom odmora puštamo glazbu, a djeca sama mogu utjecati na playliste. To ih zbližava i daje smislenije ispunjeno vrijeme, kazao je.

Roditelji moraju kontrolirati dječju uporabu mobitela

Na pitanje kako utjecati na roditelje da odgovornije pristupe davanju mobitela djeci u ranoj dobi, glavni tajnik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola ističe da bi roditelji svakako trebali imati jasnu razinu kontrole.

– Važno je razlikovati osnovnoškolce i srednjoškolce jer se radi o dvije različite razvojne dobi. Većina aplikacija, posebno društvenih mreža, ima dobna ograničenja između 13 i 16 godina. To znači da učenici osnovnih škola, barem do sedmog razreda, uopće ne bi smjeli samostalno koristiti te platforme, objašnjava.

Naglašava i da mnogi roditelji nisu svjesni tih ograničenja i da bi bilo nužno pokrenuti nacionalnu kampanju koja bi ih o tome educirala.

– Kao što smo nekad imali kampanju "Djeca u prometu", sada nam treba slična za sigurnost djece u digitalnom svijetu. Ne možemo zaustaviti napredak tehnologije, ali možemo naučiti kako je sigurno koristiti, istaknuo je.

Dodao je da će djeca u budućnosti mobitele sve više trebati, ne samo za zabavu, nego i za praktične potrebe poput javnog prijevoza ili pristupa raznim digitalnim uslugama.

– Zato je važno da ih naučimo odgovorno koristiti, a ne da im ih jednostavno zabranimo, naglasio je.

Kada djetetu dati prvi mobitel?

Na pitanje u kojoj dobi djetetu treba dati prvi mobitel, psihologinja Roth Jelisavčić odgovara da vjeruje kako djeci u osnovnoj školi mobitel još nije potreban.

– Znam da to zvuči nepopularno, ali dijete dok je u osnovnoj školi, posebno dok je u produženom boravku, ne treba mobitel, kaže.

Ističe da djeca mobitele često počinju koristiti prerano.

– Neki dan sam vidjela dijete od godinu i pol kako u kolicima drži mobitel i prstićem prelazi po ekranu. Vrlo često mobitel postane svojevrsni sedativ – roditelji ga daju kako bi dijete bilo mirno, ne bi plakalo ili ometalo. A mobitel je fantastična stvar, na tom malom ekranu možete sve, ali dugoročno to nije dobro za djecu, upozorava.

– Trebamo im ponuditi druge aktivnosti, nešto što će ih zainteresirati i što će ih ispuniti, pa mobitel tada neće biti potreban, poručila je Marija Roth Jelisavčić.

Zabrane mobitela treba prilagoditi sredini

Na kraju rasprave Jurčev je istaknuo da pri donošenju odluka o zabrani ili ograničavanju korištenja mobitela treba uzeti u obzir različite okolnosti u kojima djeca odrastaju.

– Možda je bitno gledati djecu koja imaju potrebe ili ona koja žive u manjim sredinama, gdje su djeca često putnici. Roditelji u takvim slučajevima žele imati kontakt i znati gdje su im djeca, što je razumljivo, rekao je.

Dodao je da bi upravo zato trebalo promatrati razlike između urbanih i manjih sredina te lokalnim zajednicama dati veću mogućnost da same reguliraju način korištenja mobitela u školama.