16:02 / 12.07.2021.

Autor: S Markova trga/Sanja Rabuzin Pavić/Hrvatski radio

Jandroković: Iznenađujuće dobre brojke rasta BDP-a u drugom kvartalu

Gordan Jandroković u emisiji S Markova trga

Gordan Jandroković u emisiji S Markova trga

Foto: Hrvatski radio / HRT

Iza njega je nešto više od četiri godine i dva mjeseca predsjedanja Saborom. "Čast mi je biti predsjednik Hrvatskog sabora s najdužim mandatom", rekao je Gordan Jandroković u emisiji Hrvatskog radija "S Markova trga".

Komentirao je današnju raspravu u Saboru, gdje je premijer Andrej Plenković podnio izvješće o nizu sastanaka Europskoga vijeća, istaknuvši posebno važnost borbe protiv koronavirusa te važnost cijepljenja.


- Današnja rasprava bila je dosta zanimljiva jer je predsjednik Vlade govorio u okviru te teme naravno i o našim prioritetima u idućih nekoliko godina. Hrvatska, nakon što je ostvarila punopravno članstvo u EU i NATO-u, vjerojatno će 2022. postati dio Schengena, 2023. nadam se da ćemo biti i dio eurozone, uskoro spajamo hrvatsko tlo - poluotok Pelješac s ostatkom zemlje, dakle teritorijalno ćemo se povezati. Negdje 2022. imat ćemo u potpunoj funkciji Pelješki most, 2024. imat ćemo i vojne zrakoplove Rafale. Govorio je danas predsjednik Vlade i o tome da će najvjerojatnije Sjedinjene Američke Države ukinuti vize za hrvatske državljane, nabrojio je Jandroković rekavši kako su to postignuća koja su itekako važna, a važan je i Plan nacionalnog oporavka i otpornosti.


- U idućih 10 godina nama je na raspolaganju iz europskih fondova sveukupno 30 milijardi eura po različitim osnovama. Radi se o preko 200 milijardi kuna. To je novac koji moramo iskoristiti za razvoj i naše infrastrukture, i našeg gospodarstva, znanosti, kulture. Velike je pogodnosti donijelo sa sobom članstvo u EU i toga moramo biti svjesni, rekao je.

"Iznenađujuće dobre brojke rasta BDP-a u drugom kvartalu"

Na pitanje što će prosječan hrvatski građanin imati od tog novca, odgovara:

- Procjena je da ta sredstva izravno utječu na rast BDP-a. Čuo sam neke brojke o rastu BDP-a u drugom kvartalu ove godine i one su iznenađujuće dobre. Neću ih govoriti unaprijed, da ne pokvarim iznenađenje koje će se vrlo skoro, nadam se, dogoditi. Ali sjajne su brojke, rekao je između ostalog, dodavši kako će se novci odraziti na životni standard građana.

- Cijepljenje je očito jedini način da stanemo na kraj pandemiji. U onoj prvoj fazi nismo znali što učiniti, znanost nije mogla u dva dana naći cjepivo. Ali je vrlo brzo pronašla cjepivo. Tadašnja reakcija bila je lockdown, karantena, to smo prošli mi i sve druge države, u Europi i u svijetu. Međutim otkrićem cjepiva mi se sada možemo boriti s pandemijom. Što će više ljudi biti procijepljeno, to ćemo lakše živjeti, imat ćemo i veću razinu sigurnosti i zdravstvene zaštite. Živjet ćemo bolje i sadržajnije. Jest da su to promjene u odnosu na ono što je bilo prije, ali svijet se mijenja, nije ovo prva pandemija. Sjetite se, od kuge u 14. stoljeću umrlo je pola stanovništva Europe. Zamislite, to je danas 250 milijuna ljudi, rekao je Jandroković, zaključivši: "Današnja znanost ima odgovore. Treba se cijepiti".


Na pitanje kako komentira činjenicu da su se neki, kada je bilo manjka cjepiva, cijepili preko reda, a sada kada ga ima, interes pada, odgovorio je:


- Kako kažu navijači: "Mi Hrvati!". Volimo prigovarati, pa kad nije bilo cjepiva, onda smo prigovarali da ga nema dovoljno, a sada kada ga ima dovoljno, onda se ne želimo cijepiti.


Ocjenjuje ipak da to nije jedinstveno hrvatski problem.


- I u drugim državama se dio ljudi ne želi cijepiti. Bitno je da je država našla mehanizme kako zaštititi građane. Država je u onoj prvoj fazi, kada nismo imali cjepivo, kada smo morali ići u lockdown, pomogla tvrtkama, privatnom sektoru, vrlo izdašno s 4 tisuće kuna po radniku. Međutim, to vrijeme je sada iza nas. Premostili smo tu prvu fazu pandemije tako da smo pomagali gospodarstvu izravnim potporama, rekao je. 

"Mislim da nećemo ići u smjeru obveznog cijepljenja"

Na pitanje treba li cijepljenje biti obvezno, rekao je:

- Nijedna država u svijetu još, koliko znam, a u Europi sigurno, nije se odlučila za obvezno cijepljenje. Vlada i svi ostali visoki dužnosnici će nastaviti apelirati na građane, ohrabrivati ih da se cijepe. Moje mišljenje je da nećemo ići u smjeru obveznog cijepljenja. Jer vidite da se jedan dio građana ne želi cijepiti. Po zadnjem istraživanju, postoji 25% onih koji se ne žele cijepiti, dakle ne mislim da ih metodama prisile možete na to natjerati, ali mislim da apelima, pozivima, ta brojka može dosegnuti razinu koja će nam biti potrebna za kolektivnu zaštitu, dodao je. 

No hoće li neizravna prisila onda biti COVID potvrde koje će, čini se, biti obvezne za sve veći dio događanja?

- Pa da, to je jedini način da održavate i koncerte, i kazališne predstave, svadbe. Onaj tko je cijepljen, tko ima COVID potvrdu, moći će nazočiti i bez maske na takvim brojnim događajima. Onaj tko neće bit cijepljen, tko neće imati potvrdu, on će uvijek predstavljati određenu ugrozu za zarazu koja se može proširiti, odgovara Jandroković.

Ne razumijem logiku 'Ja se neću cijepiti ali želim novac'

Komentirao je i vezivanje potpora poslodavcima uz procijepljenost.

- Nema država negdje skrivene novce pa ih bez problema daje. To je sve novac koji je dolazio ili iz europskih sredstava, ili smo se dodatno zaduživali i u ovoj prvoj fazi smo tako riješili problem. Međutim, dolaskom cjepiva stvaraju se mogućnosti da i one djelatnosti koje su ugrožene, gdje ima puno ljudi, cijepljenjem zaštite svoju djelatnost. Dakle, možete se cijepiti i neće vam trebati subvencija. Ja ne razumijem logiku onih koji kažu "Ja se neću cijepiti ali želim novac", rekao je dodavši da poslodavac ne može natjerati svoga radnika da se cijepi. 

- Ali isto tako nemojte od države onda tražiti, ni ona nije dužna davati sada tih 4000 kuna, jer sada ima cjepivo koje će osigurati da taj čovjek, koji je dobivao subvenciju, može slobodno raditi i zaraditi taj novac. Dakle, mi smo preko 30 milijardi kuna uložili u pomoć i radnicima, i u zdravstvenu zaštitu, dodao je. 

Ustavni rok za redovito zasjedanje Sabora istječe 15. srpnja, Jandroković kaže kako za sada nema naznaka da bi išli s izvanrednom sjednicom. 

- Moguće je da imamo izvanrednu sjednicu samo ako procedura ponovno raspisanog natječaja za predsjednika Vrhovnog suda bude gotova krajem kolovoza, odnosno početkom rujna, jer ne želimo da Sabor bude usko grlo u imenovanju, kazao je Jandroković.

Pogledajte cijeli razgovor:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!