Oporba u Saboru: Minimalac ne pokriva troškove života

U Hrvatskom saboru predstavljene su izmjene zakona koje donose nove kriterije za određivanje minimalne plaće. Ona će prema Vladinima najavama, od Nove godine iznositi 970 eura bruto, odnosno 130 eura više. Vladajući poručuju da Hrvatska ima nikad brži i veći rast minimalne plaće dok oporba upozorava da minimalac ne pokriva troškove života.

Trenutačno je u Hrvatskoj oko 95.000 radnika na minimalcu, rečeno je u Hrvatskom saboru na predstavljanju izmjena zakona koje donose nove kriterije za određivanje minimalne plaće, a koja će, prema Vladinima najavama, od Nove godine iznositi 970 eura bruto, odnosno 130 eura više.

Kako stoji u Vladinu dokumentu, minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. utvrđena je u bruto iznosu od 840 eura. Time udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj od siječnja do srpnja 2023. iznosi 54,12 posto, a udio u bruto medijalnoj plaći za srpanj 2023. godine 63,4 posto. 

Izmjenama zakona dodaju se i dva nova kriterija koje ministar nadležan za rad treba imati u vidu prilikom predlaganja Vladi iznosa minimalne plaće u sljedećoj godini. Ti su kriteriji kretanje produktivnosti i promjena u kupovnoj moći minimalne plaće.

- Također, predlaže se i ukidanje mogućnosti da poslodavci i radnici u kolektivnom ugovoru mogu ugovoriti iznos manji od zakonom, to jest uredbom propisane minimalne plaće, rekao je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Vidiš bi volio da je minimalna plaća veća, ali dodaje da postoje i drugi instituti poput dječjeg doplatka

Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš, predstavljajući izmjene Zakona o minimalnoj plaći kojima se usklađuje s europskom direktivom, rekao je da se adekvatnim iznosom minimalne plaće smatra barem 50 posto prosječne bruto plaće, odnosno 60 posto medijalne plaće u državi članici.

- Direktiva EU-a ne govori o tome kolika treba biti minimalna plaća, već samo daje okvir, odluku će donijeti Vlada da ona iznosi oko 760 eura neto, odnosno 970 bruto, objasnio je.

- Pratimo korak država članica EU-a i u zadnjih nekoliko godina preskačemo sve više država, sada smo pretekli šest država članica, istaknuo je Vidiš.

Upozorio je i kako je riječ o iznimno osjetljivom instrumentu koji ima golem utjecaj na plaće u cijelom gospodarstvu i stvara određene teškoće poslodavcima, no da Vladi nije u interesu val otkaza i zato predviđa određene kompenzacijske mjere za najugroženije sektore.

- U prvom kvartalu iduće godine pomoći ćemo poslodavcima tako da ćemo im pokriti razliku između starog i novog minimalca u bruto iznosu putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, najavio je.

- Interes je i da se poveća konkurentnost gospodarstva, odnosno produktivnost kako bi se stvorila dodana vrijednost i dovelo do toga da radnici imaju veće plaće od minimalca, dodao je.

Novost u izmjenama je i što se ukida odredba da se kolektivnim ugovorom može ugovoriti minimalna plaća manja od one koju je propisala država.

Vidiš se složio s tvrdnjama zastupnika da minimalna plaća nije dovoljna za normalan život. Kaže, volio bi da je višestruko veća, no sve se ne može riješiti samo kroz minimalnu plaću.

- Postoje i drugi instituti kao dječji doplatak, fiksiranje cijena određenih proizvoda, a dio tereta moraju podnijeti i lokalne jedinice, kroz, primjerice, porezno rasterećenje, rekao je državni tajnik.

Oporba: Minimalac ne pokriva troškove života; HDZ: Nikad veći rast minimalne plaće

I prije početka rasprave o prijedlogu izmjena Zakona o minimalnoj plaći oporba je upozoravala da minimalac ne pokriva troškove života jer polovina ljudi koji primaju takvu plaću ima teškoće s tim kako spojiti kraj s krajem, dok vladajući ističu da imamo nikad brži i veći rast minimalne plaće.

Marin Miletić tako je u Saboru upozorio da je povećanje minimalne plaće, koja je do sada bila 840 eura bruto, a trebala bi biti 970, nedovoljno za prosječnu četveročlanu obitelj s dvoje djece. Trebaju, kaže, biti "čarobnjaci" kako bi mjesec završili, a da ne odu u dugove i minuse. Pri tome, dodaje, umirovljenici jedva spajaju kraj s krajem, a "s uvođenjem eura cijene su otišle u nebo i inflacija je ogromna". No, upozorio je, plaće su minimalno porasle onima koji pune državni proračun.

- Radnik bi trebao moći živjeti kvalitetno od svoje plaće. A danas nije takav slučaj u Hrvatskoj, poručio je Miletić.

HDZ-ova Majda Burić rekla je da je minimalna plaća za vrijeme mandata premijera Andreja Plenkovića samo do sada rasla za 103 posto, a s najavljenim povećanjem od početka iduće godine minimalac će sveukupno rasti za 134 posto.

- Imamo nikad veći i nikad brži rast minimalne plaće, ali imamo i pohvalnu Vladinu ambiciju da minimalac do kraja mandata naraste na najmanje 1250 eura, poručila je. Podsjetila je i da je za vrijeme vlade Zorana Milanovića minimalac rastao za samo 29 eura, dok je u Plenkovićevu mandatu rastao za 556 eura.

- SDP-ova vlada je 2015. povećala minimalac za svega 0,4 posto, tj. čak 1,58 eura, rekla je Burić.

To je izazvalo više reakcija zastupnika pa joj je Miletić poručio kako oporba govori o životima ljudi koji jedva spajaju kraj s krajem, dok ona govori o eliti i onima koji su joj prijatelji i poznati. I Mostov Ivica Ledenko smatra da Burić obmanjuje javnost iznoseći "sliku koja nije prava", navevši da je naša zemlja na 15. mjestu po minimalnoj plaći u eurozoni. Slovenci su, navodi, 7. s 50 posto većom minimalnom plaćom.

Račan (SDP): Čak ni zaposlenici Sabora više ne mogu sebi platiti ručak u saborskom restoranu

SDP-ov Ivan Račan smatra da je Burić povrijedila zdrav razum jer govori o tome da u Hrvatskoj "teku med i mlijeko" i da su "rezultati Vlade takvi da minimalna plaća i sve ostalo raste nebeski visoko".

- To naprosto nije točno. Inflacija jede sav taj rast, a za njenu informaciju, čak ni zaposlenici Sabora više ne mogu sebi platiti ručak u saborskom restoranu, poručio je.

Na to je Burić ponovila da je u mandatu premijera Plenkovića minimalna plaća rasla za 134 posto, uključujući novo povećanje. Također, HDZ-ov Ivan Dabo Ledenku je poručio kako se ne može uspoređivati Hrvatsku i Sloveniju jer smo izašli iz Domovinskog rata i agresije te smo bili pritisnuti i velikim brojem izbjeglica. Ledenko mu je pak uzvratio: "S kim se trebamo uspoređivati ako ne sa Slovenijom."

- Nećemo se valjda uspoređivati s Luksemburgom, gdje je 2300 eura prosječna plaća, rekao je.

Zbog čestih pozivanja na povrede Poslovnika potpredsjednik Sabora Željko Reiner opominjao je zastupnike da je to bilo "vrlo eklatantno i svjesno kršenje Poslovnika oko teme o kojoj će raspravljati cijelo prijepodne te će imati razne mogućnosti da reagiraju".

Miloš (Možemo!): Minimalnu plaću računati prema stvarnim troškovima života

I SDP-ov Mišo Krstičević, tražeći stanku u ime SDP-a, upozorio je da su se proračuni radili samo za prosječnu četveročlanu obitelj, navevši kako minimalna plaća, ako je jedna u radničkoj obitelji, jest plaća ispod praga siromaštva. 

- Minimalna plaća po definiciji je dovoljna samo za samce jer je prag siromaštva iznad tih 500 eura, poručio je. Smatra i kako ambiciozan plan Vlade o povećanju minimalne plaće do kraja mandata neće osigurati dostojanstven život radnika.

Jelena Miloš (Klub Možemo!) najavila je kako će njezina stranka tražiti da se minimalna plaća računa prema stvarnim troškovima života i jasnoj i transparentnoj formuli koja će biti javno objavljena. Također, tražit će da se u minimalnu plaću ne računa radni staž te da se minimalna plaća usklađuje dvaput godišnje jer se njezina vrijednost gubi u velikoj inflaciji.

Anka Mrak-Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a i DOSiP-a) pozvala je vladajuće da se malo okrenu oko sebe i izađu iz "kule od bjelokosti koju čini ova Vlada" i pogledaju tko sve i u kojim uvjetima "baulja Hrvatskom". Također, rekla je i neka pogledaju što čine za mladu kvalitetnu radnu snagu da ostane u Hrvatskoj. 

Marijana Puljak (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera) upozorila je da minimalna plaća, koja za 2024. godinu iznosi 840 eura bruto, nije dovoljna da pokrije osnovne životne troškove.

Upozorila je da je Hrvatska, po podacima Eurostata, europski rekorder po rastu troškova života nakon 2019. godine. Također, prema njihovim podacima i podacima HNB-a, cijene osnovnih dobara (Hrana i energenti) povećale su se za dvocifrene postotke. Stoga, posebno su s tim rastom pogođena kućanstva s nižim prihodima jer velik dio svojih prihoda troše na osnovne životne potrebe a inflacija ih dodatno pritišće.

- Samcu je u Hrvatskoj prosječno potrebno 708 eura za pokrivanje životnih troškova - bez troškova najma stana. Četveročlanoj obitelji u prosjeku potrebno 2500 eura mjesečno, kazala je.