Oporba: Opasnosti 'lex AP' prepoznalo je i Vijeće Europe

Oporbeni saborski zastupnici istaknuli su u srijedu da je i Vijeće Europe u svom izvješću prepoznalo opasnosti koje 'lex AP' ima za slobodu medija u Hrvatskoj, dok vladajući odgovaraju da većina članica navedene organizacije ima slične ili još strože zakone.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica branio je uvođenje u Kazneni zakon novog kaznenog djela neovlaštenog otkrivanja informacija iz istraga, rekavši da se time štiti presumpcija nevinosti te da nije dobro da se kazneni postupci vode u javnosti.

Oporba: Novinarima prijeti represija, HDZ: Presude treba donositi sud, a ne javnost

Saborski zastupnici oporbe u srijedu su još jednom pozvali Vladu da iz Zakona o kaznenom postupku izbaci članak 307a kojim se kažnjava neovlašteno otkrivanje informacija iz istraga, a novinari izlažu represiji, dok su iz HDZ-a odgovorili da ne žele da itko bude osuđen u javnosti prije sudske presude.

- Ako mu je namjera da se zaštite osumnjičenici, zašto se taj članak - zbog kojeg se digla ova haranga oporbe, medija i javnosti - ne makne van?, pitao je zastupnik SDP-a Mišel Jakšić tijekom rasprave saborskih klubova o izmjenama Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku kojeg oporba zove 'lex AP'.

Guranje rasprave u smjeru zaštite prava osumnjičenika u kaznenom postupku od strane vladajuće većine, Jakšić je ocijenio ''ruganjem zdravom razumu''.

- Znamo koliko je tko bio u Hrvatskoj na vlasti i koliko je imao upliva u hrvatsko pravosuđe. Znamo tko je doveo do toga da neki pravosudni procesi traju po 10 ili 15 godina. Puno se puta događa da se nekima, nažalost, unište životi, ali isto tako, neke krupne ribe završe u zastari te nikad ne dočekamo presudu, kazao je Jakšić.

Uvođenje kaznenog djela neovlaštenog otkrivanje sadržaja dokaznih ili izvidnih radnji neće riješiti probleme u pravosuđu već će dovesti do praćenja i uhođenja novinara kako bi se saznalo tko im je dao pojedine informacije.

- Hoće li taj koji daje novinarima informacije sam sebe prijaviti da je dao informacije? Mo'š mislit, rekao je SDP-ov zastupnik.

Zastupnica Možemo Sandra Benčić ocijenila je da će sporni članak djelovati isključivo kao sredstvo zastrašivanja kaznenim progonom svih onih koji žele upozoriti na malverzacije u istragama i na neprovođenje istraga nad koruptivnim kaznenim djelima, s obzirom na razinu političke kontrole pravosudnog sustava.

Nikola Grmoja (Most) poručio je vladajućoj stranci da bi bilo puno korisnije da su uložili energiju u povratak hrvatskih iseljenika iz, primjerice, Južne Amerike, nego u zaštitu jednog čovjeka (Andreja Plenkovića) i uskog kruga ljudi oko njega.

- Zadatak sviju nas je da počnemo stvarati jednu klimu ili trenutak za povratak naših ljudi u domovinu, ne samo u Hrvatsku nego i u Bosnu i Hercegovinu, rekao je.

Grmoja Reineru: Ja dokazani lopov? Vi ste na putu u političku propast

Mostov zastupnik potom se verbalno skobio s potpredsjednikom Hrvatskog sabora Željkom Reinerom nakon što ga je upozorio da je skrenuo s teme.

- Ako vi ne vidite da vašom korupcijom i podržavanjem korupcije uništavate zemlju, počeo je Grmoja.

- Sram Vas bilo, vi ste ogrezli u korupciju, prekinuo ga je Reiner.

- Smeta me kada me vrijeđate i kada druge vrijeđate. Vi ste dokazani lopov, što Vi meni imate pričati o tome, dodao je.

- Ja sam dokazani lopov? Ovo je skandalozno, ja to vama nisam rekao, ja sam vam rekao da podržavate korupciju, da ste glasali za ministre koji su se pokazali korumpiranima i da podržavate ovu korumpiranu vladu. Vaše riječi pokazuju kolika je vaša nervoza i da ste na putu u političku propast na predstojećim izborima, odgovorio mu je Grmoja.

Dalija Orešković (Stranka s imenom i prezimenom) predložila je da se kazneno djelo neovlaštenog otkrivanje informacija zamijeni kaznenim djelom izborne prijevare, jer smatra da je to jedini način da se Hrvatska ''očisti od političkog lopovluka najgore vrste''.

Orešković (SiP) predložila kaznu zatvora za izbornu prijevaru

- Kazneno djelo izborne prijevare počinio bi onaj tko nakon izbora i ulaska u Hrvatski sabor na koalicijskoj listi podrži vladu one političke stranke ili grupacije za koju je prije izbora najavljivao da ju neće podržati. Počinitelj bi se kaznio kaznom bezuvjetnog zatvora od 1 do 5 godine, kazala je Orešković.

Zastupnica HDZ-a Marija Jelkovac poručila je da su izmjene Kaznenog zakona i kažnjavanje neovlaštenog otkrivanja informacija iz istraga potrebne zbog toga što je u posljednjih nekoliko godina bilo više slučajeva u kojima je neka osoba osuđena u medijskom prostoru prije nego što je dobila susku presudu.

- To je nedopustivo u demokratskoj državi, ali očito to opoziciju ne smeta. Za nju demokracija znači da svatko čini što želi, da ulica sudi i da je to sve 'ok'. Ovlaštene institucije moraju provesti propisanu zakonsku proceduru, mora se štititi ono što je ustavna kategorija, a to je presumpcija nevinosti rekla je Jelkovac.

Katarina Peović iz kluba Radničke fronte i HSS-a složila se da nije u redu blatiti ljude koji nisu proglašeni krivima.

- Ali neke ljude se itekako trebalo blatiti i prozivati. Ali HDZ je napravio sve da se to ne dogodi. Ne možemo vam vjerovati da će izmjene Kaznenog zakona ići u korist onih koji se nalaze u nekom kaznenom postupku, već će ići u korist elitnih skupina, rekla je Peović.

- Tko će i po kojim mjerilima odrediti što je to pretežito javni interes? Dakle, hoćete li izdati neki priručnik?, upitao je Davor Dretar, Klub zastupnika Domovinskog pokreta.  

Saborsku raspravu prati Tatjana Munižaba. 

- Ovo su ti tjedni koji se u pravilu ponavljaju svake četiri godine. Tjedni u kojima Sabor čak da se raspravlja o davno utvrđenoj činjenici o postojanju četiri godišnja doba, izgledao bi kao da smo u stanju neposredne opasnosti i ugroze bilo od vanjskog ili unutarnjeg neprijatelja, kaže Munižaba.

- Ovdje je riječ o predizbornom sukobu unutarnjih neprijatelja - vlasti oporbe i pritom i jedni i drugi govore gotovo isto ono što su govorili potkraj siječnja kada je tzv. lex AP bio na prvoj raspravi, samo što je intenzitet govora i glasa sad prilagođen izborima, javlja Munižaba.

- Packe dolaze iz Vijeća Europe, iz godišnjeg izvješća o slobodi medija u kojemu se navodi da će novi zakon, ako bude usvojen, primorati novinare da se registriraju, da otkriju svoje izvore uredniku na zahtjev, zabraniti im kritiziranje rada sudova i javnog tužitelja te će uvesti pravo na odštetu onim osobama čije je ime objavljeno u medijima nakon ilegalnog stjecanje informacija, rekla je u Hrvatskom saboru zastupnica Socijaldemokrata Vesna Nađ.

Nađ je govorila o konačnom prijedlogu izmjena Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, o kojima saborski zastupnici raspravljaju u drugom čitanju.

Oporbi je najviše sporan članak prema kojem se kažnjava neovlašteno otkrivanje sadržaja dokaznih ili izvidnih radnji, zbog čega je više klubova zatražilo stanku kako bi upozorili da će novinarima biti onemogućeno otkrivanje korupcijskih afera.

- Konačni prijedlog zakona bit će grobar neovisnog novinarstva u Hrvatskoj, grob je već iskopan, samo se čeka glasanje HDZ-a i njegovih koalicijskih partnera, kazala je Nađ.

- U Europskoj uniji nisu niti glupi niti slijepi da ne vide razmjere kriminala i korupcije u Hrvatskoj, što se sada pred izbore želi zataškati donošenjem 'lex AP' i izborom Ivana Turudića na čelo Državnog odvjetništva, izjavila je zastupnica Fokusa i Reformista Natalija Martinčević.

O kritici Vijeća Europe na račun 'lexa AP' i radnih uvjeta novinara u Hrvatskoj upozorio je i Mišel Jakšić (SDP).

- Rezultati studije pokazuju posebno zabrinjavajuću situaciju u Hrvatskoj, Mađarskoj, Crnoj Gori, Srbiji i Rumunjskoj gdje novinari nemaju status zaposlenika te često ni adekvatnu socijalnu zaštitu. To ne piše Peđa Grbin ni SDP, nego Vijeće Europe, kazao je.

Unatoč tome što se zakonom neće kažnjavati novinari niti oni koji su otkrili informaciju u javnom interesu, Urša Raukar Gamulin (Možemo) i dalje smatra da je riječ o ''zakonu opasnih namjera''.

- Suštinski se ništa nije promijenilo, i dalje se omogućava ispitivanje novinara, oduzimanje mobitela i kompjutera, novinari su i dalje izloženi mogućoj represiji, kazala je.

Peđa Grbin (SDP) napomenuo je da bi policija, u slučaju da je navedeni zakon već usvojen, danas istraživala i maltretirala novinare koji su otkrili aferu 'geodezija' u Ministarstvu kulture te prepisku između budućeg glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića i bivše državne tajnice Josip Rimac koja je bila predmet istražitelja.

- Pitaj Boga koliko bi prošlo prije nego bi se utvrdio javni interes kojeg ste ipak stavili kao pokušaj ograde od onog što predlažete ovim nesretnim zakonom, rekao je.

Zastupnica HDZ-a Majda Burić odgovorila je predsjedniku SDP-a da ''u maniri očajnika'' širi laži i izmišljotine.

- Trideset država Vijeća Europe ima slične ili strože zakone od ovih koji su pred nama. A vi nikad niste objasnili svoju potencijalnu osobnu korupciju i to ulogu mafijaškog prokurista u tvrtki u kojoj ste bili angažirani, kazala je Burić.

Krunoslav Katičić (HDZ) ponovio je da predloženim zakonskim rješenjem Hrvatska ide u smjeru pravne stečevine zapadnoeuropskih zemalja, a što se tiče izvješća Vijeća Europe, ono se ne odnosi na konkretne zakone koji su na saborskom dnevnom redu već na općenito stanje novinarstva u Hrvatskoj.

- HDZ želi da glavni državni odvjetnik bude neovisan i samostalan pri donošenju odluka, odnosno da odluke donosi na temelju zakonito prikupljenih dokaza, a ne na temelju medijskih natpisa, poručio je Katičić.

Hrvatska dopunama Kaznenog zakona klizi ka autokraciji, ustvrdio je Marijan Pavliček iz kluba Hrvatskih suverenista.

- Problem je u što je Hrvatska duboko korumpirana država, državne institucije su zarobljene, a 90 posta afera otkrili su novinari. Da nije bilo medija, mnoge bi ostale u ladici DORH-a koji je pod vašom kontrolom, naglasio je Pavliček.

Malenica: Nije dobro da se suđenje odvija u javnosti

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica branio je uvođenje u Kazneni zakon novog kaznenog djela neovlaštenog otkrivanja informacija iz istraga, rekavši da se time štiti presumpcija nevinosti te da nije dobro da se kazneni postupci vode u javnosti.

Izmjenama želimo osigurati presumpciju nevinosti, da se postupak vodi pred sudom a ne u javnosti, da se ne događa da se na temelju određenih informacija stvara dojam da je osoba kriva prije nego je započeo kazneni postupak, poručio je Malenica u saborskoj raspravi o izmjenama Kaznenog zakona, te zakona o kaznenom postupku i o zaštiti od nasilja u obitelji.

- Od uhićenja do presude je dug put, koja na kraju može biti i oslobađajuća te nije dobro da se suđenje odvija u javnosti, naglasio je.

Istaknuo je kako cilj novog kaznenog djela neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje nije ograničavanje medijskih sloboda već sankcioniranje onih koji u obavljanju dužnosti neovlašteno otkivaju sadržaj iz postupka. Time se, kazao je, jača institut presumpcije nevinosti ali i odgovornost osoba koje sudjeluju u kaznenom postupku.

- Pritom se isključuje kaznena odgovornost osoba koje obavljaju novinarski posao. Novinari ne mogu biti počinitelji, pomagatelji ni poticatelji tog kaznenog a isključuje se i protupravnost postupanja ako je djelo učinjeno radi zaštite žrtve kaznenog djela, u interesu obrane ili javom interesu, dodao je. Novinari su zaštićeni i odredbama Zakona o medijima, napomenuo je.

Što je javni interes utvrđuje DORH i sudac u svakom konkretnom predmetu, odgovorio je Malenica na upit Urše Raukar Gamulin (Možemo!) kako će se zaštiti javni interes sa Ivanom Turudićem na čelu DORH-a.

Na navode Domagoja Hajdukovića (Socijaldemokrati) da je i Vijeće Europe u svom izvješću prepoznalo opasnosti zakonskih izmjena po slobodu medija Malenica odgovara da se Vijeće Europe referiralo na nacrt zakona o medijima koji uopće nije upućen u zakonodavnu proceduru a ne na Kazneni zakon.

Damir Bajs (Fokus) ocijenio je da je kazna od tri godine za curenje informacija iz istraga previše rigorozna na što je Malenica kazao da takva kazna ne odskače od penalne politike.

- Svatko je nevin dok mu se ne dokaže da je kriv, naglasio je Josip Đakić (HDZ), dodavši da nikome nije u interesu da novinarske ekipe stoje ispred kuće osumnjičenika.

Pooštravanje kazni za nasilnike u obitelji, nad ženama, za međuvršnjačko nasilje i nasilje iz mržnje te veću zaštitu žrtvi oporba je pozdravila, posebno uvođenje kaznenog djela femicida.

Zakonskim izmjenama korjenito se mijenja sustav, fokus usmjerava prema žrtvama a ne prema nasilnicima, šalje poruka da se nasilje u društvu neće tolerirati, istaknuo je ministar pravosuđa.