Saborski zastupnici pozdravili izmjene Zakona o audiovizualnim djelatnostima

Sabor je nastavio rad u srijedu raspravom o izmjenama Zakona o audiovizualnim djelatnostima koje će, naglasila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, omogućiti kvalitetniji rad producentima i stabilnije financiranje, što su saborski zastupnici pozdravili.

- Ove izmjene su manje u odnosu na ranije u sadržajnom smislu, ali vrlo važne jer će dodatno omogućiti kvalitetniji rad producentima i stabilnije financiranje, kazala je ministrica predstavljajući u Saboru izmjene Zakona.

Obuljen Korižinek: Poticaji od 10.000 do 130.000 eura

Izmjenama Zakona se predlaže povećanje novčanih sredstava za razvoj i proizvodnju hrvatskih audiovizualnih djela te se uvodi mogućnost dodatnog financiranja razvoja i proizvodnje hrvatskih audiovizualnih djela neovisnih proizvođača kroz mogućnost da se iznos sredstava uplaćenih kao razna fiskalna davanja investira u nova audiovizualna djela.

- Pravo na financijski poticaj imat će producenti djela koji se smatraju neovisnim proizvođačima, a plaćaju porez u RH. Radi se o automatskoj potpori, ne ulazi se ni na koji način u vrednovanje projekata, dodala je Obuljen Koržinek.

Podsjetila je da je program poticaja za filmske i TV produkcije uveden 2011. te da je snimljeno više od 120 projekata ukupnog iznosa 260 milijuna eura. 

- Smatramo ga najisplativijim programom državne potpore uopće, naglasila je.

Poticaj se može dobiti za dugometražni i kratkometražni igrani film, dokumentarni, animirani i eksperimentalni film, kao i serijska igrana, dokumentarna ili animirana djela, navela je ministrica i dodala da je iznos poticaja koji korisnik može dobiti od 10.000 do 130.000 eura,. Način ostvarivanja će se propisati pravilnikom, a izmjenama se HAVC-u, dodala je, omogućuje i realizacija posebnih programa.

- Za vrijeme dva mandata naše Vlade značajno je povećan proračun HAVC-u. 2008. su sredstva iznosila oko pet milijuna eura, 2016. su smanjena na četiri, a od prve godine našeg mandata povećavali smo ih kontinuirano te za ovu godinu imamo 10 milijuna eura iz državnog proračuna i prihoda iz lutrijskih sredstava, kazala je.

Čestitala je i redatelju Nebojši Slijepčeviću na osvajaju nagrade Zlatna palma za film "Čovjek koji nije mogao šutjeti" ocijenivši to ogromnim uspjehom hrvatskog filma uz podsjetnik i mnoge druge osvojene nagrade.

Most traži i objavu posebnog natječaja za snimanje filmova o Domovinskom ratu

Čestitkama su se pridružili i zastupnici, koji su dali i podršku ovim izmjenama Zakona.

- Smatramo da je ovo dobra injekcija, ali premala za filmsku zajednicu u Hrvatskoj. A bila bih sretna da se prekine nekad neka rasprava i zbog velikih uspjeha koje hrvatski film i kultura imaju i jednake su sportu, poručila je zastupnica Možemo! Urša Raukar Gamulin misleći na današnju pauzu u radu Sabora zbog utakmice Hrvatske nogometne reprezentacije na Europskom prvenstvu.

- Mogu vam reći da bi sasvim sigurno prekinuli i za kazališnu predstavu, ali znamo da su u večernjim satima, poručio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković, a ministrica ga je pohvalila kao jednog od političara koji je najčešće u kazalištu.

Raukar Gamulin je dodatno pozvala Ministarstvo da mjeru potpore proširi na sve sektore i cjelokupno kulturno-umjetničko stvaralaštvo. 

- Filmski autori i radnici su potplaćeni i uskraćeni za iole normalne uvjete rada, naglasila je i upozorila da ćemo ostati bez vrijedne kulturne baštine ako se ne obavi hitna restauracija hrvatskog klasičnog filma na celuloidnoj traci.

S obzirom na to da se pohvalila povećanjem novčanih sredstava u dva mandata HDZ-ove vlade, SDP-ov Ivan Račan upitao ju je zna li koliko je u proteklih osam godina porasla cijena filmskih usluga uslijed inflacije i sve većeg izvoza.

- 2012. SDP-ova vlada je zaboravila u proračun staviti sredstva za filmske poticaje. Kad gledamo kumulativnu inflaciju tih osam godina, ona je oko 25 posto, a mi smo povećali sredstva 147 posto. Svake godine, za razliku od SDP-a, smo kontinuirano povećavali sredstva za kulturu i audiovizualnu kulturu, odgovorila je ministrica.

- Ako država daje novac za određene projekte, onda postoji odgovornost države i HAVC-a kakvi će se snimati filmovi, kazao je Nikola Grmoja, koji se sa stranačkim kolegama zalaže za snimanje filmova koji bi u pozitivnom smislu prikazali Domovinski rat jer "takvog nema ni jednog".

Gamulin ga je prozvala za uplitanje u slobodu stvaralaštva, koja je, naglasila, zagarantirana Ustavom, a ministrica za neistine. 

- Kako je moguće da je najbolji film o Domovinskom ratu 'Harrisonovo cvijeće'? Naši klinci danas nemaju filmove o Blagi Zadri, Damiru Tomljanoviću Gavranu, uzvratio im je Mostov Marin Miletić.

- To da biste vi kontrolirali tko je snimao i prijavio kakav film, to je i javno dostupno. A to što uporno namjerno ignorirate sve filmove koji su snimljeni o herojima Domovinskog rata i navodite samo jedan, govori o vama, a ne o hrvatskoj kinematografiji, rekla je Obuljen Koržinek.

DP: Naglasak staviti na odgojne i domoljubne sadržaje

I zastupnici Domovinskog pokreta podržat će predložene izmjene, ali su istog stava kao i Mostovi te pozdravljaju ideju raspisivanja posebnog natječaja koji bi se ticao stvaranja domoljubnih djela, kazala je Ivana Mujkić, s tematikom Domovinskog rata.

- Sve opcije koje predstavljaju odgojne vrijednosti hrvatske obitelji i tradicije življenja moraju biti financirane, a to do sada nije bio slučaj. Vjerujem da će do drugog čitanja to biti uvršteno jer u protivnom ovaj Zakon baš ne bi bio ustavan, ocijenila je Dubravka Lipovac Pehar u ime Kluba DP-a, koji se zalaže za naglasak na "odgojne i domoljubne sadržaje, podršku lokalnim talentima, suradnju s dijasporom, poticanje inovacija, zaštitu tradicije, jezika i tradicionalnih vrijednosti, roditeljstva i dobrobiti djeteta".

I Klub SDP-a će podržati ove izmjene, no smatraju kako se tu radi "samo o zakrpi" i da je financijska kriza filmskog sektora daleko veća od onoga što se ovime dobija. 

- Lijepo je pohvaliti se povećanjem proračuna, no izostaje podatak da Hrvatska uopće ne zadovoljava vlastiti nacionalni program u minimalnoj proizvodnji, dodao je Račan.

Nezavisni Josip Jurčević je u ime svog Kluba kojeg dijeli s Hrvatskim suverenistima i strankom Pravo i pravda otvorio je temu korupcije u HAVC-u, a prijedlog izmjena doživljava, kako je rekao, kao "jednu vrstu crkavice".

Vesna Bedeković (Klub HDZ-a) pohvalila je namjeru dodatnog razvoja i osnaživanja kvalitete i konkurentnosti hrvatskog kulturnog proizvoda. 

- Dodatnu pozornost trebamo posvetiti kulturi gledanja hrvatskog filma. Hrvatska je jaka sportska sila, ali jednako tako je i zemlja koja ima bogatu kulturu, dodala je HDZ-ova zastupnica.

Zastupnici podržali Tatjanu Holjevac za zamjenicu pravobraniteljice za djecu

Saborski zastupnici u srijedu su podržali prijedlog pravobraniteljice za djecu da se za njezinu zamjenicu izabere Tatjana Holjevac ali i upozorili da kod djece i mladih raste pesimizam i osjećaj usamljenosti te da nemamo bolničkih kreveta za djecu koja trebaju psihijatrijsku pomoć.

- Zabrinjavajuće je da raste pesimizam to osjećaj usamljenosti kod djece i mladih, rekla je Martina Vlašić Iljkić (Klub SDP-a) tijekom kratke rasprave.

Upozorila je i kako istraživanja pokazuju i da djecu brinu ratna zbivanja u svijetu, posljedice klimatskih promjena, a neke i ekonomska neizvjesnost. Uz to, imamo kontinuirani porast obiteljskog i vršnjačkog nasilja, izdvajanja djece iz obitelji te teškoće s mentalnim zdravljem, djece, mladih i odraslih.

Pri tome, upozorila je, u zemlji u zdravstvenom sustavu imamo nedostatan broj stručnjaka za mentalno zdravlje kao i pratećih stručnjaka u sustavu socijalne skrbi.

Marijana Puljak (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera) upozorila je da u zemlji imamo nedostatak bolničkih kreveta za djecu i adolescente koji trebaju psihijatrijsku pomoć.

- Od Dubrovnika do Zagreba nemate bolničkog kreveta u kojem mogu ležati adolescenti i djeca sa psihijatrijskim problemima. Nego leže u sobama u kojima su odrasli a to je suprotno zakonu, rekla je.

Sandra Benčić (Klub Možemo!) upozorila je da u našoj zemlji imamo slučaj u kojem su dvije djevojčice u dobi od 9 do 13 godina, a koje su već više od četiri godine sudskom odlukom ograničene u kretanju isključivo na teritorij Grada Zagreba jer se, kako je pojasnila, radi o kompliciranom slučaju skrbništva sa međunarodnim karakterom. Smatra kako je toj djeci davanje mjere po kojoj ne smiju napustiti teritorij Grada Zagreba ozbiljno kršenje dječjih prava.

Navodeći kako je taj slučaj slojevit i složen, zamjenica pravobraniteljice za djecu Marija Gabelica Šupljika odgovorila joj je kako djeca ne bi trebala biti ograničena u svojim svakodnevnim aktivnostima već bi pažnja trebala biti usmjerena na ograničavanje onoga koji ugrožava djecu.

Gabelica Šupljika je, govoreći o životopisu Tatjane Holjevac, kazala da se radi o magistri prava koja ima 19 godina radnog iskustva te položeni pravosudni i javnobilježnički ispit. Pri tome glavnina njezinog radnog iskustva vezana je uz rad u Hrvatskom pravnom centru u kojem je radila kao voditeljica programa zaštite djece bez pratnje i ranjivih skupina. Također pružala je i pravne savjete djeci bez pratnje i posebnim skrbnicima o tome kako ostvarivati prava djece te kako zaštititi njihov najbolji interes.