Sabor: Državni tajnik istaknuo rast BDP-a i prihoda, a oporba rast inflacije

Hrvatska je u prošloj godini imala pozitivne ekonomske trendove - rast BDP-a, pad nezaposlenosti i rast državnih prihoda, istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu financija Stipe Župan, dok je saborska oporba upozorila da država profitira na skupoći, odnosno rastućoj inflaciji.

- Domaća gospodarska aktivnost u 2025. godini nastavila je pokazivati visoku razinu otpornosti na geopolitičke napetosti i prigušenu ekonomsku aktivnost u eurozoni, rekao je Župan u Hrvatskom saboru tijekom predstavljanja Izvještaja o izvršenju državnog proračuna za prošlu godinu.

- U usporedbi s 2024. godinom, realni je BDP rastao za 3,4 posto, broj nezaposlenih smanjen je za 14,8 posto, a broj osiguranika na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje veći je za 2,5 posto. S druge strane, rasla je i inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena, dodao je.

U 2025. iznosila je prosječno 3,7 posto što je 0,7 posto više nego u godini prije.

Kada je riječ o ukupnim prihodima i rashodima, država je imala 32,6 milijarde eura prihoda i 36 milijardi rashoda. Među stavkama rashoda, dvoznamenkasti rast u odnosu na 2024. bilježe rashodi za mirovine (13,5 posto) te za zaposlene u državnim i javnim službama (10,1) posto.

Udio javnog duga je krajem 2025. iznosio 56,3 posto BDP-a, naveo je državni tajnik, što je za jedan postotni bod manje nego u 2024. i 14,6 postotnih bodova manje u usporedbi s pretpandemijskom 2019. godinom.

Rekordni prihodi države izazvali prijepore

- Od 32,6 milijarde prikupljenih eura, njih 12,3 milijardi došlo je od PDV-a, napomenula je SDP-ova zastupnica Mirela Ahmetović.

- To znači da se proračun napunio tako što ste vi građani skuplje plaćali hranu i usluge, a država je češkala bradu i rekla odlično. Ali nekim ministrima je dobro jer oni inflaciju osjetili nisu, a neki ne idu kod liječnika pa ni ne znaju za liste čekanja, kazala je.

Sandra Benčić iz kluba Možemo! je banke i trgovačke lance nazvala dobitnicima ''Plenkovićeve inflacije'', s obzirom na to da svoju dobit izvlače iz zemlje.

- Snizili smo PDV na hranu na 5 posto i drugu stopu PDV-a na 13 posto. Proračun je na tome izgubio 2,3 milijarde eura, no je li taj gubitak barem rezultirao jeftinijom hranom? Nije, nego je skuplja iz godine u godinu, iz mjeseca u mjesec, poručila je Benčić.

- Točno je da Hrvatska od svoje samostalnosti nije imala veće prihode, ocijenio je Mostov Zvonimir Troskot, ali nije imala ni veću inflaciju nego što je ima sada.

- Inflacija je produkt ponašanja ove Vlade, neselektivnog zapošljavanja u javnoj upravi što plaćaju naši ljudi. Država je povećala svoje troškove za 40 posto, no jesu li se usluge prema građanima povećale za 40 posto, upitao je.

- Iako Izvještaj o izvršenju proračuna sadrži pokazatelje koje treba pozdraviti, upitna je dugoročna održivost rasta rashoda, rekao je zastupnik Domovinskog pokreta Tomislav Josić.

- Građani imaju pravo znati kako se troši svaki euro koji uplaćuju u državni proračun. Potrebna je snažnija kontrola učinkovitosti javne uprave, racionalnije upravljanje javnim sredstvima i smanjenje administrativnih troškova gdje god je to moguće, ustvrdio je.

HDZ-ov Josip Ostrogović poručio je da Hrvatska nije izolirana zemlja, pa tako na domaće gospodarstvo utječu događaji u Europi i svijetu, kao i događaji na energetskim tržištima, u lancima opskrbe i na financijskom tržištu. Što se tiče rasta rashoda, ocijenio je da on nije posljedica neodgovornosti ili proizvoljnog trošenja.

- Država je povećala ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, demografije, energetsku održivost i socijalnu sigurnost. Politika stabilnosti i razvoja je politika ove vlade i parlamentarne većine, istaknuo je.

Benčić: Što smo dobili za 8,5 milijardi eura, koliko košta zdravstveni sustav?

Oporbeni zastupnici posebno su se osvrnuli na stanje u zdravstvu i socijalnoj skrbi.

- Hvalimo se isplatama za inkluzivni dodatak, a ljudi sa višedesetljetnim invaliditetom više od godinu dana nepotrebno čekaju vještačenje', rekla je Ahmetović (SDP).

- Zdravstveni sustav košta 8,5 milijardi eura i što smo za te novce dobili. Tristo tisuća žena nema svog ginekologa, nedostaje svaki četvrti pedijatar, imamo svega pedesetak dječjih psihijatara, a liste čekanja duže su od godine i pol dana za određene pretrage, kazala je Benčić.

Anka Mrak Taritaš iz GLAS-a dodala je da građani zdravstvenu skrb plaćaju dva puta, prvi put kroz doprinose, a drugi put u privatnim bolnicama kada im je potreban pregled. IDS-ov Dalibor Paus promašajem je ocijenio državno preuzimanje županijskih bolnica.

- Žalosno je da država njima daleko lošije upravlja, a dugovi su narasli, poručio je Paus.