Vujčić: Recesije neće biti; Oporba: Zakon o ekstraprofitu treba biti još žešći

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je u srijedu u Hrvatskom saboru da recesije neće biti, istaknuvši da svi pokazatelji pokazuju lagani oporavak gospodarstva pri čemu su i vrlo dobri navješćujući podaci za predstojeću turističku sezonu.

- Rizik recesije je postojao na jesen prošle godine, ali mislim da smo izašli iz njega. Recesije neće biti, a stopa rasta će biti niža nego 6,3 posto koja je bila 2022. godine, rekao je Vujčić u Hrvatskom saboru tijekom rasprave o informaciji o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike. Time je odgovorio Davoru Bernardiću (Socijaldemokrati) kojeg je zanimalo 'juri' li Hrvatska u recesiju.

Navodeći kako je u ovom trenutku rizik recesije pao ispod 30 posto, Vujčić je rekao i da svi pokazatelji pokazuju lagani oporavak gospodarstva pri čemu su i vrlo dobri navješćujući podaci za predstojeću turističku sezonu.

Očekivali smo porast cijena nekretnina, ali ne ovoliki

Anku Mrak Taritaš (GLAS) zanimalo je kakav je bio utjecaj Zakona o subvencioniranju stambenih kredita koje daje APN na povećanje cijena nekretnina, na što je Vujčić odgovorio da sve što se subvencionira dovodi do rasta cijene. Također, na rast cijena u zemlji utjecao je i povećan udio stranaca koji je kupovao nekretnine u Hrvatskoj.

- Očekivali smo porast cijena, ali nismo očekivali ovoliki. Djelomično ga je potaknuo i ulazak u euro, kazao je. Ohrabrujućim znakovima za tržište nekretnina smatra to što je pao broj transakcija na tom tržištu te je i prošle godine pao i udio stranaca na tržištu u odnosu na 2021. godini. Također, ovo je zadnji ciklus APN-a a kamatne stope su otišle na 3,5 posto, dodao je. Svi faktori koji su doprinosili rastu cijena nekretnina sada se okreću u drugom smjeru, poručio je.

Katarina Peović (Radnička fronta) upozorila je da je HNB "autonoman" od bilo kakve odgovornosti prema "radnom narodu koji zapravo trpi posljedice vaših politika".

- U minuti nemam vremena demaskirati sve vaše mitove, od smanjenja duga, visine plaća, odgovora na pitanja gdje su nestale rezerve pa do onoga što je demaskirala u svojim analizama analitičarka HNB-a Mirjana Čerin, rekla je. Poručila je i kako se nada da će kazneno odgovarati on i svi guverneri HNB-a.

Osvrćući se na njezinu raniju izjavu da su guverneri HNB-a politikom stabilnog tečaja učinili kazneno djelo, Vujčić je kazao: To je zanimljiva teza. Podsjetio je kako je 20 godina u Hrvatskom saboru objašnjavao da moramo imati stabilan tečaj jer se time očuvao standard našeg stanovništva.

- Da smo imali situaciju devalvacije tečaja, standard bi bio puno niži jer nam je 120 posto vrijednosti BDP-a duga bilo indeksirano u euru, poručio je. Naveo je i da bi desetpostotna devalvacija kune povećala dug u Hrvatskoj svih sektora za 12 posto a što bi smanjilo osobnu, investicijsku i javnu potrošnju te dovelo do recesije i veće nezaposlenosti.

Plaće su više od stope inflacije

Vujčić je, na upit SDP-ovog Borisa Lalovca o plaćama, rekao da su plaće u veljači i ožujku porasle za oko 13 posto što znači da su više od stope inflacije. Za razliku od oporbe, vladajući su isticali važnost ulaska zemlje u eurozonu i važnost vladine pomoći poduzetnicima i građanima što je utjecalo i na rast našeg kreditnog rejtinga.

Vujčić je, na upit HDZ-ovog Marka Pavića o rastu kreditnog rejtinga, kazao da je naš kreditni rejting porastao zbog ulaska naše zemlje u eurozonu, ali i zbog što smo uspjeli oporaviti gospodarstvo te smanjiti udio javnog duga u BDP-u.

Istaknuo je i da smo u ovom trenutku druga vodeća država u EU po smanjenju udjela javnog duga u BDP-u jer smo sa razine od 87 posto javnog duga prije dvije godine uspjeli ga smanjiti na 68 posto.

- To je u matricama rejting agencija izuzetno važna stvar i doprinosi poboljšanju rejtinga Hrvatske, rekao je.      

Ulazak u eurozonu nije pridonio višoj stopi inflacije

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić istaknuo je u srijedu u Saboru da inflatorni pritisci postupno slabe, no da su i dalje značajni, odbacivši tvrdnje dijela oporbenih zastupnika da je ulazak u eurozonu pridonio višoj stopi inflacije.

- Netočno je da je ulazak Hrvatske u eurozonu pridonio višoj stopi inflacije, dapače, da nismo ulazili u eurozonu stopa inflacije bi bila veća, a ne manja što pokazuju iskustva drugih zemalja, kazao je Vujčić podnašajući Saboru izvješća HNB-a o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u 2021. i prvom polugodištu 2022.

- Stopa inflacije u Mađarskoj je 26 posto, u Češkoj 18 posto, u Poljskoj 16 posto, toliko o tome, dodao je guverner istaknuvši da je ulazak u eurozonu pomogao i što se tiče tržišta kapitala, javnog duga i stabilnosti troškova Hrvatske.

Govoreći o inflaciji, gorućem ekonomskom problemu, Vujčić je kazao da su - iako inflatorni pritisci postupno slabe - i dalje značajni.

- Početkom ove godine stopa inflacije počela je usporavati, u ožujku je iznosila 10,5 posto, te je ožujak bio četvrti uzastopni mjesec s padom stope inflacije koja je vrhunac dosegla u studenom prošle godine kada je iznosila 13 posto, naveo je.

Borba s inflacijom protegnut će se i na 2024.

- Naša prognoza je da će nastaviti slabiti prema kraju godine kada bi trebala biti oko pet posto, no borba s inflacijom nije gotova i sigurno će se protegnuti na 2024. godinu kada se očekuje da će doći na našu ciljanu razinu od dva posto, poručio je Vujčić.

Na slabljenje inflatornih pritisaka, kazao je, prije svega djeluje smanjenje cijene energenata i sirovina na svjetskom tržištu, te postupno uklanjanje uskih grla u globalnim opskrbnim lancima što ublažava nestašicu pojedinih dobara. No, dodao je, bazna inflacija i dalje je tvrdokorna i zbog toga će se morati nastaviti povisivati kamatne stope kako bi se nastavili smanjivati inflatorni pritisci.

- Sljedeća sjednica Upravnog vijeća ECB-a je sljedećeg tjedna i, po mom mišljenju, nemamo izbor nego nastaviti dizati kamatnu stopu, kazao je Vujčić.

U raspravi guverner HNB-a je među ostalim poručio da je monetarna politika neefikasna kada se radi o šokovima na strani ponude, ne može smanjiti cijene nafte, plina i hrane na svjetskim tržištima, ali je efikasna kada se šokovi ponude pretvore u potražne pritiske na inflaciju što se počelo događati u drugoj polovici 2022. kada su centrale banke počele zaoštravati monetarnu politiku što rade i dan-danas.

Odgovarajući zastupniku Mosta Zvonimiru Troskotu na pitanje gdje su nestale devizne rezerve, Vujčić je kazao da međunarodne pričuve nisu nestale već su tamo gdje su i bile samo se drugačije zovu, neto financijska imovina HNB-a u skladu procedurom ulaska u eurozonu.

Oporba: Zakon o ekstraprofitu treba biti još žešći

Inflacija s kojom se suočavaju hrvatski građani nije uvezena izvana, već se radi o domaćoj inflaciji iza koje stoji rast marži, stoga bi Zakon o ekstraprofitu treba biti još žešći', rekao je u srijedu saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac.

Kada smo donosili Zakon o ekstraprofitu, trebali smo biti još žešći, a Vlada je svaki dana bila napadana zbog tog zakona. Ja sam je podržao po tom pitanju, rekao je Lalovac tijekom saborske rasprave o izvješću guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića o financijskom stanju i stabilnosti.

Ono što Lalovac zamjera Vladi je što građanima nije dala točne informacije o uzrocima inflacije u Hrvatskoj.

Vlada cijelo vrijeme govori da se radi o uvezenoj inflaciji, a onda izađe guverner na jednom predavanju i kaže ne, to je domaća inflacija. Vlada donosi krive ekonomske mjere, komunicira li ona s guvernerom, pitao je SDP-ov zastupnik.

Zastupnica Zeleno-lijevog bloka Sandra Benčić upozorila je da najteži dio tereta podnose oni s najnižim plaćama, s obzirom da je stopa inflacije za niskodohodna kućanstva išla do 30 posto.

Od 12 posto, koliko iznosi rast prosječne stope inflacije, osam posto otpada na domaću inflaciju, a najveći generator domaće inflacije je rast marži, kazala je Benčić.

Zbog toga će njezin klub zatražiti izmjene Zakona o dodatnom porazu na dobit koji će uključivati i dobit ostvarenu u 2023.godini.

Ekstraprofit moraju platiti oni sektori koji su najviše doprinijeli rastu marži, a ujedno imaju utjecaj na rast onih cijena koje predstavljaju egzistencijalne potrebe građana. Nije isto kada marže dižu IT sektor ili trgovački lanci, naglasila je.

Cijena prehrambenih proizvoda kao što su kruh i mlijeko najviše je narasla, rekla je i zastupnica iz kluba Hrvatskih suverenista Vesna Vučemilović.

Podržala sam Zakon o ekstraprofitu, ministar Primorac je imao hrabrosti kad je uveo taj porez. Ispostavilo se da je trebao biti još širi, s još strožim kriterijima koje treba primijeniti. I brojni ekonomisti govore da treba zadržati porez na ekstraprofit što duže, kazala je.

Osim rasta inflacije i Zakona o ekstraprofitu, zastupnici su raspravljali o tečaju hrvatske kune.

Katarina Peović iz kluba Radničke fronte i HSS-a smatra da bi guverner Vujčić trebao kazneno odgovarati zbog politike aprecijacije kune u odnosu na euro, jer je zbog nje narod siromašniji a hrvatski izvoznici manje konkurentni.

Za 15,4 posto su cijene robe i usluga proizvedene u Hrvatskoj povećane u odnosu na zemlje eurozone što je smanjilo hrvatski izvoz. Uz to, da tečaj kune nije bio precijenjen, kredit za stan bi umjesto 51 tisuće eura iznosio 43 tisuće eura, napomenula je Peović.

S druge strane, HDZ-ova zastupnica Grozdana Perić kaže da bi suprotna politika, politika deprecijacije, bila kobna za građane koji su u vrijeme globalne recesije završili u dugovima.

Neki su izvoznici možda bili zakinuti, ali kada se prisjetimo razdoblja velike financijske krize, možemo reći da je stabilnost valute spasila ekonomiju. Vidjeli ste koliko je građana tada završilo u dužničkom ropstvu. Da se išlo na deprecijaciju kune, njihov bi dug bio značajno veći, rekla je.

Na kritike oporbenih zastupnika da fiskalna i monetarna politika nisu usklađene, Perić odgovara suprotno, dodavši da je usklađenost tih dviju politika bila ključna za ulazak Hrvatske u eurozonu.

Guverner Vujčić predstavlja izvješća HNB-a

Pred saborske zastupnike je došao guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujičić kako bi predstavio informacije o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u 2021. i prvom polugodištu 2022. 

Prvu polovinu 2022. obilježila je ruska invazija na Ukrajinu, pri čemu je rat dodatno potaknuo rast cijena sirovina i energenata koji je počeo još 2021. Domaće se gospodarstvo ipak uspjelo oduprijeti tim izraženim negativnim utjecajima i to ponajprije zbog visokog rasta inozemne potražnje, navodi se u izvješću HNB-a za prvo polugodište 2022.

Inflacija potrošačkih cijena u prvoj se polovini 2022. primjetno ubrzala, s 5,5 posto u prosincu 2021. na 12,1 posto lipnju 2022. 

Realni bruto domaći proizvod u prvom polugodištu 2022. bio je 8,2 posto veći u odnosu na isto razdoblje godinu prije, a najsnažniji pojedinačni doprinos ukupnom rastu dao je rast ukupnog izvoza, posebice izvoza usluga, što je posljedica dobrih ostvarenja turističke aktivnosti nakon oporavka potražnje nakon pandemije, stoji u izvješću.

Sabor će danas raspraviti i Interpelaciju o radu Vlade vezano za nedovoljnu zaštitu građana od neopravdanog povećanja cijena prije i nakon uvođenja eura, koju je na poticaj Hrvatskih suverenista početkom godine podnijelo 16 oporbenih zastupnika.

Interpelacijom, koju je Vlada odbacila, žele obvezati ministra gospodarstva da najmanje jednom mjesečno Sabor izvijesti što se poduzima u suzbijanju neopravdanog rasta cijena te da nakon usvajanja interpelacije Vlada objavi crne liste svih poslovnih subjekata koji su neopravdano dizali cijene, ali i da se za takve ukine državne subvencije za 2023.

Do kraja tjedan na dnevnom redu rasprave Sabora je još šest točaka, među kojima su izvješća o radu policije u 2020. i 2021. u četvrtak, te prijedlog Kluba Socijaldemokrata zakona o logopedskoj djelatnosti na rasporedu u petak.

Oporba prozvala HNB i Vujčića zbog katastrofalne monetarne politike

Saborska oporba uoči rasprave o informaciji o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike prozvala je u srijedu Hrvatsku narodnu banku i guvernera Borisa Vujčića zbog katastrofalne monetarne politike.

Ružica Vukovca (Klub Za pravednu Hrvatsku) kazala je da odgovornost za nazadovanje hrvatskog gospodarstva snosi isključivo HNB koji je katastrofalno upravljao monetarnim sustavom.

- Dugoročno stabilan tečaj kune koji se umjetno održavao na nižoj vrijednosti eura u Hrvatskoj zahtijevao je izdvajanje ogromnih financijskih sredstava iz ostvarenih prihoda hrvatske ekonomije , kazala je Vukovac dodavši da je to razlog nemoći Vlade da obuzda rast cijena.

Katarina Peović (RF) pozivajući se na dugogodišnju analitičarku HNB-a Mirjanu Čerin koja je, kako je kazala, ukazala na razmjere štete koju je za hrvatsku privredu i stanovništvo proizvela antinarodna HNB-ova politika precijenjene kune, poručila je da će se RF zalagati da jednog dana Vujčić i svi ostali guverneri kazneno odgovaraju.

- Svojom politikom odgovorni ste za štetu od 138 milijardi eura za hrvatsku privredu i stanovništvo, poručila je Peović guverneru HNB-a koji u Saboru podnaša izvješća HNB-a.

Damir Bajs (Klub Fokus i Reformisti) ustvrdio je da HNB nije ispunio svoj glavni zadatak, održao stabilnost cijena. Imamo rast inflacije i smanjenje životnog standarda, rekao je i ocijenio neprihvatljivim tezu da HNB nema s tim ništa već da je samo promatrač.

Zvonimir Troskot (Klub Mosta) upitao je gdje su nestale naše devize , 25 milijardi eura. To je jedna cijeli proračun koji je preko noći postala nefinancijska monetarna imovina koja je isparila i više ne postoji, kazao je Troskot. To je iznos jednak šest do sedam vrijednosti kompanije Ine, 94 Peljeških mostova koje je HNB na čelu s Vujčićem samo predala, ustvrdio je zastupnik Mosta.

Marijan Pavliček (Klub Hrvatskih suverenista) osvrnuo se na Vujčićeve izjave vezane za uvođenje eura kada je upućivao građane da kupuje tamo gdje je jeftinije. Nađite mi trgovački lanac gdje cijene nisu poskupile 20 do 25 posto u zadnjih godinu dana, nađite mi trgovinu gdje su cijene poskupile od 0,2 do 0,4 posto za koliko je Vujčić izjavio da će poskupiti zbog konverzije, rekao je Pavliček.

Sandra Benčić (Klub Možemo!) rekla je da su ključni faktori koji su pridonijeli inflaciji u Europi i Hrvatskoj korporativne marže pitajući koje mehanizme ima HNB-a da bi smanjio taj trend kontinuiranog rasta cijena u sektorima kao što je prehrana i da bi se utjecalo na stopiranje daljnjeg rasta marži .

Boris Lalovac (Klub SDP-a) stao je u obranu Vlade i premijera Andreja Plenkovića koji svaki tjedan brani antiinflacijske mjere odnosno radi posao guvernera. Kada ste čuli guvernera da je izašao i radio svoj posao, upitao je.