Diljem Hrvatske odana počast žrtvama holokausta

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je na Mirogoju, gdje je s predstavnicima Vlade u ponedjeljak odao počast žrtvama Holokausta da je to bilo jedno od najsramotnijih razdoblja u ljudskoj povijesti te je iznimno bitno njegovati sjećanje na to vrijeme.

Zagreb

Uz Jandrokovića, vijence ispred skulpture "Mojsije" na Židovskom groblju Gradskog groblja Mirogoj položili su ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministar vanjskih poslova, Gordan Grlić Radman i posebna savjetnica premijera za pitanje Holokausta Sara Lustig.

Predsjednik Sabora je na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta podsjetio da se ove godine obilježava i 80. godina od oslobađanja koncentracijskog logora Auschwitz.

- Bilo je to jedno od najsramotnijih razdoblja u ljudskoj povijesti. To je bilo vrijeme patnje, muke, nečega kroz što ni jedan čovjek nikad ne bi trebao prolaziti. A sve je to bilo uzrokovano jednom strašnom ideologijom koja je željela likvidirati sve one koji su bili drugačiji po svojoj naciji, vjeri i različitim vrstama pripadnosti, rekao je.

Jandroković je naglasio da je iznimno bitno njegovati sjećanje na to vrijeme i zato što je sve manje živih svjedoka toga vremena.

- Na nama je da generacijama koje dolaze objasnimo kako je uopće moguće da se dogodi takvo zlo i što ga je uzrokovalo. Isto tako, da objasnimo mlađoj generaciji da se za slobodu, demokraciju, mir itekako treba boriti, rekao je.

Naglasio je da živimo u vrlo složenim i izazovnim vremenima. 

- Ponovo se događaju strašna zla, a vjerujem da će biti ipak dovoljno pameti, mudrosti i razuma da se izbjegnu scenariji kao što je bio ovaj iz Drugog svjetskog rata, kazao je Jandroković.

Obuljen Koržinek naglasila je važnost podučavanja o žrtvi Holokausta.

- Danas se prisjećamo žrtava Holokausta, svih nevinih žrtava iz Hrvatske, ali i iz cijele Europe i cijelog svijeta koji su stradali u Holokaustu u tom nezamislivom i najstrašnijem zločinu koji se dogodio na teritoriju Europe, istaknula je Obuljen Koržinek.

Naglasila je da će s predsjednikom Vlade sudjelovati i u Auschwitzu na središnjoj komemoraciji kojom se obilježava 80. obljetnica oslobođenja tog najvećeg i najstrašnijeg logora i u toj se prilici s rijetkim preživjelima prisjetiti žrtava.

- Okrenut ćemo se tim izazovima kako bi u budućnosti, kada više ne bude preživjelih, prenosili poruku, podučavali o žrtvi Holokausta, naravno uvijek s ciljem da se ne zaborave te žrtve, ali da se ni u današnjem, ni u budućem vremenu takvi užasni zločini ne ponove, rekla je.

Ministrica je podsjetila da je Hrvatska prije dvije godine predsjedala Međunarodnim savezom za sjećanje na žrtve Holokausta.

- U Republici Hrvatskoj radimo sve što možemo i kroz obrazovni sustav i kroz muzealizaciju i općenito kroz edukaciju kako bismo i kroz podučavanje podizali svijest, ali naravno i promicali tolerantan suživot svih naših sugrađana, poručila je

Spomen šetnjom u Zagrebu obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta u Zagrebu je obilježen i spomen šetnjom u organizaciji Antifašističke lige RH, Srpskog narodnog vijećea i Documenta Centra za suočavanje s prošlošću.

U Praškoj ulici u Zagrebu, kod spomen ploče, na mjestu 1941. godine srušene Sinagoge, okupljenima se obratio predsjednik SNV-a Milorad Pupovac istaknuvši da je nužno na tom istom mjestu ponovno sagraditi Sinagogu.

Upozorivši da je to bila samo jedna u nizu srušenih sinagoga u Hrvatskoj, kao i na to da su bile srušene diljem Europe te da su uništeni brojni životi u logorima smrti, Pupovac je naglasio da su Auschwitz, kao i ustaški logori u NDH, bili pokretani idejom rasnih i nacionalnih teorija i vjere u to da je čista rasa nešto što će osigurati budućnost čovječanstva. Iz dužnosti i osjećaja solidarnosti s našim sugrađanima židovske vjeroispovijesti, vrijeme je da se na ovom mjestu podigne nova sinagoga, novi kulturni centar za preostalu židovsku zajednicu u Zagrebu i Hrvatskoj, poručio je.

Spomen šetnja je potom nastavljena Zrinjevcem do Spomenika žrtvama holokausta i ustaškog režima na Glavnom kolodvoru, gdje su govorili predsjednik Antifašističke lige RH Zoran Pusić i zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet.

Pusić je iznio svjedočanstvo zapovjednika jedinice Crvene armije koja je ušla u logor Auswitz, kao i hrvatskog sociologa, filozofa i psihologa Rudija Supeka koji je bio zatočen u logoru Buchenwald u Njemačkoj, a spomenuo se i književnika i političkog aktiviste Elie Wiesela koji je također, tada dječak, bio u tom logoru.

Korlaet je istaknuo da je zagrebačkoj Gradskoj upravi kultura sjećanja jako važna te da ona znači i otpor zaboravu te usponu desnice u Europi i svijetu. Ovaj grad, rekao je, u velikoj su mjeri izgradili pripadnici židovskog naroda, i u doslovnom i u prenesenom smislu, i zbog toga im dugujemo, kao i svim drugima stradalima. Naveo je i da je pokrenut proces planiranja nove sinagoge te se nada da će vrlo brzo biti raspisan i međunarodni arhitektonski natječaj.

Na zagrebačkoj spomen šetnji i komemoraciji sudjelovali su veleposlanici Francuske i Njemačke te predstavnici veleposlanstava Srbije i SAD-a.

U Daruvaru za srednjoškolce film "Povratak posljednjeg"

Daruvarska židovska zajednica, kao i mnoge u Hrvatskoj, nakon Drugog svjetskog rata gotovo je potpuno izbrisana, pa je spomen na žrtve prilika i za poučavanje mladih. Stoga je, u suradnji s gradom i Udrugom antifašista - Dan sjećanja počeo na židovskom groblju, a završava u kinu filmom namijenjenim srednjoškolcima.

Oleg Mandić je u zloglasnom Auschwitzu završio kao jedanaestogodišnji dječak, a iz njega izišao kao posljednji preživjeli logoraš. Osamdeset godina od povijesnog oslobađanja logora film Igora Paulića "Povratak posljednjeg" još je jedna prilika za učenje i razmišljanje kakav svijet trebamo izgraditi.

Osijek

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta obilježen je u Osijeku. 

Podno spomenika "Majka i dijete" poznatog osječkog kipara židovskog podrijetla, Oskara Nemona, brojna su izaslanstva, a među njima i Židovska općina Osijek, položila vijence i zapalila svijeće u spomen na sve žrtve holokausta. 

Do Drugog svjetskog rata Židovi su bili zajednica koja je ostavila velik trag u životu i razvoju grada na Dravi.

Koprivnica

Položeni su vijenci i zapaljene svijeće na Spomen-području Danica u Koprivnici. 

Logor "Danica" osnovan je 15. travnja 1941. i bio je prvi ustaški sabirni logor. 

U noći s 22. na 23. lipnja 1941. zatvorenici, uglavnom Židovi, bili su dovedeni u logor "Danicu", koji je ukinut u jesen iste godine.