Sabor izglasao izmjene Zakona o strancima

Hrvatski sabor izmijenio je u petak Zakon o strancima, po kojem će strani državljani koji borave i rade u Hrvatskoj morati položiti ispit hrvatskog jezika i latiničnog pisma na razini A1.1 u roku od godine dana, kao uvjet za produljenje dozvole za boravak i rad.

Zakon je podržalo 80 zastupnika, 37 ih je bilo suzdržano, nijedan protiv.

Istim je zakonom stranim radnicima omogućena promjena poslodavca nakon šest mjeseci rada, bez potrebe izdavanja nove dozvole za boravak i rad. Produljena je i dopuštena nezaposlenost stranih radnika za vrijeme važenja dozvole do tri mjeseca, odnosno do šest mjeseci ako dozvolu imaju dulje od dvije godine.

Profesionalnim vozačima teretnih vozila i autobusa koji su državljani trećih zemalja može se izdati dugotrajna viza s rokom važenja do godine dana, a koja će biti ukinuta ako se koristi suprotno svrsi za koju je izdana.

Strani radnik kojemu je izdana dozvola za deficitarno zanimanje, s tom dozvolom više neće moći raditi na području onih policijskih uprava u kojima to zanimanje nije deficitarno, a ni na području na kojem test tržišta rada nije proveden.

Dozvola za sezonske poslove koja se do sada izdavala na rok do godine dana, vrijedit će tri godine ako je riječ o istom stranom radniku i istom poslodavcu, s kojom će sezonski radnik moći raditi do 90 dana u kalendarskoj godini ili do devet mjeseci godišnje. Rok za rješavanje zahtjeva za dozvolu produljuje se na 90 dana.

Obveza obavještavanja policijske uprave o prestanku ugovora o radu više nije na stranom državljaninu, nego na poslodavcu, i to elektroničkim putem, preko sustava e-Građani. Strani radnik morat će obavijestiti HZZ u roku od pet dana od prestanka ugovora o radu. Ako odbije posao HZZ-a, gubi dozvolu.

U svrhu studiranja privremeni boravak se stranim studentima produljuje do tri godine.

Zakon o strancima odgovara na sve veći uvoz radne snage

Izmjenama Zakona o strancima, koje su u petak prihvatili zastupnici u Hrvatskom saboru, nastoji se odgovoriti na rastući uvoz radne snage, pritiske na tržište rada i sigurnosne izazove povezane s migracijama.

Novi zakon kombinira fleksibilniji pristup zapošljavanju stranaca s pojačanim nadzorom nad migracijskim procesima i poslodavcima, čime se Hrvatska uklapa u širi europski trend redefiniranja migracijske politike. Cilj izmjena je modernizirati sustav zapošljavanja stranih radnika, smanjiti administrativne prepreke i istodobno spriječiti zlouporabe koje su se pojavile s naglim rastom broja državljana trećih zemalja na hrvatskom tržištu rada. Novi okvir predviđa veću mobilnost stranih radnika, uključujući lakšu promjenu poslodavca i dodatno zapošljavanje, uz strože kriterije za poslodavce i snažnije mehanizme kontrole.

Izmjenama Zakona o strancima pristupilo se radi usklađivanja zakonodavstva s direktivom Europske unije koja definira jedinstveni postupak dozvola za boravak i rad, radi usklađivanja s odredbama Pakta o migracijama i azilu, ali i prilagodbe sustava novim okolnostima.

- Uvjeren sam da će izmjene Zakona dodatno unaprijediti sustav zapošljavanja stranih radnika, da će hrvatskom gospodarstvu osigurati potrebnu i kvalificiranu radnu snagu te stvoriti bolje preduvjete za daljnji rast i razvoj, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavljajući zakonske izmjene.

- Ovim šaljemo poruku, dodao je, da upravljamo migracijama i tržištem rada, da to nije jednokratan čin, nego proces koji zahtijeva stalno praćenje, procjenjivanje i prilagođavanje. (...) Hrvatska ovime potvrđuje da je otvorena za zakonit rad, a nije i neće biti otvorena za nered, naglasio je.

Strani radnici dobivaju minimalna prava izjednačena s domaćim radnicima

Sve je bazirano na direktivi 2024/1233 Europskog parlamenta i vijeća iz travnja 2024. kojom je uspostavljen jedinstveni okvir za zapošljavanje i boravak državljana trećih zemalja u EU-u, radi pojednostavljenja administracije i zaštite radnih prava. Uvedena je jedinstvena dozvola koja kombinira pravo na boravak i rad, skraćuje rokove odlučivanja i pojednostavljuje postupke izdavanja, izmjene i obnove.

Radnici iz trećih zemalja dobivaju minimalna prava izjednačena s domaćim radnicima, uključujući pristup radu, pravnu zaštitu i zabranu diskriminacije. Jedinstvena dozvola omogućuje i mobilnost unutar države članice, a države članice moraju osigurati transparentne informacije i pristup pravnim mehanizmima za rješavanje sporova. Direktiva predviđa nadzor i izvještavanje o provedbi, uz praćenje učinkovitosti do 2029. godine.

Europski parlament imao je ključnu ulogu jer je, zakonodavnim postupkom s Vijećem EU-a, izmijenio i podržao reformu Direktive o jedinstvenoj dozvoli kako bi se ojačala prava stranih radnika i ubrzali postupci izdavanja dozvola. Nakon prijedloga Europske komisije Parlament je raspravljao, predlagao amandmane i politički oblikovao kompromisni tekst koji balansira potrebe tržišta rada i zaštitu migranata. Zastupnici su zatim glasovanjem potvrdili nova pravila, čime su utjecali na smjer legalne migracijske politike EU-a. Time je Europski parlament djelovao kao glavni demokratski akter koji je transformirao inicijalni prijedlog u ambiciozniju i socijalno pravedniju reformu.

O važnosti Direktive govorio je izvjestitelj Javier Moreno Sanchez (S&D, ES) - Regularne migracije najbolji su instrument za borbu protiv ilegalnih migracija i trgovaca ljudima. Moramo se pozabaviti ilegalnim migracijskim tokovima, poticati usklađenost između različitih instrumenata za legalne migracije i olakšati integraciju stranih radnika. Revizija Direktive o jedinstvenoj dozvoli podržat će radnike iz trećih zemalja da sigurno dođu do Europe, a europske tvrtke da pronađu radnike koji su im potrebni. Istodobno ćemo izbjegavati i sprječavati iskorištavanje rada jačanjem prava radnika iz trećih zemalja i učinkovitijom zaštitom od zlostavljanja.

Ressler: važan korak prema modernijoj i odgovornijoj politici migracija

Hrvatski zastupnik u europskom parlamentu Karlo Ressler kaže da je riječ o važnom koraku prema modernijoj i odgovornijoj politici migracija, u skladu s promjenama na europskoj razini.

- Zahvaljujući gospodarskom rastu Hrvatska se danas suočava s manjkom radne snage u građevini, turizmu i industriji. Zbog toga se javlja i potreba za boljom kontrolom uvjeta rada, smještaja i sprječavanja zloupotreba. Naglasak se stavlja na integraciju, obvezno učenje hrvatskog jezika, jedinstveni postupak za boravak i rad, uz snažniju kontrolu na vanjskim granicama, ističe Ressler.

Ove promjene dolaze u trenutku kada se Europska unija suočava s kompleksnim migracijskim izazovima. Nakon migrantskog vala 2015. godine, države članice postupno su gradile novi okvir migracijske politike, koji kombinira jačanje kontrole vanjskih granica, zajedničke mehanizme azila i selektivniji pristup legalnoj migraciji. Hrvatska se u tom kontekstu nalazi u specifičnoj poziciji kao granica šengenskog prostora, tranzitna ruta i država koja se suočava s kroničnim nedostatkom radne snage.

U političkom i ekonomskom smislu izmjene Zakona o strancima odražavaju pokušaj države da uspostavi ravnotežu između gospodarskih potreba i sigurnosnih prioriteta. Hrvatsko gospodarstvo posljednjih godina sve više ovisi o radnicima iz trećih zemalja, dok raste politička osjetljivost pitanja migracija u javnosti. U europskom kontekstu migracije se sve više promatraju kao strateško pitanje koje povezuje ekonomiju, sigurnost i društvenu koheziju. Hrvatski prijedlog zakona uklapa se u taj okvir kao pokušaj institucionalizacije migracijske politike koja istodobno omogućuje gospodarski rast i jaču kontrolu migracijskih tokova.

U tom smislu izmjene Zakona o strancima nisu samo tehnički zahvat, nego i dio šire transformacije migracijske politike u Europskoj uniji, u kojoj države članice nastoje redefinirati odnos prema stranoj radnoj snazi i migracijama u cjelini. 

Izmijenjen Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak

Po hitnoj proceduri izmijenjen je Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) kojim se jasnije definira pravni položaj, vlasnička i upravljačka struktura, ustroj, ciljevi i zadaće HBOR-a, kao financijskog instrumenta od strateške važnosti za Hrvatsku.

Uz postojeće djelatnosti, kao što su financiranje razvoja infrastrukture, poticanje izvoza, potpora razvoju malog i srednjeg poduzetništva, dodaju se nove djelatnosti poput poticanja klimatski neutralno održivog gospodarstva, poticanja razvoja tržišta kapitala te sudjelovanja u provedbi međunarodne razvojne suradnje.

Zakonom se propisuje povećanje temeljnog kapitala s postojećih 929 milijuna eura na 1,91 milijardu eura, odnosno za 981 milijun eura. Povećanje temeljnog kapitala planira se osigurati iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) u iznosu od 410 milijuna, dok će se preostali iznos od 571 milijun eura osigurati iz zadržane dobiti i rezervi HBOR-a.

Zakonom je i broj članova Nadzornog odbora povećan na 12, od kojih će njih osam biti ministri. Tri člana bit će predstavnici Hrvatskog sabora, a preostali član bit će predsjednik Hrvatske gospodarske komore.

Zakon o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe

Parlament je donio i Zakon o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe kojim se želi uspostaviti stabilan, transparentan i suvremen okvir za razvoj nuklearne energije, a u skladu s europskim klimatskim ciljevima.

Cilj zakona je osigurati potrebe za stabilnom i sigurnom opskrbom energijom, ostvarenje ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova te obveze naše zemlje da pravodobno razvija znanje, regulatorne kapacitete i stručni nadzor nad tehnologijama koje se u Europi i svijetu već koriste ili se ubrzano razvijaju.

Zakonom se propisuje i da planski strateški akt, odnosno Program za razvoj nuklearne energije u civilne svrhe, donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade.

Odbijeno ukidanje imuniteta Hrebaku, novi članovi Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa

Sabor je također podržao prijedlog Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP) da se ne ukine imunitet Dariju Hrebaku (HSLS) te odbije zahtjev Županijskog suda u Šibeniku radi nastavka kaznenog postupka protiv Hrebaka u povodu žalbe privatnog tužitelja Alena Kaminskog i bjelovarske tvrtke Minea uložene na prvostupanjsku presudu Općinskog suda u Bjelovaru zbog kaznenog djela klevete.

Predsjednik MIP-a Robert Jankovics podsjetio je da je to saborsko tijelo već jednom odlučivalo o istoj stvari 2022. i uskratilo ukidanje imuniteta zastupniku Hrebaku po zahtjevu Županijskog suda u Šibeniku koji je, bez obzira na njihovu odluku, odlučio postupati.

- Tužitelj se žalio Ustavnom sudu koji mu je dao za pravo da Županijski sud nije mogao postupati, nego je morao zastati s postupkom. To se nikada nije dogodilo, da je sud zanemario ono što smo mi rekli, to je presedan, objasnio je predsjednik MIP-a.

Sabor je prihvatio prijedlog saborskog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove da se za članove Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa izaberu Svetislav Drakulić, Simona Marić Ćurić, Sanja Ružman i Filip Šestan.

Odbijen prijedlog SDP-a o zabrani energetskih pića maloljetnicima

Sabor je odbio SDP-ov prijedlog izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti kojim se želi zabraniti prodaja i konzumacija energetskih pića maloljetnicima uz objašnjenje da će to napraviti Vlada novim cjelovitijim zakonom.

U drugo saborsko čitanje poslan je set pravosudnih zakona o Pravosudnoj akademiji, Državnom sudbenom i Državnoodvjetničkom vijeću.