Burno na sjednici Sabora zbog Zakona o strancima, pljuštale opomene

Burnu saborsku raspravu izazvao je Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o strancima. Dok broj stranih radnika, prema službenim podacima, pada, Mostovi zastupnici vladajuće prozivaju da provode zamjenu stanovništva. Oni su se, pak, branili tvrdnjom da provode odgovornu migracijsku politiku. Zakon je, inače, već izazvao pozornost zbog uvođenja obveze poznavanja hrvatskog jezika kao uvjeta za produljenje dozvole za boravak i rad.

Snimka saborske sjednice:

Ovo nije usklađivanje s EU-om, ovo je zakon kojim Vlada pokušava prikriti da je izgubila kontrolu nad tržištem rada. Nije problem čovjek koji dolazi pošteno živjeti od svog rada, problem je kad tog čovjeka pretvorite u alat kojim rušite cijenu rada u Hrvatskoj, ustvrdio je uime Kluba Mosta Božo Petrov.

Upitao je vladajuće zašto ne uvedu zaštitnu polugu plaća, ocijenivši kako bez toga pokazuju da im nije stalo do hrvatskih radnika.

- To je zaštita rada. Država koja izdaje papire, a nema pojma koliko im je ušlo stranih radnika, gdje ti ljudi rade i po kojim uvjetima, nema nadzor poslodavaca, to nije država koja upravlja migracijama. Hrvatska treba biti dom, a da bi bila dom, država treba prvenstveno voditi odgovornost prema hrvatskim radnicima, onaj tko to ne razumije, samo administrira dugoročno nestajanje Hrvatske, rekao je Petrov u zahtjevu za stanku uoči same rasprave o prijedlogu zakona.

Izlaganjem je izazvao reakciju niza zastupnika iz redova vladajućih. Zbog dizanja pločica s povredom Poslovnika kako bi si međusobno replicirali, pljuštale su i opomene. Predsjedatelj Ivan Penava udijelio ih je Hrvoju Zekanoviću (HDS) tri zbog čega je, i prije nego li je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavio konačno zakonsko rješenje, Zekanović ostao bez prava govora o toj temi. 

Most: Provodite zamjenu stanovništva

- Petrov iznosi neistine, Vlada itekako upravlja tržištem rada, imamo nikad veći broj zaposlenih i nikad manji broj nezaposlenih, a plaća iz mjeseca u mjeseca raste, odgovorio je HDZ-ov Marin Piletić, a Petrov mu uzvratio kako su troškovi stanovanja narasli 350, a plaće 100 posto.

- Jedino tko okreće milijune su HDZ-ovci koji su otvorili agencije za uvoz stranih radnika, to je antidemografska, antisuverenistička politika, rekao je Miro Bulj (Most), a predsjednik Mosta Nikola Grmoja podsjetio da je Vlada ukinula i kvote za uvoz strane radne snage.

- Nemate pojma, lažete, niste ni pogledali ovaj iznimno kompleksan zakon, jedan je od refleksija modernog suverenizma kojim se ujedno čuva i hrvatsko tržište rada, poručila je HDZ-ova Majda Burić.

Zekanović je upitao mostovce osjećaju li razliku u kvaliteti bifteka kada ga spremaju Filipinci i Nepalci ili čistokrvni Hrvati i jesu li toliko principijelni da ne idu preko Pelješkog mosta jer su ga izgradili Kinezi.

- Mostovci dragi, kuće vam grade Uzbekistanci, čiste Nepalci, a djecu čuvaju Filipinke, sramite se, rekao je.

- Provodite demografske mjere vaše povjerenice Dubravke Šuice koja je rekla da će iz Afrike uvoziti ljude u Hrvatsku, a naše Hrvate iseliti. Vi ste doveli do zamjene stanovništva, to je veleizdajnička politika, naglasio je Bulj.

Hrvatski građani mogu biti mirni, ustvrdio je Nikola Mažar (HDZ), jer da su iz Mosta nešto pohvalili, zabrinuli bi se.

- Za razliku od prošlog prijedloga sada su odustali od inovativnog modela seoskih straža, dodao je Mažar.

Njegov stranački kolega Josip Borić podsjetio da su Mostu dali priliku da rješavaju probleme građana, ali da su ih morali izbaciti iz Vlade jer su radili sve suprotno što danas govore.

- Držite se vi SDP-a, bit će sve u redu s vama, dodao je. 

SDP-ov Mišo Krstičević istaknuo je da vladajući to prvorazredno političko pitanje predstavljaju kao nešto tehničko te problematizirao što je na zakonu radio MUP, a ne Ministarstvo rada.

- Pogledajmo istini u oči, hrvatsko gospodarstvo ne može bez strane radne snage, neke stvari su u zakonu poboljšane, no trebamo se pitati imamo li jasnu politiku uvoza strane radne snage, koja su nam zanimanja deficitarna, za što nam trebaju, gdje nam je integracijska politika, ocijenila je.

Možemo!: Agregatore maknuti iz priče; HDZ: Vlada vodi odgovornu migracijsku politiku

Jelena Miloš (Možemo!) kritizirala je što je i dalje ostavljen model kojim se ruši cijena rada i izrabljuju radnici.

- Ponavljamo zahtjev da se agregatore makne iz priče, godinama gledamo jedno te istu ekipu kako otvara i zatvara firme, ostaje dužna radnicima, drže ih na minimalcu ili ih uopće ne prijavljuju. Takvim modelom napravljena je nepopravljiva šteta i radnicima i državnom proračunu, ustvrdila je.

Na isto je upozorio i IDS-ov Dalibor Paus, a posebno je kao problem naveo nedostatak cjelovite integracijske politike. HSLS-ov Dario Hrebak pozdravio je što se prihvatilo na njihovo inzistiranje podizanje zdravstvenog standarda stranih radnika.

Kako je moguće da u Hrvatskoj postoji ogroman interes za različite agencije za zapošljavanje stranih radnika, a u isto vrijeme nema niti jedne specijalizirane agencije koja bi se bavila povratkom naših ljudi iz inozemstva, pita se Damir Biloglav (DOMiNO).

- Ovim zakonskim prijedlogom Vlada nastavlja provoditi odgovornu, uravnoteženu i dugoročno održivu migracijsku politiku, koja istodobno štiti interese hrvatskih građana, potrebe hrvatskog gospodarstva, sigurnost države, ali osigurava i zakonit, uređen i kontroliran boravak i rad stranih državljana, odgovorio je HDZ-ov Goran Kaniški. 

Broj dozvola za strance smanjen za 36.000

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović odbacio je u srijedu teze o masovnom uvozu stranih radnika i zamjeni stanovništva, kazavši da je u 2025. godini izdano oko 36 tisuća dozvola za boravak i rad manje nego u 2024., dok je saborska oporba kritizirala ukidanje kvotnog sustava.

- Trendovi su takvi da smo u 2025. godini imali gotovo 36 tisuća (17 posto) manje izdanih dozvola nego u 2024. U prva četiri mjeseca ove godine izdano je oko 3500 dozvola manje nego u istom razdoblju prošle godine. Ovo je jasan zaokret prema smanjenju potrebe za stranom radnom snagom i jačanju aktivacije domaće radne snage, rekao je Božinović u Saboru.

- Hrvatska je, za razliku od drugih europskih država, od početka izabrala oprezniji i restriktivniji pristup, istaknuo je ministar.

- Ne zato što se bojimo ljudi koji žele raditi, nego zato što vidimo što se dogodilo ondje gdje se sustav nije gradio na vrijeme. Nismo željeli paralelne sustave, getoizaciju u gradovima, sive zone u gospodarstvu niti da se na ljudima koji dolaze trbuhom za kruhom stvara ekstraprofit za špekulante, poručio je Božinović.

Trenutno oko 113.000 stranih državljana s važećim dozvolama

- U zemlji je trenutno oko 113 tisuća stranih državljana s važećim dozvolama i prijavljenom adresom boravišta, navodi resorni ministar. Produljenih boravaka ima 24 posto više nego lani.

Izmjenama Zakona o strancima, strani državljani koji borave i rade u Hrvatskoj dobivaju obvezu polaganja hrvatskog jezika na razini A1.1 u roku od godine dana.

- Polaganje i tečajevi su dostupni u cijeloj Hrvatskoj, u ovom trenutku ima 88 institucija. Naposljetku razina A1.1 je elementarno poznavanje hrvatskog jezika, ne znam zašto dvojite da ljudi te osnovne stvari nisu u stanju savladati za godinu dana, rekao je Božinović zastupniku Centra Damiru Barbiru kojeg je zanimalo hoće li Vlada omogućiti da navedena obveza bude ''stvarna integracijska mjera, a ne razlog da se radnicima eventualno uskrati dozvola''.

S druge strane, strani državljani moći će promijeniti poslodavca nakon šest mjeseci ili zanimanje kod istog poslodavca, bez traženja nove dozvole.

DP: Unapređenja sustava

Domovinski poket podržava zakonski prijedlog jer on donosi potrebna unaprjeđenja sustava.

- Dobro je što se uredilo pitanje profesionalnih vozača, što zakon predviđa ukidanje viza u slučaju zlouporabe, a smatramo posebno važnim uvođenje obveze poznavanja hrvatskog jezika i latiničkog pisma, poručio je Tomislav Josić.

HDZ-ov Goran Kaniški kazao je da država ovim zakonom ''pronalazi ravnotežu između potreba tržišta rada i zaštite domaćih radnika, između gospodarskog razvoja i sigurnosnih standarda te otvorenosti i odgovornosti.