Oporba: Treba iskoristiti vrijeme bez izbora i urediti izborni sustav

Saborska oporba suglasila se u petak kako tri godine bez izbora, Hrvatska treba iskoristiti da uredi registar birača i izborni sustav kako bi, dodaje, svaki glas vrijedio jednako, a izbori bili fer i pošteni.

- Tražimo izmjenu izbornih pravila i sređivanje registra birača kako bi se konačno mogli dogoditi fer i pošteni izbori, kazala je Urša Raukar Gamulin (Možemo) u saborskoj raspravi o Vladinu Izvješću o broju birača upisanih u Registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za prvo tromjesečje ove godine.

- Ovakav izborni sustav ne može ostati, dodaje Dalija Orešković (DOSIP) i naglašava da je na oporbi da nametne temu izbornog sustava. Postavi li se oporba kao rezervni kotač HDZ-a, ne dajemo građanima dovoljno motiva da izađu na izbore, kazala je.

Ustvrdila je i kako "smo došli" u fazu da se moramo obraćati institucijama izvan države, da bi riješili "nered u izbornim procesima".

Sjednicu Hrvatskog sabora možete pratiti ovdje:

Prema spomenutom Izvješću, na kraju prvog tromjesečja 2025. godine, Hrvatska je imala oko 16.500 birača manje nego na kraju prvog tromjesečja prošle godine, njih 3,6 milijuna u deset jedinica u kojemu 140 zastupnika biraju birači s prebivalištem u Hrvatskoj. 

- Odstupanja u broju birača po izbornim jedincima su unutar zakonom dopuštenih +/- pet posto, pa ne treba nikakva intervencija ili promjena u rasporedu izbornih jedinica, izjavila je Anamarija Blažević (HDZ).

S tim se suglasio državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave, koje prati kretanje broja birača, Sanjin Rukavina i naglasio da je u svih deset jedinca težina glasa birača, ujednačena.

Oporbeni zastupnici višekratno su upozorili na nelogičnost da Hrvatska ima 3, 8 milijuna stanovnika, a 3, 6 milijuna birača.

Većina članica EU ima omjer birača u odnosu na broj stanovnika od dvije trećine, do tri četvrtine, no u Hrvatskoj nije tako, primijetio je Ivan Račan (SDP) i dodao kako su kod nas brojevi gotovo izjednačeni i kako to nije posljedica demografske, nego administrativne situacije.

Rukavina: Registar birača živo tkivo u koje se na dnevnoj osnovi unose podaci

Državni tajnik Rukavina tumači kako je registar birača živo tkivo u koje se na dnevnoj osnovi unose podaci, a sve se veže prema prebivalištu. Broj stanovnika je statističko istraživanje i moguće je da nisu svi stanovnici popisani, objasnio je.

SDP-ov Arsen Bauk (SDP) naveo je kako postoje tri skupine građana koje čine razliku u broju stanovnika i birača. Jedan broj hrvatskih državljana, tzv. nova dijaspora, ima osobnu iskaznicu i prebivalište u Hrvatskoj, a živi u inozemstvu, oni nisu popisani u popisu stanovništva, ali su u registru birača. Drugu skupinu čine pripadnici srpske manjine koji su nakon Domovinskog rata odselili, a po zakonu i dalje imaju pravo na prebivalište u Hrvatskoj, a treću, Hrvati iz BiH koji žive u BiH, ali imaju prebivalište u Hrvatskoj, rekao je Bauk.

Nino Raspudić (Klub NZ) ističe kako nam treba jasan akcijski plan kako pročistiti evidencije, a osobito MUP-ovu evidenciju prebivališta. To je rudarski posao, a vrijeme da ga napravimo je sada, kada su pred nama tri godine bez izbora, naglasio je.

Na oporbene kritike i sumnje, DP-ov Tomislav Josić uzvraća da im je za jedne izbore, one na kojima je pobijedio Zoran Milanović, popis birača bio u redu, a dva mjeseca kasnije, kad su pobijedili drugi, više nije i treba ga mijenjati.

- Izgleda da je HDZ kriv za sve, svi ostali su dobri i pošteni, konstatirao je zastupnik.

Zastupnice zamjerile Radinu kako vodi sjednicu

Oporba je opet problematizirala odnos broja stanovnika i birača, tvrdila da svaki glas ne vrijedi jednako, kritizirala odluke Ustavnoga suda na nedavnim lokalnim izborima.

U Hrvatskoj imamo 3,8 milijuna stanovnika, a po izvješćima 3,6 milijuna birača, dapače, broj birača raste, pa ćemo doći do idealne situacije da imao jednak broj birača i stanovnika, ironizirala je Urša Raukar Gamulin (Možemo).

I Marin Miletić navodi iste podatke, ali i dodaje kako Hrvatska ima djece do 14 godina 652 tisuće, a mladih od 15 do 17 godina više od 118 tisuća. Poziva sve institucije da se država napokon uredi jer smo, tvrdi "smijurija i među četiri najkorumpiranije države u Europi".

- Država nije u stanju prebrojati svoje birače, odnosno uskladiti njihov broj s brojem stanovnika, imamo pola milijuna birača više, nego stanovnika, dodaje Puljak.

Oporba je problematizirala i 'izborne' odluke Ustavnog suda, za koje Raukar Gamulin kaže da se donose na nož, sedam naprema šest.

Arsen Bauk (SDP) dodaje kako su nakon lokalnih izbora jasne dvije stvari, HDZ ima većinu u Saboru, od 76, a u Ustavnom sudu 7 naprema šest.

HDZ oporbi uzvraća da je dosta nervozna, da omalovažava sve što se dogodilo u super izbornoj godini i na lokalnim izborima.

- Svi smo na izbore izašli pod jednakim uvjetima, popis birača je bio jednak za sve političke stranke, istaknuo je Josip Borić (HDZ) ocijenivši kako se SDP i oporba ponašaju po načelu 'oporba je imala grbavi teren, a HDZ ravan'.

- Neka Ustavni sud proglasi SDP pobjednikom i da završimo ovu priču, sarkastično je izjavio Borić.

Nespretna opaska koju je predsjedavajući Radin uputio Daliji Orešković (DOISIP) kad je tražila stanku za konzultacije, razljutila je nju i druge oporbene zastupnice, najviše Puljak koja mu je uzvratila da se konzultira sam sa sobom kako će voditi sjednicu.

- Vama stvarno treba odmora, saberite se, pa počnite voditi sjednicu kako nalaže Poslovnik, poručila mu je.

- Za ponedjeljak ću se odmoriti, iako nisam umoran, obećao je Radin.

Sabor danas raspravlja o Izvješću o broju birača upisanih u Registar birača i broju birača po izbornim jedinicama po kojemu je na kraju prvog tromjesečja ove godine, Hrvatska imala oko 16.500 birača manje nego na kraju prvog tromjesečja prošle godine.

Broj registriranih birača 31. ožujka ove godine iznosio je 3.615.381 i u svakoj od deset jedinica u kojima saborske zastupnike biraju birači s prebivalištem u Hrvatskoj bio je u zakonskom okviru od +/- pet posto od propisane osnove.