Sabor usvojio zakon o sanaciji banaka u sklopu usklađivanja s EU-om

Hrvatski sabor usvojio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, čime se nacionalni okvir za upravljanje bankarskim krizama dodatno usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije i pravilima izgrađenima nakon globalne financijske krize.

Riječ je o izmjenama koje se odnose na način na koji nadležna tijela interveniraju u trenutku kada banka zapadne u ozbiljne poteškoće, ali prije nego što dođe do njezina gašenja. One proizlaze iz obveze kontinuiranog usklađivanja s europskim direktivama, nakon što je Europska komisija od hrvatskih vlasti zatražila informacije o provedbi relevantnih propisa i utvrdila potrebu daljnjeg prilagođavanja zakonodavstva. Cilj je omogućiti pravodobno i kontrolirano djelovanje kako bi se očuvale ključne funkcije financijskog sustava i spriječilo prelijevanje krize na šire gospodarstvo.

U središtu zakonskih izmjena nalazi se dodatno jačanje mehanizama za apsorpciju gubitaka i dokapitalizaciju banaka u kriznim situacijama. Time se osigurava da institucije raspolažu instrumentima koji omogućuju stabilizaciju poslovanja bez potrebe za korištenjem javnih sredstava. Riječ je o pristupu koji je u europskom okviru definiran kroz tzv. bail-in, odnosno unutarnju sanaciju, pri čemu teret gubitaka snose dioničari i vjerovnici prema unaprijed definiranim pravilima.

U saborskoj raspravi državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule istaknuo je kako je svrha izmjena osigurati pokriće gubitaka te dokapitalizacija s minimalnim utjecajem na financijsku stabilnost i uz izbjegavanje utjecaja na porezne obveznike, naglasivši da europski okvir zahtijeva uspostavu jasne kategorije takvih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji.

- Ti bi instrumenti trebali biti rangirani iznad instrumenata regulatornog kapitala i određenih obveza koje nisu instrumenti kapitala, ali ispod drugih nadređenih obveza, primjerice prema radnicima za plaće, otpremnine i slično, pojasnio je.

Iako trenutačno ne postoje naznake da bi takav sanacijski režim uskoro mogao biti aktiviran, Bule je upozorio na potrebu pravovremene pripreme. Ne čini se izglednim da može doći do situacije u kojoj bi bilo potrebno aktivirati taj sanacijski režim, međutim i posljednja sanacija, govorimo o Sberbank, bila je prilično iznenadna. Zato treba biti što prije spreman i što prije osigurati pravni okvir koji osigurava potpunu pravnu sigurnost i usklađenost, rekao je.

Europski parlament u tom je procesu imao ključnu ulogu u oblikovanju pravila koja danas čine temelj sanacijskog okvira. Tijekom pregovora o izmjenama direktive posebno se inzistiralo na jasnijem rangiranju vjerovnika i uvođenju nove kategorije nepovlaštenog duga kako bi se osiguralo da banke raspolažu dostatnim kapacitetom za pokrivanje gubitaka.

Ove izmjene dio su zakonodavnog paketa kojim je Europska unija, nakon financijske krize, nastojala smanjiti rizike u bankarskom sektoru i uspostaviti jedinstvena pravila za sve države članice. Zakonske izmjene oslanjaju se na europski regulatorni okvir uspostavljen Direktivom o oporavku i sanaciji banaka (BRRD) i njezinim kasnijim izmjenama, koji čini temelj jedinstvenog pravilnika za banke u Europskoj uniji. Taj okvir razvijen je kako bi se osigurala otpornost financijskog sustava i izbjegli scenariji u kojima države spašavaju banke javnim novcem, kao što je bio slučaj tijekom financijske krize 2008. godine.

U Europskom parlamentu naglašavano je i da nova pravila predstavljaju instrument jačanja povjerenja u financijski sustav. Ovo zakonodavstvo poboljšava otpornost europskih banaka i pridonosi izgradnji funkcionalnog tržišta kapitala, istaknuo je izvjestitelj Europskog parlamenta Gunnar Hökmark, dodajući da pravna jasnoća u pogledu redoslijeda namirenja vjerovnika povećava sigurnost za ulagatelje i deponente. Želimo da banke postanu stabilnije unutar sebe kako se novac poreznih obveznika više ne bi morao koristiti za potporu banaka, kazao je tadašnji austrijski eurozastupnik Othmar Karas koji je pregovarao u ime pučana.

Istodobno, europski okvir ostavlja državama članicama određeni prostor u načinu provedbe, ali uz zahtjev da temeljna načela budu usklađena. Takvo daljnje usklađivanje nacionalnih propisa s europskim standardima bio je i povod za izmjene hrvatskog zakona, čime se osigurava da domaći financijski sustav djeluje u skladu s pravilima koja vrijede na razini cijele Unije i omogućuje ravnopravno sudjelovanje u jedinstvenom tržištu financijskih usluga.

Uz instrumente za pokrivanje gubitaka, izmjene zakona donose i prilagodbe u institucionalnom odlučivanju u kriznim situacijama. Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ubuduće će tražiti suglasnost Ministarstva financija samo u slučajevima kada odluke odstupaju od unaprijed definiranih sanacijskih planova ili imaju izravne fiskalne posljedice. Takvo rješenje odražava potrebu za brzim i operativnim djelovanjem u trenucima kada odgoda može dodatno pogoršati stanje u financijskom sustavu.

Iako se ovim zakonom dodatno precizira i način raspodjele gubitaka unutar kapitalne strukture banaka, njegova je primarna svrha omogućiti da se institucije stabiliziraju i nastave poslovanje. Tek u situacijama kada takve mjere ne uspiju i banka više ne može opstati, primjenjuju se pravila prisilne likvidacije, koja uređuju konačnu raspodjelu imovine i namirenje vjerovnika.

Donošenje zakona po hitnom postupku odražava i vremenski okvir usklađivanja s europskim pravilima, budući da je Hrvatska Europskoj komisiji najavila donošenje potrebnih mjera najkasnije do sredine 2026. godine. Time se dodatno učvršćuje nacionalni dio europske bankovne unije, s naglaskom na prevenciju kriza i sposobnost sustava da na njih odgovori bez destabilizirajućih posljedica za gospodarstvo i javne financije.