Mikulić: Nije točno da državni inspektori ne rade svoj posao

Glavni državni inspektor Andrija Mikulić odbacio je u Hrvatskom saboru tvrdnje dijela oporbenih zastupnika da inspektori ne rade svoj posao, nejednako postupaju prema malim i velikim trgovačkim društvima ili da ne kontroliraju agregatore.

- Vezano za kontrolu formiranja cijena nakon uvođenje eura, napravili smo gotovo 4000 nadzora, tržišna inspekcija napravila je gotovo 2200, a turistička 1800; apsolutno je potpuno identično bilo postupanje prema malim, srednji i velikim trgovačkim društvima i trgovačkim lancima, rekao je Mikulić odgovarajući na kritike oporbe upućene tijekom saborske rasprave o izmjenama Zakona o Državnom inspektoratu.

U 74 posto postupaka cijene su se odmah vratile ili nisu pronađene nepravilnosti, u 26 posto utvrđene su nepravilnosti neopravdanog povećanja cijena, doneseno je 87 upravnih rješenja te 334 novčane kazne u iznosu od preko 550 tisuća eura, naglasio je.

Kada je riječ o inspekciji rada i radnih odnosa kod agregatora, Mikulić je naveo da je u 2021. bilo 97 nazora i utvrđeno 45 prekršaja. U 2022. su bila 32 nazora, a u 2023. je do sada bilo 259 inspekcijskih nadzora i utvrđeno je 84 prekršaja, dodao je.

Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) ustvrdio je da Državni inspektorat 'nije napravio ništa' kako bi zaštitio građane od neopravdanog povećanja cijena nakon uvođenja eura, te da je kažnjavao prvenstveno sitne poduzetnike. Nije stao na stranu građanstva i najranjivijih već na stranu velikih trgovačkih lanaca, dodao je.

Katarina Peović (RF) rekla je da Državni inspektorat ne radi svoj posao ni kada je riječ o stranim radnicima i radu preko digitalnih platformi.

- Pitanje je i rade li svoj posao i u Zagrebu, dodao je Davor Bernardić (Socijaldemokrati) navodeći asfaltiranje zelene površine na zagrebačkom Jarunu.

Za Jarun izuzeta tehnička dokumentacija i zatražena dopuna 

- Štitite li možda aktualnu vlast u Zagrebu, radite li to po nečijem političkom nalogu i zašto u Splitu postupate na jedan, a u Zagrebu na drugi način, upitao je Bernardić glavnog državnog inspektora.

- Vezano za Jarun izuzeta je tehnička dokumentacija i zatražena dopuna; nebitno je radi li se o Zagrebu i Splitu kada budu utvrđene činjenice inspekcija će postupiti, odgovorio je Mikulić zastupniku Socijaldemokrata.

Nedostatan broj inspektora i niske plaće

Oporba je ukazala i na nedostatan broj inspektora i niske plaće.

Marin Miletić (Most) tvrdi da inspektori imaju plaću od 1000 eura a nose glavu u torbi i bore se protiv građevinske mafije. Smatra treba im podići plaće barem za još 1000 eura.

Na niske plaće inspektora upozorila je i Urša Raukar Gamulin (Možemo!) i navela kako je od 1976 sistematiziranih mjesta u Državnom inspektoratu popunjeno njih 1307.

Trećina zaposlenika nedostaje, a k tome imaju preniske plaće koje ne mogu privući nove kadrove, rekla je i pozvala inspektore neka se poput ostalih idu se kod premijera izboriti za svoje plaće. Na potrebu kvalitetnog kadra u Državnom inspektoratu ukazala je i Anka Mrka Taritaš (GLAS) .

Mirela Ahmetović (SDP) predložila je inspekcijski nadzor Državnog zavoda za statistiku jer, kaže Ahmetović, "možda tamo postoji neki odsjek koji radi statistiku samo za potrebe premijera Andreja Plenkovića".

- Kada Plenković govori o podacima koji mu odgovaraju za samohvalu onda su podaci vjerodostojni i treba im hiper vjerovati a kada se govori o potrebi usklađivanja izbornog zakona u skladu s Ustavnom onda baš i ne treba vjerovati popisu stanovništva, ustvrdila je zastupnica SDP-a.

Glavni državni inspektor Mikulić pojasnio joj je da je Državi zavod za statistiku tijelo državne uprave i njega nema ovlasti kontrolirati Državni inspektorat već upravna inspekcija pri Ministarstvu uprave.

Mikulić: Vruja pokazuje da su pravda i procedure spore, ali dostižne

Glavni državni inspektor Andrija Mikulić, govoreći o bespravnoj gradnji i pozivajući se na slučaj uvale Vruja, poručio kako su procedure, a time i pravda, spore, ali dostižne.

- Početak predmeta Vruja je u 2010., a u petak je počelo uklanjanje objekata, posao neće ići brzo, jer se većina mora uklanjati ručno, no posao će se dovesti do kraja, rekao je Mikulić HDZ-ovu Josipu Boriću u saborskoj raspravi.

Predugo razdoblje od prijave do uklanjanja bespravne gradnje, muči i Marina Miletića (Most) koji ističe da se ni nakon tri godine nije ništa napravilo po njegovoj prijavi za pusti otok Zmajan na kojemu je netko sagradio vilu s bazenima i bungalovima.

- Ako bude elemenata, napravit ćemo sve da zavedemo red i da nema bespravne gradnje, odgovorio mu je Mikulić, ističući kako se procedure moraju poštovati.

Sličan je odgovor dao i Mireli Ahmetović (SDP) koja je upozorila na slučaj Picik s Krka, gdje je koordinirani inspekcijski nadzor obavljen 2019., a još nije izdano ni jedno rješenje o uklanjaju objekata.

- Sumnjam da ne radite svoj posao, rekla je Mikuliću, koji je to odbacio i naglasio da su nadzori u tijeku i da se zakonom predviđene procedure ne mogu mijenjati.

Odbacio je i tvrdnje Karoline Vidović Krišto (OiP) da sa suradnikom, bivšim udbašem Kušurinom s trgovačkim lancima i velikim tvrtkama dogovara protuusluge da im inspekcija ne dolazi u kontrolu.

- Ako imate informacije da radim nešto protuzakonito, prijavite nadležnima, ako to ne učinite predmnijevat ću da ste lažljivica i da govorite neistinu, uzvratio joj je.

Kontrolirano oko 300 pošiljaka ukrajinske pšenice

Odgovorio je i na navod Marijane Petir (NZ) kako s terena stižu primjedbe da je na europskom tržištu zadržana ukrajinska pšenica koja je tretirana pesticidima koji nisu dozvoljeni u EU. Istaknuo je da je Inspektorat postupao, da je pri ulazu kontrolirano oko 300 pošiljaka pšenice, uzeto preko 20-ak uzoraka, no ni jedan nije bio pozitivan na elemente na koje ne smije biti. Naglasio je i da Inspektorat veliku važnost pridaje kvaliteti hrane i da je, kad se zbroji prošla i ova godina s tržišta povučeno više od 120 proizvoda koji nisu sukladni traženoj kvaliteti.

Na upit Majde Burić (HDZ) o radu na crno, naveo je da je zatečeno 590 hrvatskih državljana za neprijavljeni rad i 596 državljana trećih zemalja, najviše iz BiH, Srbije, Makedonije, Kosova, Nepala i Filipina.

Katarina Peović (RF) prozvala je Državni inspektorat da radi samo pod pritiskom javnosti, što nije dobro. U dvije godine ste imali samo po 90 nadzora nad agregatorima, u ovoj 259, to radite jer štititi djecu HDZ-ovaca koji su otvarali te agregatorske firme, rekla je zastupnica.

Plave, zagrebačke vrećice imaju deklaraciju

Mikulić je Marku Milanoviću Litri (HS) potvrdio da je temeljem njegove predstavke da na plavim, zagrebačkim vrećicama nema deklaracije tko ih je proizveo i od čega su izrađene, proveden nadzor, ali da nije utvrđena ni jedna nepravilnost.

- Da bi utvrdili tko je proizvođač, morate otvoriti vrećicu, kazao mu je.

Odgovarajući na zastupničke replike, glavni državni inspektor naveo je i podatak da je kod uvođenja eura napravljeno oko 12 tisuća nadzora, da su u više od dvije tisuće slučajeva nađene nepravilnosti, a samo u pet se procesuiralo. Suglasio se da inspektori rade zahtjevan posao, naveo da godišnje naprave oko 200 tisuća nadzora, da im se prijeti i da ih se napada. U Inspektoratu je sada oko 1300 djelatnika, priprema se natječaj za 80-ak novih, a onda za njih još 70-ak.

- Dva i pol milijuna eura, koje će Inspektorat dobiti iz rebalansa proračuna potrošit će se za uklanjanje (bespravnih objekata), ako to ne učine investitori, a milijun za uklanjanje objekata oštećenih potresom, odgovorio je Branki Juričev Martinčev (HDZ).

Oporba: Vlada izvukla puno novca iz džepova građana i sada im vraća mrvice

Dogovor premijera Andreja Plenkovića sa sindikatima državnih i javnih službi o povišici plaća oporbenjaci su u utorak kritizirali, ističući kako je Vlada u razdoblju inflacije kroz PDV izvukla puno sredstava iz džepova građana, a sada im vraća samo mrvice.

Mirela Ahmetović (SDP) ocijenila je da oni kojima će se povećati plaće mogu direktno odgovornim za to što se to nije prije dogodilo smatrati Andreja Plenkovića. Kroz inflaciju koja traje još od rujna 2021. godine državni proračun je uprihodio jako puno sredstava, a Plenkovićeva Vlada je odbila zaštititi hrvatske građane od rasta stope inflacije kako bi kroz PDV izvukli što više iz džepova građana. A sada vidimo rezultate iz tih sredstava, izvučenih iz džepova hrvatskih građana Plenković osobno kupuje skupinu po skupinu zaposlenika javnih službi, upozorila je.

- Realni BDP u Plenkovićevom mandatu je narastao 25 posto, plaće su rasle tek 15 posto, a mirovine oko pet posto i vidi se da se iz tog rasta BDP-a najmanje dalo onima kojima je najpotrebnije. To pokazuje da Plenkovića nije briga za one najslabije u društvu, a novca u proračunu za rast svih plaća ima, samo je pitanje 'Andrejeve želje da se pokaže kao Superman i kao onaj kod kojeg moraš doći na koljenima i odobri ono što i inače zaslužuješ, smatra Ahmetović

Grmoja: Mrvice s gospodareva stola u kampanji

Nikola Grmoja (Most) mišljenja je da je taj dogovor kupovina socijalnog mira pred izbore, ali da građani moraju znati da je državna blagajna puna i da je napunjena preko njihovih leđa zbog inflacije. Sada od toga što je građanima uzela, država građanima vraća mrvice.

- Padaju mrvice s gospodareva stola u kampanji, ali to nije dovoljno da bi građani mogli u Hrvatskoj pristojno živjeti. Minimum minimuma bi bila plaća od tisuću eura i Plenković mora puno više odrješiti kesu koju je napunio preko leđa hrvatskih građana, poručuje Grmoja.

Sandra Benčić (Možemo!) ističe da je riječ o modelu 'podijeli pa vladaj'. Evidentno je da je Plenković u potpunosti preuzeo pregovaranje sa sindikatima i time obezvrijedio sva druga tijela zadužena za socijalni dijalog, uključivši svoje ministre koji bi te dogovore trebali voditi.

Najgore je, napominje, što je Plenković takvim pristupom uništio kolektivno gransko pregovaranje, počeo pregovarati s pojedinim strukama unutar neke grane i time stvara podjelu između različitih struka unutar, primjerice, zdravstva ili pravosuđa i radi sve veće razlike u plaćama u pojedinom sektoru.

- Takav način pregovora pokazuje autoritarnu narav Andreja Plenkovića, kojemu ne trebaju parlament, nezavisne institucije koje je potaracao, ali njemu ne trebaju ni njegovi ministri ni stranka. On to sve rješava sam, a to me podsjeća na susjede poput Viktora Orbana, poručila je.

Davor Nađi (Fokus) navodi da se u ovom dogovoru ne govori o drugoj strani priče, a to je što će porezni obveznici u smislu potencijalno bolje usluge javnog sektora dobiti zauzvrat, ako se javnom sektoru da više novca poreznih obveznika. Nije sporno da je rast plaća u javnom sektoru potreban, ali linearni rast plaća u kojem svima ide jednako nije dobar put. Treba vrednovati tko kako radi u javnom sektoru i oni koji rade bolje bi trebali imati veći rast plaća od onih koji ne rade dobro, kazao je.

- Imamo veći broj zaposlenih u javnom sektoru, imaju veće plaće, ali ne isporučuju ništa bolju uslugu građanima u pravosuđu, zdravstvu i mnogim drugim područjima. Treba nagraditi one najbolje, a sankcionirati one koji ne rade tako dobro, a znamo da ih ima, istaknuo je.