I nakon cjelodnevne rasprave, vladajući i oporba različito o rebalansu

Ni nakon cjelodnevne rasprave, saborska većina i oporba nisu približili stajališta o rebalansu ovogodišnjeg državnog proračuna, za vladajuće je on potvrda savjesnog upravljanja državnim financijama, za oporbu znak izostanka jasnih strateških i mjerljivih ciljeva državne politike.

Sjednicu Hrvatskog sabora možete pratiti ovdje:

Rebalansom se ukupni prihodi državnog proračuna povećavaju za 30 milijuna eura i iznose 33 milijarde eura, a rashodi smanjuju za 223 milijuna eura, s 37 na 36,8 milijardi eura.

- Jedan od najizraženijih problema hrvatskog proračunskog sustava, pa i ovog rebalansa, je izostanak jasnih strateških i mjerljivih ciljeva državne politike, ustvrdio je SDP-ov Matej Mostarac u saborskoj raspravi o rebalansu ovogodišnjeg državnog proračuna, dugoj gotovo 11 sati.

Za predloženi rebalans kaže da je tehnička vježba usklađivanja rashoda i prihoda, svojevrsni fiskalni autopilot bez jasne destinacije.

Takve ocjene ne dijele HDZ i njegovi partneri.

Rebalans je pokazatelj odgovornog upravljanja državom i njenim financijama, kaže Danijela Blažanović (HDZ), a naglašava i Marijana Petir (NZ) koja opetuje da je rebalans nužan zbog većih mirovina, plaća, socijalnih davanja i rodiljnih naknada.

Rebalans i premijerovo Godišnje izvješće Vlade, o kojem je Sabor raspravljao dan prije, potvrđuju da Hrvatska ostaje fiskalno stabilna, socijalno osjetljiva, gospodarski snažna, dodao je HDZ-ov Marko Pavić.

Osim općih ocjena o rebalansu, zastupnici su u cjelodnevnoj raspravi iznijeli i konkretne zamjerke.

Lugarić: Godišnje 27 centi po učeniku za prevenciju nasilja

Marija Lugarić (SDP) nezadovoljna je smanjenjem iznosa za darovite učenike, znanstvene projekte, prevenciju nasilja nad i među mladima.

Iznos za tu prevenciju smanjuje se za oko 150. 000 eura, sa 273.000 na 123.000 eura, a kad se uzme broj učenika koji imamo, proistječe da za prevenciju osiguravamo 27 centi godišnje po učeniku, izračunala je i vladajuće upitala zar vas nije sram?

Petir primjećuje da se u rebalansu povećavaju sredstva za štete koje divljač napravi u naletu na automobile, ali nema sredstava za štetu koju naprave na usjevima. Poljoprivrednici se ne mogu nositi s tim štetama, pogotovo jer se povećava populacija divljači, poput divljih svinja, naglasila je zastupnica.

Marin Miletić (Most) poručuje da država mora pronaći sredstva da se podignu naknade za oko šest tisuća pomoćnika u nastavi. Nije korektno da taj odgovoran posao rade za pet eura po satu, kazao je.

Svoje nezadovoljstvo rebalansom zastupnici mogu izraziti i kroz amandmane, mogli su ih podnositi do okončanja saborske rasprave. Zahtjevi 'pretočeni' u amandmane ne smiju biti na teret proračunske zalihe, dodatnog zaduženja i ranije preuzetih obveza.

Izjašnjavanje o amandmanima u Saboru bit će u utorak, 21. listopada, a o samom rebalansu zastupnici će glasovati u petak, 24. listopada.

Primorac: Vlada rasporedila sredstva koja su joj trenutno na raspolaganju

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, koji je u Hrvatskom saboru branio rebalans proračuna za ovu godinu, izjavio je da se rebalans donosi zbog povećanja mirovina, plaća u javnom i državnom sektoru, većih socijalnih davanja, rodiljnih naknada i 9. paketa Vladinih mjera.

Kako je uvodno pojasnio Primorac rashodi državnog proračuna su rasli zbog toga što Vlada postupa u skladu sa svojim politikama, a to je pomoći onima kojima je pomoć najviše potrebna. To su, rekao je, prije svega građani koji imaju niska primanja, niske mirovine ili oni kojima je primjerice potreban inkluzivni dodatak. 

Iako svjestan da bi mirovine trebale biti veće, osobito one najniže, one su sada odraz fiskalnih mogućnosti, ali je cilj značajno ih povećavati. Godišnji dodatak od 6 eura po godini staža, kaže, u idealnim okolnostima trebao bi biti veći, ali Vlada se trudila raspoređivati ona sredstva koja su joj trenutno na raspolaganju.

Podsjetio je i na rast rodiljnih naknada, pa majke primaju punu plaću ako je ona do 3000 eura. Vlada izdvaja ovim rebalansom i veće iznose za socijalna davanja, pri čemu je Primorac posebno apostrofirao inkluzivni dodatak koji je značajno rastao.

- Većim rashodima od planiranih pridonio je i 9. paket Vladinih mjera koji iznosi oko 50 milijuna eura kada je riječ o naknadama za ugrožene kupce. Cilj je postepeno izlaziti iz tog subvencioniranog režima. Kad se sve zbroji i oduzme, ukupni prihodi iznose 33 milijarde eura, a rashodi 36,8 milijardi eura, odnosno deficit na razini državnog proračuna 3,8 odnosno 4 posto BDP-a, rekao je Primorac.

Posebna priča su jedinice lokalne samouprave. Iako je proračunom prvotno planiran višak od 520 milijuna eura, ovim rebalansom planira se manjak od 333 milijuna eura. Unatoč tome i unatoč povećanim rashodima, Primorac je rekao da su uspjeli pronaći fiskalni prostor u okviru proračuna da je deficit i dalje ispod 3 posto što nas stavlja, kaže, u poziciju daljnjeg smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u, ali i ostavlja prostor da država može intervenirati u slučaju izvanrednih okolnosti.

'Kada je riječ o inflaciji, Vlada ima ograničene instrumente'

Primorac je, odgovarajući na replike zastupnika istaknuo da "nije učinjeno dovoljno u borbi protiv inflacije, da Vlada tu ima ograničene instrumente".

Kako je pojasnio, inflacija u Hrvatskoj je povećana u odnosu na druge članice EU-a zbog snažnijeg gospodarskog rasta, snažniji gospodarski rast stvara određenu potražnju, a potražnja generira povećanje cijena i njihovo zadržavanje na povišenim razinama.

- Vlada ima ograničene instrumente ograničavanja potražnje, mogla bi to činiti tako da smanjuje plaće, mirovine, da povećava porez na dohodak, da čini sve kako bi građanima ostalo manje novaca za potrošnju, no ova Vlada to činiti neće, a ostalih instrumenata nema, odgovorio je Primorac na upit Marijane Puljak (Centar).

Oporba ukazuje na pad životnog standarda i rast cijena

Uoči početka rasprave, oporbeni klubovi zastupnika izrazili su nezadovoljstvo, ukazavši na pad životnog standarda i rast cijena, dok su vladajući hvalili rebalans i naglasili da im je prioritet upravo poboljšanje životnog standarda.

Sanja Bježančević (Klub SDP-a) smatra da država improvizira, hvali se odgovornim upravljanjem, a zapravo krpa rupe koje je sama stvorila.

Ističe da je inflacija izmakla kontroli, a građani s najnižim primanjima više ne znaju kako spojiti kraj s krajem. Dok Vlada priča o rastu BDP-a i prikazuje stabilnost koja ne postoji, naši ljudi gledaju u prazne frižidere, kazala je Bježančević, zatraživši stanku.

Na rast cijena, posebice hrane, upozorio je i Miro Bulj (Klub Mosta). Vlada ima odgovornost nečinjenja po pitanju inflacije, poručio je.

- Radi se u interesu stranih trgovačkih lanaca i teleoperatera, uništava se domaća proizvodnja i uvozi strana hrana, dodao je Bulj.

Sandra Benčić (Klub Možemo!) upitala je kako je moguće da BDP godinama kontinuirano raste, a životni standard pada onima koji žive od rada i mirovina. Upozorila je i da su lokalne jedinice, koje su trebale završiti u plusu, završile u minusu.

Benčić: Rebalans ne pokazuje odgovornost, on pokazuje posljedice populizma

- Ovaj rebalans ne pokazuje odgovornost, on pokazuje posljedice populizma kojim je Vlada kupovala naklonost birača u godini parlamentarnih i lokalnih izbora, ocijenila je Marijana Puljak (Klub Centra i NPS-a) . Trošilo se bez mjere, dijelilo šakom i kapom, a sada vidimo račun, ustvrdila je. Deficit i javni dug rastu, a investicije, pogotovo u zdravstvu, znanosti i energetici, padaju za više od 600 milijuna eura. Dakle, više za potrošnju i političke odluke, a manje za razvoj, zaključila je zastupnica Centra.

Za Anku Mrak Taritaš (Klub Glasa i DOSIP -a) rebalans ne daje odgovor na pitanje "kuda plovi ovaj brod".

Drugačije viđenje rebalansa proračuna imaju vladajući. Predrag Štromar (Klub HNS-a i nezavisnih zastupnika) hvali rad Vlade jer pokazuje odgovornost i drži kriterija iz Maastrichta.

Totgergeli: Rebalansom se smanjuje deficit, prioritet Vlade građani

Miro Totgergeli (Klub HDZ-a) istaknuo je da se deficit smanjuje u odnosu na izvorno planirani jer se rebalansom ukupni prihodi povećavaju za 30 milijuna eura, a rashodi smanjuju za 223 milijuna eura.

- Prioritet Vlade su građani, radnici, umirovljenici i obitelji. U rebalansu više od milijardu eura usmjerava se u mjere koje izravno poboljšavaju životni standard građana, naglasio je i naveo daljnje povećanje mirovina, rast plaća u javnim i državnim službama, povećanje rodiljnih i socijalnih naknada, ulaganje u zdravstvo, obrazovanje i socijalne usluge.

Dalibor Paus (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJE i ISU-PIP-a) stanku je iskoristio kako bi izrazio nezadovoljstvo postupanjem države u slučaju Uljanik Brodogradnje 1856, odnosno predviđenom prodajom i proširenjem djelatnosti na proizvodnju vojnih brodova, naoružanja i vojne opreme. Tvrdi da se o tome nije razgovaralo s Gradom Pula niti su upoznati građani.

- To je za nas neprihvatljivo, kazao je Paus i zatražio od Vlade da zaustavi taj proces i pokrene javnu raspravu žele li građani Pule u svome dvorištu tvornicu oružja.