Saborska rasprava o korištenju europskih fondova

U Hrvatskom saboru glavna tema je Izvješće o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći EU u drugoj polovici 2023. godine. Prema izvješću, od pristupanja EU 1. srpnja 2013. do 31. prosinca 2023., RH je u proračun EU uplatila 5,38 mlrd eura, dok je iz proračuna EU u njen proračun uplaćeno gotovo 19 mlrd eura s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti.

Prijenos sjednice Hrvatskog sabora:

Izvješće, kazao je nedavno ministar fondova EU-a  Šime Erlić, donosi pregled financijskih pokazatelja iskorištenosti EU fondova za razdoblje 2014.-2020. te pregled za razdoblje 2021. do 2027. Hrvatska je najmlađa članica EU, koristimo svoju prvu punu financijsku omotnicu, kaže Erlić i navodi kako je u tom razdoblju Hrvatskoj na raspolaganje bilo stavljeno 11,3 milijarde eura. Zaključno sa 31. prosinca 2023. ukupno je ugovoreno 14, 06 milijardi eura, što je 124 posto od ukupno dodijeljenih sredstava te je u tom trenutku isplaćeno 92, 8 posto, odnosno 10, 5 milijardi eura.

Mikulić: novi val investicija i u novoj financijskoj perspektivi 

Hrvatska je postala pozitivan primjer iskorištavanja EU fondova, istaknuo je u četvrtak državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Domagoj Mikulić podnašajući Saboru izvješće o korištenju EU fondova za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2023. Po isplaćenim sredstvima iz europskih i investicijskih fondova Hrvatska je na sedmom mjestu, dok je 2020. bila na 27. mjestu, dodao je. U Hrvatskoj nema općine ili mjesta u kojem nije realiziran barem jedan EU projekt ili ulaganje, kojima su unaprijeđeni načini na koji putujemo, školujemo se, liječimo se itd.

Takav pozitivan trend i novi val investicija, poručio je Mikulić, očekuje se i u novoj financijskoj perspektivi od 2021. do 2027. godine. Europska sredstava usmjerit ćemo na razvoj gradova, održive i pametne otoke, industrijsku tranziciju regija, potpomognuta i brdsko-planinska područja, odnosno ravnomjerniji regionalni razvoj i unapređenje životnih i radnih uvjeta, rekao je. 

Oporba: Brojne su afere i malverzacije europskim sredstvima

Oporba problematizira brojne afere i malverzacije europskim sredstvima, zaziva jače mehanizme nadzora.

Ante Kujundžić (Most) pita bi li rješenje bio centralizirani i neovisni nadzorni ured koji bi imao izravan pristup svim podacima, projektima, troškovima, a koji bi omogućio neposrednu kontrolu nad projektima? Problematizira i raspoređuju li se sredstva ravnomjerno ili postoji sustavna diskriminacija manje razvijenih regija u Hrvatskoj.

Državni tajnik odgovara kako Hrvatska već ima mrežu u kojoj je nekoliko ministarstava, a koja direktno sudjeluje sa OLAFOM. Točno je da imamo sve više prijava nepravilnosti, ali svaka nepravilnost ne znači da se nužno radi o prijevari, a ako je o tome riječ, za to postoje odredbe Kaznenog zakona i kazne, kaže Mikulić.

Nataša Tramišak (HDZ) navodi kako je u prethodnom razdoblju, do kraja 2023., otkriveno 777 nepravilnosti, a da su to odradile državne institucije i tijela u sustavu. To znači da je dio koji se odnosi na kaznena djela bio zaustavljen, tumači zastupnica.

- Surađujemo sa svim tijelima pa i sa njom, naše ministarstvo sve traženo isporuči, odgovorio je državni tajnik Marijani Puljak (Centar) koja je navela kako je glavna europska tužiteljica za nedavnog boravka u Hrvatskoj izrazila zabrinutost zbog nedostataka izravnog pristupa određenim bazama podataka, računima, nekretninama. Većina tih podataka su i javni podaci, dodao je.

Ivana Mujkić (DP) ukazala je na veliku fluktuaciju ljudi koji rade na projektima, svatko tko stekne iskustvo u tijelima državne uprave brzo odlazi u privatni sektor, na jednom projektu promjeni se čak četiri menadžera. Osim toga, ponekad se predugo čeka odobrenje, pa su korisnici prisiljeni sami financirati troškove.

U tijeku sjednica Odbora za nacionalnu sigurnost

Resorno ministarstvo navodi da je Hrvatska sve ažurnija u korištenju fondova EU, što pokazuju i podaci za drugu polovicu 2023. godine, kazao je novinar Šime Vičević koji se iz Sabora javio u Dnevnik u podne. 

Istaknuo je da je u tijeku sjednica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Među trima točkama na dnevnom redu je i godišnje izvješće o radu Vojne sigurnosno obavještajne agencije za prošlu godinu. Sve tri točke imaju oznaku klasificirano, dakle riječ je o tajnim podacima, pa je stoga sjednica zatvorena za javnost.