Oporba: Nema reforme, nudi se politikanstvo; Primorac to opovrgava

Pred saborske je zastupnike stigao Vladin paket poreznih zakona koji bi od prvog siječnja iduće godine radnicima trebali donijeti veće plaće, lokalnoj samoupravi veću fiskalnu neovisnost, a gospodarstvu rast. Tako tvrdi ministar financija i zastupnici vladajuće većine. S druge strane, oporba poručuje da predloženo - nije porezna reforma.

U posljednjih godinu dana cijene lete u nebo, računi su sve veći, a u košarici sve manje. Kao rješenje Vlada predlaže porezno rasterećenje. Među ostalim, predviđa se ukidanje prireza te olakšice u mirovinskom sustavu za one s najmanjim plaćama koje će zbog toga i rasti. 

Oporba oštra - poručuju - to nije reforma, nego obično politikanstvo.

Primorac: Izmjenama zakona ne narušava se fiskalna stabilnost lokalne samouprave

Ministar financija Marko Primorac odbacio je tvrdnje oporbenih zastupnika da se izmjenama devet poreznih zakona narušava fiskalna stabilnost jedinica lokalne samouprave poručivši da se zbog toga neće morati povećavati cijene komunalnih usluga.

- Ne, ne narušava se fiskalna stabilnost. Tko god u politikantske svrhe bude koristio tu tezu da će se zbog ovih izmjena morati povećati cijene komunalnih usluga ili tramvajske karte i slično - taj nije odgovoran prema građanima i ne govori istinu, rekao je Primorac na kraju cjelodnevne saborske rasprave o paketu poreznih zakona.

Odbacio je i oporbene ocjene kako jedinice lokalne samouprave nemaju mogućnost da same procijene na koji će način utvrditi svoje porezno opterećenje jer im Porezna uprava ne dostavlja potrebne informacije.

- To je apsolutna neistina. Porezna uprava je pripremila podatke koji će omogućiti svakoj jedinici lokalne samouprave procijeniti potencijalni učinak izmjene poreznih stopa, poreznih opterećenja, na visinu poreznih prihoda. Svaka jedinica će apsolutno imati sve informacije na vrijeme, istaknuo je.

Dodao je da se jedinice lokalne samouprave koje nemaju potrebne podatke mogu javiti udruzi gradova odnosno udruzi općina, koje imaju sve podatke za sve jedinice lokalne samouprave.

Odbacio je i ocjene oporbenih zastupnika da će izmjene poreznih zakona utjecati na buduće mirovine te da država neće imati dovoljno sredstava da iz proračuna financira mirovine. "Država već sada iz proračuna financira mirovine. Povećat će se taj udio sa 39 na 43 posto i ništa drugo, rekao je.

- Svi oni koji su bili protiv ovih prijedloga nisu rekli što bi oni htjeli, što oni predlažu. To bi bilo konstruktivno i dobro", poručio je. Naveo je kako od oporbe nije čuo niti jedan drugi prijedlog koji se tiče fiskalnog rasterećenja, već je oporba predlagala povećanje poreza na nekretnine, povećanje poreza na kapitalnu dobit i sl., poručio je.

Iz Sabora se u Dnevnik u podne javila Tatjana Munižaba.

- Prijepori oko ovog šestog kruga poreznih reformi od 2016. godine počeli su i prije nego što se uopće pojavio, dok je još bio na razini spekulacija, probnih balona koji su se sporadično objavljivali kako bi se vidjele reakcije javnosti. Od tada pa sve do službenog prijedloga Vlade i predstavljanja paketa izmjena devet poreznih zakona, te reakcije i komentari nisu se promijenili. Za HDZ i njegove partnere ova porezna rasterećenja dovest će do većih plaća i boljeg standarda ponajprije najsiromašnijih hrvatskih građana, onih s najnižim primanjima. I to od prvog dana superizborne godine. Oporbi bi sasvim dovoljno kad to čuje da sve to prozove jeftinim prikupljanjem predizbornih poena koji su na štetu najvećih jedinica lokalne samouprave - velikih gradova kojima mahom upravljaju oporbeni gradonačelnici i niti na kakvu korist hrvatskih građana, javila je Munižaba.

- Ovo su reformski iskoraci u smislu povećanja autonomije, fiskalne decentralizacije i financiranja lokalnih jedinica i to iskoraci kakvih dugo nije bilo, naglasio je ministar Primorac predstavljajući u Hrvatskom saboru izmjene devet poreznih zakona čiji je cilj rast plaća, očuvanje gospodarskog rasta i jačanje fiskalne autonomije lokalnih jedinica.

Netočnim je pritom ocijenio tvrdnje da se zadire u sustav mirovinsko osiguranja kako bi se ratovalo s gradonačelnicima.

- To što će netko plaćati manje doprinosa čak ide u korist gradovima jer im se povećava osnovica poreza na dohodak, pojasnio je ministar financija. Dodao je i kako je manje važno nazivaju li se promjene zakonskim izmjenama ili reformom - već kakvi su učinci.

Zakonske izmjene ni na koji način neće utjecati na buduće mirovine

Ministar financija je poručio kako u Vladi nisu smatrali da je oportuno porezno rasterećivati korporativni dio gospodarstva koji je ostvario značajne dobiti, već su se usmjerili na one kojima je pomoć najpotrebnija, a to su građani, posebice oni s najnižim dohotkom.

- Nitko nije sretan što u cilju povećanja realne kupovne moći građana moramo zadirati u sustav dohotka i doprinosa, no to je jedini način da se poveća realna kupovan moć građana, jer smanjivanje stope PDV-a na niz godina nije, nažalost, utjecalo na smanjenje cijena, poručio je Primorac. Istaknuo je i kako zakonske izmjene ni na koji način neće utjecati na buduće mirovine ni održivost mirovinskog sustava.

Oporba kaže da izmjene devet poreznih zakona nisu reforma

Saborska oporba izmjene devet poreznih zakona ne vidi kao bilo kakvu reformu.

Peđa Grbin (SDP) rekao je da se mijenja devet zakona kako bi se plaće prosječno povećale za 17 eura.

- To pokazuje nemoć Vlade da napravi nešto konkretno za građane i spremnost Plenkovića da udari u neke od temelja ekonomske politike kao što je stabilnost mirovinskog sustava da bi osigurao rat s gradonačelnicima najvećih hrvatskih gradova, izjavio je Grbin.

Emil Daus (IDS) pozvao je HDZ da 'prestane decentralizirati Hrvatsku na HDZ-ov način' dodavši da se 'svaki put pred izbore zemlja sve više centralizira'. Napominje da se prestane nazivati reformom prebacivanje iz šupljeg u prazno.

Da to nije reforma smatra i Marijana Puljak (Centra).

- Podnaslov ovih izmjena je Veliki Vođa nosi darove, a zli gradonačelnici će vam ih uzeti, ustvrdila je Puljak.

Dario Zurovec (Fokus) pozdravlja porezno rasterećenje građana, no kaže da bi prava reforma bila kada bi se 'reformirao HEP ili napravio red u Ini'.

- Orada i brancina ljudi su se odrekli prije 10 godina, a danas se razgovara o cijeni kuglice sladoleda koja je postala simbol može li si to narod priuštiti ili ne, rekao je Marin Miletić (Most) pitajući - tko razmišlja o blagajnicama, umirovljenicima...

Davorko Vidović (Socijaldemokrati) smatra da neće rasti plaće niti se država financijski decentralizirati već sustav zakomplicirati.

Božo Petrov (Klub Mosta) smatra da se setom izmjena zakona građanima neće osigurati pristojan život. Troškovi života porasli su za barem 350 eura mjesečno, a ovime se daje 30-ak eura, mislite li da s time ljudi stvarno mogu preživjeti mjesec, upitao je. On također tvrdi da će izmjenama zakona ogromna rupa u mirovinskom sustavu biti još i veća.

Damir Bakić (Klub Možemo!) rekao je kako je intencija bila pokušaj povećati plaće i to pozdravlja međutim na način na koji se to predlaže ima niz zamjerki. Izmjene pomažu malo ili premalo onima kojima najviše treba, a donose znatno veću korist onima s najvećim prihodima, zaključio je i dodao kako je stvarna porezna reforma nemoguća bez uvođenja poreza na vlasništvo nekretnina.

Vladajuća većina poručila oporbi da ne kukaju i objasne građanima zašto su protiv povećanja plaća

Zastupnici HDZ-a i vladajuće većine uzvratili su oporbi kako umjesto da kukaju neka objasne građanima zašto su protiv povećanja plaća.

- Oni koji nariču zbog toga, kao Grbin, kao Tomašević, Filipović u Rijeci ili Puljak u Splitu - ili su neznalice ili nesposobni ili oboje, rekla je Majda Burić (HDZ).

Dario Hrebak (HSLS) pozvao je oporbu da bitke vodi argumentima, a ne paušalnim ocjenama. Hrebak, koji je i bjelovarski gradonačelnik, poručio je oporbi da je moguće ukinuti prireze i povećati prihode, navodeći primjer Bjelovara.

- Između kukanja i smanjenja poreza presije biram drugo, naglasio je.

Grozdana Perić (HDZ) istaknula je kako je cilj poreznih izmjena jačanje gospodarstva, standarda građana i fiskalna decentralizacija lokalnih jedinica.

U paketu su izmjene zakona o porezu na dohodak, o lokalnim porezima, o financiranju lokalne i regionalne (područne) samouprave, o doprinosima, o fiskalizaciji u prometu gotovinom, o porezu na dobit, o PDV-u, o poreznom savjetništvu te Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza.

HDZ-ovi zastupnici i gradonačelnici: Lokalni proračuni su posljednjih godina narasli

HDZ-ovi saborski zastupnici, ujedno i gradonačelnici, zamjerili su oporbenim kolegama što su predloženu poreznu reformu sveli samo na pitanje hoće li gradovi izgubiti neke novce, ne i hoće li građanima ostati više, ističući pritom da su lokalni proračuni posljednjih godina narasli.

- Tužan sam jer se kolege ne pitaju hoće li građani dobiti više novca, što je ključ predložene porezne reforme, kazao Mato Franković (HDZ), gradonačelnik Dubrovnika u saborskoj raspravi o toj reformi.

Slijedom nje, ukida se prirez jedinicama lokalne samouprave, osobni odbitak diže na 560 eura, a država preuzima dio troška uplate mirovinskih doprinosa za građane s malim plaćama. 

Franković kaže da je Dubrovnik u koroni izgubio 450 milijuna kuna poreznih prihoda, no da je želio iduće godine ukinuti prirez, koji je porez na porez te navodi da je gotovo svaki grad u posljednjih šest godina gotovo uduplao proračun.

Potvrđuje to Dražen Srpak (HDZ), koji ističe da su tek s poreznom reformom iz 2017. lokalne jedinice došle do zraka, a lokalni proračuni narasli, te da im prihodi stalno rastu.

Vlada nam sada daje mogućnost da građane rasteretimo ili da ostanemo na istom, kaže zastupnik.

Okroša: Velik broj jedinica ni do sada nije imao prirez

Tomislav Okroša (HDZ) ističe da velik broj jedinica ni do sada nije imao prirez, od njih 556, prihode s te osnove ostvarivalo ih je 305.

- S druge strane, oporba ukidanje prireza vidi kao rat s gradonačelnicima velikih gradova, koji nisu iz HDZ-a, a cijenu će, kaže Sabina Glasovac (SDP) platiti građani.

Prirez plaćaju najviše oni koji imaju najviše, a iz tih sredstava se plaćaju javne usluge, ukidanjem prireza u Zagrebu minimalne plaće će rasti ništa, ali će biti ugroženo plaćanje javnih usluga, tvrdi zastupnica.

Ministar to demantira, opetuje da će plaće rasti dominantno onima s najnižim primanjima, te da se ne radi o nikakvom ratu, nego snaženju lokalnih jedinca i povećanju njihove fiskalne autonomije.

- Je li ukidanje prireza kukavičje jaje u dvorište Grada Zagreba ili je Tomislav Tomašević nesposoban da ukidanje prireza nadoknadi nekim drugim prihodima, pitala je Vesna Nađ (SP).

 Zagreb, koji ima prirez od 18 posto, može odrediti nižu stopu poreza na dohodak u rasponu od 15 do 23,6 posto, a višu od 25 do 35,4 posto te kompenzirati 'gubitak', odgovara ministar.

Ministar: Sve će jedinice moći financirati sve javne usluge

Zajamčio je da će nakon poreznih izmjena sve jedinice moći financirati sve svoje javne usluge. Nije fer da se ljude plaši da će se morati povećati cijene vrtića, tramvaja, jer prihodi lokalnih jedinica rastu stalno, a ove će rasti iznad očekivanja, poručio je ministar.

Emil Daus (IDS) pak ističe da je biti fiskalne decentralizacije da novac stvoren na određenom području tamo ostane. No, to nije tako, kazao je, držeći da treba razmisliti jesu li neki drugi porezni prihodi potrebni lokalnoj samoupravi.

I dok se većina zastupnika bavila samo ukidanjem prireza, Branka Juričev Martinčev (HDZ) upozorila je da treba voditi računa o pojavi da brojni vlasnici kuća za odmor registriraju jednu sobu u objektu za iznajmljivanje, pa plaćaju porez na dohodak u paušalnom iznosu, nastojeći izbjeći plaćanje poreza na kuće za odmor.

Marijana Puljak (Centar) poziva da država gradovima prepusti vlasništvo nad nekretninama na njihovu području te a se ukine PDV na izgradnju infrastrukture za kulturu, sport.

Snimka sjednice Hrvatskog sabora: