Plenković: Smisao poreznih izmjena je dizanje standarda građana

Premijer Andrej Plenković je na sjednici vlade rekao da je cilj poreznih izmjena koje predlaže vlada porezno rasterećenje i povećanje plaća, te davanje većih fiskalnih ovlasti lokalnoj državi

Prijenos sjednice Vlade RH iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice:

Iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice javila se novinarka Nikolina Ćosić:

Istaknula je da su glavne promjene koje donosi paket izmijenjenih zakona - ukidanje prireza, povećanje osobnog odbitka s 530 eura na 560 eura te subvencioniranje mirovinskih doprinosa onih s najmanjim plaćama, pa će oni s plaćama do 700 eura imati subvencije u iznosu od 300 eura.

- Paralelno s ukidanjem prireza, kaže Ćosić, Vlada je povećala autonomiju lokalnih vlasti, omogućivši gradovima i općinama da sami određuju porez na dohodak u rasponu od 15% do 23%. Osim toga, veliki je broj točaka dnevnog reda, čak 27, a među ostalima je tu i Zakon o plaćama državnih i javnih službenika. Premijer Plenković je naglasio da je njihov cilj pravednost, dodaje Ćosić.

Većina državnih službenika je prihvatila povećanje od 60-100 eura i isplatu regresa, no s tim i dalje nisu zadovoljni sudski službenici koji su još u štrajku. Unatoč nekoliko krugova pregovora s ministrom pravosuđa i uprave Ivanom Malenicom, do dogovora nisu stigli. On je rekao da će im u nekom trenutku prestati biti plaćeni dani u štrajku, napomenula je novinarka Ćosić.

Cilj poreznih izmjena

- Cilj poreznih izmjena je daljnje porezno rasterećenje i povećanje plaća, rekao je Plenković u uvodu vladine sjednice.

- Ovo je potez vlade, pa onda i Hrvatskog sabora i države, da promjenama poreznih zakona izravno utječe na povećanja plaća naših građana i to je cilj broj jedan, dodao je.

Drugi cilj je po njegovim riječima fiskalna decentralizacija, koja je je uz funkcionalnu bila jedna od dvije temeljne poruke koju su vladi 2016. godine na početku njezina mandata uputili župani, gradonačelnici i načelnici.

Vlada je po njegovim riječima lokalnim jedinicama kontinuirano davala i više ovlasti i više sredstava.

- Na tom tragu je duh ovih poreznih izmjena i cijelog paketa - da oni koji su najbliže građanima, po načelu supsidijarnosti, mogu odlukama svojih predstavničkih tijela donositi odluke koje će utjecati na životni standard građana koji žive u sredinama gdje su dobili povjerenje da na četiri godine vode lokalnu vlast, rekao je Plenković.

- Uz veću autonomiju lokalnih jedinica u pogledu utjecaja na visine pojedinih poreza i generalni pristup pojednostavljenja i bolje učinkovitosti sustava, sve porezne izmjene idu na korist građana gdje god oni živjeli, ustvrdio je Plenković.

Reforma u državnim i javnim službama

Plenković je na sjednici Vlade rekao da se reformskim paketom kojim su obuhvaćeni državni i javni službenici ulaže u rast plaća te u pravednije i učinkovitije reguliranje cijeloga sustava.

- To je zajedničko ulaganje u rast plaća i bolje, pravednije, učinkovitije reguliranje cijeloga sustava i zato su ta dva zakona pravi, veliki reformski paket na kojem se radilo zaista jako dugo i jako temeljito, poručio je Plenković na sjednici Vlade.

Govoreći o zakonu o državnim službenicima i namještenicima, rekao je da je to zakon koji se dugo priprema u smislu plaća u državnoj i javnoj službi.

- Ta tema izaziva veliku medijsku pozornost i interes javnosti. Ovaj zakon je veliki reformski zakon kojim se nastoji provesti načelo jednake plaće za jednak rad, to je glavna poruka ovog zakonskog okvira, pojasnio je.

Uvodi se sustav nagrađivanja službenika, a ocjenjivanje rada službenika stavlja se u korelaciju s njihovim plaćama i nagradama, dodao je.

Propisuje se vrednovanje radnih mjesta prema utvrđenim kriterijima, jamči se pravednost među službenicima, veća učinkovitost, bolji sustav kvalifikacija, stručnost i sposobnosti kandidata, transparentni sustav te se nudi daljnji rast plaća.

Centralizirani sustav zapošljavanja

Ono što je posebno važno, naveo je Plenković, uvodi se centralizirani sustav zapošljavanja, a novost je da se uvodi obveza potpisivanja izjave o nepostojanju sukoba interesa za državne službenike.

- Time se povećava i transparentnost i jača normativni okvir za suzbijanje i borbu protiv korupcije, naveo je premijer.

Zaposlenike u državnim i javnim službama koji su obuhvaćeni ovim zakonom, uključujući i one u pravosuđu, podsjetio je na postignut dogovor sa sindikatima koji obuhvaća 220 tisuća ljudi u sustavu državne i javne službe.

- Od 1. srpnja, dakle s isplatom u srpnju za plaću u lipnju, omogućili smo najveći rast plaća ikada na ovaj način - od 100, 80 i 60 eura. To je ogroman iskorak kako bi se pomoglo onima koji rade u državnim i javnim službama u kontekstu ukupnog ekonomskog i socijalnog stanja u Hrvatskoj, rekao je.

Donošenjem novog zakona radit će se na dvjema uredbama - uredbama za javne i uredbama za državne službenike i namještenike koje će također zajamčiti dodatni rast plaća u idućoj godini, poručio je Plenković.

Politika prema mladima i prestanak rada nedjeljom

- Održana je godišnja Konferencija savjeta mladih, ono što je važno oko politike mladih je da konstatiramo kako je stopa nezaposlenosti mladih smanjena sa 24,6% na 13,7%. Ona je na razini EU oko 11% posto, objasnio je.

- Ono što mi je posebno drago da smo našim politikama i poreznim rasterećenjima omogućili da ih je čak 40 tisuća ima manje koji su imali ugovore na određeno vrijeme, a 50 tisuća više ih ima ugovore na neodređeno vrijeme, rekao je.

Dodao je kako je 174 tisuće mladih ostvarilo pravo na povrat poreza.

- Spomenut ću kako je 174 tisuće mladih dobilo povrat poreza na dohodak u iznosu od 111 milijuna eura, kazao je.

Komentirao i donošenja novog Zakona o trgovini, ustvrdio je kako time "realiziramo jedno od naših programskih obećanja".

- Želim podsjetiti da će od 1. srpnja na snagu stupiti Zakon o trgovini. Time realiziramo jedno od naših programskih obećanja, a to je reguliranje rada nedjeljom, rekao je.

Objasnio je i kako će trajati proces tranzicije.

- Od 55 nedjelja 16 njih će biti radnih. Tranzicijski period omogućuje kako bi se veliki trgovački lanci i centri mogli prilagoditi.

Pregled dosadašnjih aktivnosti

Premijer Plenković sjednicu je otvorio osvrtom na desetu godišnjicu članstva Hrvatske u EU.

- U subotu je obljetnica 10. godišnjice članstva Hrvatske u EU, strateškog cilja države još od govora predsjednika Tuđmana u Saboru. Kada je naveo deset točaka naveo je europski put Hrvatske, podsjetio je.

- Taj proces trajao je dosta vremena, puno truda je uložena, puno reformi i prilagodbe našeg pravnog sustava, rekao je.

Dodao je kako je taj proces okrunjen daljnjom integracijom.

- To smo okrunili s dvije dublje integracije, članstvom u eurozoni i šengenskom prostoru, nastavio je.

Najavio je kako tim povodom Hrvatska organizira brojna događanja u Briselu.

- U tom pogledu bit će niz aktivnosti, u Bruxellesu danas Hrvatska organizira veliki koncert. Ja ću održati jedno predavanje u Europskom centru za političke studije, otkrio je.

- U glavnom gradu europskih institucija predstavit ćemo naša postignuća, zaključio je.

Potpisivanje ugovora, Savjet Vlade za Hrvate izvan RH

Plenković je rekao kako su potpisana dva važna ugovora koja "utjelovljuju dvije ključne tranzicije".

- Danas smo neposredno prije sjednice Vlade, svjedočili potpisivanju dva važna ugovora. Prvi je opremanje zgrade Opće bolnice Varaždin vrijedan 45 milijuna eura, kazao je.

- Drugi je istraživanje, razvoj i proizvodnja vozila nove mobilnosti za što je osigurano 180 milijuna eura. Projekt koji je po svojim karakteristikama u potpunosti utjelovio dvije ključne tranzicije, zelenu i digitalnu, dodao je.

Naglasio je važnost uručenja ugovora iz programa za razvoj otoka.

- Izdvojio bih događaj u Splitu gdje je ministar Erlić uručio brojne ugovore iz programa za razvoj otoka, rekao je.

- Sve to u cilju provedbe politike zelenih i održivih otoka, kazao je.

Spomenuo je i sastanak Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Hrvatske. Rekao je kako je ova Vlada "značajno povećala izdvajanja za Hrvate izvan domovine".

- Jutros smo održali drugu sjednicu Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske. Vrlo važna zadaća koju koordinira naš Središnji ured za Hrvate izvan Hrvatske, rekao je.

- U našem mandatu smo značajno povećali izdvajanje za Hrvate izvan Hrvatske bez obzira jesu li oni konstitutivan narod u BiH ili nacionalna manjina u susjednim zemljama, dodao je.

Vanjskopolitičke aktivnosti

Predsjednik Vlade osvrnuo se na posjet Crnoj Gori u kojemu je sudjelovao na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnioj Europi. Rekao je kako je imao priliku za razgovor s predsjednikom Jakovom Milatovićem.

- Jučer smo boravili u Podgorici gdje smo sudjelovali na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi, rekao je.

- Uz susret s novoizabranim predsjednikom Milatovićem, tu prigodu smo iskoristili da dotaknemo sve teme koje su na dnevnom redu između dviju zemalja, otkrio je.

Plenković je pozdravio deklaraciju Hrvatskog Sabora o priznavanju Holodomora kao genocida.

Važno je da je danas Hrvatski Sabor usvojio deklaraciju o priznavanju holodomora u Ukrajini kao genocida, a to povezujem sa sudjelovanjem ministra Gordan Grlića Radmana na Konferenciji o obnovi Ukrajine u Londonu, zaključio je.