Malenica: Plaće u državnim i javnim službama neće biti manje nego danas

U Saboru se raspravljalo o novom Zakonu o plaćama u državnoj i javnim službama, kojim se nastoji provesti načelo jednake plaće za jednak rad. Uvodi se sustav nagrađivanja službenika, a ocjenjivanje njihova rada dovodi se u vezu s plaćama. Prema prijašnjem zakonu, službenici na istim radnim mjestima nerijetko su dobivali različite plaće, a sada to više neće biti moguće.

- Plaće sigurno neće biti manje nego što su danas. To je Vlada pokazala i s dodatkom koji će biti isplaćen ovaj tjedan za 220.000 državnih i javnih službenika, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica u Hrvatskom saboru.

Time je odgovorio Vesni Nađ (Socijaldemokrati) koju je zanimalo koliku će plaću imati zaposleni u državnim i javnim službama.

Malenica je kazao da će državni i javni službenici ovaj tjedan, kada im se isplati plaća, vidjeti ozbiljnost reforme kojoj je cilj povećanje plaća.

Malenica je, na upit Katarine Peović (RF), rekao da su predstavnici Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika sudjelovali u radu Radne skupine koja je pripremala zakon. Najavio je da će paralelno sa zakonom raditi na potrebnim uredbama tako da maksimalno skratilo vrijeme od stupanja zakona na snagu do donošenja uredbi.

- Početni koeficijent je 0.9 i nitko neće biti ispod tog koeficijenta. Sad je 0.6, poručio je. Istaknuo je da će plaća porasti najvećem broju službenika i namještenika, posebice onima koji su najmanje plaćeni.

Tijekom ljeta na uredbama

I Anku Mrak Taritaš (GLAS) zanimalo je kada se može očekivati da taj paket zakona stupi na snagu i počne se primjenjivati, a Malenica joj je odgovorio da će tijekom ljeta, dok ovaj prijedlog bude između dva čitanja, raditi na uredbama.

Uz to, predvidjeli su i odredbu koja će maksimalno skratiti vrijeme nakon stupanja na snagu uredbi do isplate plaća temeljem novih uredbi. "Neće to biti dva mjeseca. To će biti puno kraće", poručio je.

Malenica je, na upit HDZ-ovog Dražena Srpaka hoće li se novim zakonom unaprijediti sustav plaća i postići veća pravičnost državnih i javnih službenika, odgovorio da je im temeljno načelo pri izradi zakona bilo - jednaka plaća za jednak rad.

Tijekom rasprave vladajući su isticali da će taj prijedlog zakona biti pravednije vrjednovati rad zaposlenih u državnim i javnim službama, imat će kvalitetniji sustav ocjenjivanja i nagrađivanja dok su iz oporbe upozoravali na probleme koji se mogu pojaviti prilikom ocjenjivanja njihova rada.

Vezano uz ocjenjivanje Milivoja Pašičeka (Hrvatski suverenisti) zanimalo je neće li biti diskriminirajuće da se u startu ograničava da pet posto službenika može biti izvrsno ocjenjeno, a Malenica je pojasnio da prijedlogom zakona imaju tri kategorije ocjena za koje će službenik dobiti povećanje plaće - izvrstan, naročito uspješan i uspješan.

No, kazao je, razmišljali su i o mogućnosti da se broj državnih i javnih službenika koji mogu dobiti ocjenu izvrstan poveća na pet ili deset posto ali, drži, time ne bi postigli potreban efekt.

Naveo je da zakon sadrži odredbe koje se odnose na ocjenjivanje i način na koji će zaposleni ocjenjivati, a poslije će se to razraditi kroz uredbe koje će biti na javnom savjetovanju.

- Mi temeljem sadašnjeg sustava ocjenjivanja za službenike koji su ocjenjene najvišom ocjenom nemamo nikakve financijske koristi. Sada uvodimo dvije nove stvari - bonusi i horizontalno promicanje u plaći, istaknuo je.

Iz Hrvatskog sabora se u podnevni Dnevnik javila Tatjana Munižaba.

- S novim Zakonom o plaćama stiže i novi princip rada u državnim i javnim službama. Koliko i kako radiš toliko ćeš na kraju mjeseca i zaraditi, a ako ništa ne radiš - otkaz. To podrazumijeva sustav nagrađivanja, kažnjavanja i ocjenjivanja što se uvodi novi Zakonom, rekla je. 

Istaknula je kako Zakon na saborski dnevni red dolazi paralelno sa štrajkom pravosudnih službenika i namještenika, kojemu se ni nakon punih pet tjedana ne nazire kraj. 

- On je resornom ministru poslužio kao opravdanje zašto ne pristaje na 400 eura veću plaću sudskim zapisničarkama i zapisničarima. 

Malenica: Zakon o plaćama u državnoj službi prekretnica; oporba: nedorečen je

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica istaknuo je u Saboru da novi zakon o plaćama u državnoj i javnoj službi predstavlja prekretnicu u upravljanju ljudskim potencijalima i stvaranju učinkovite i profesionalne javne uprave, dok ga oporba ocjenjuje nedorečenim.

- Zakonom se nastoji provesti načelo jednake plaće za jednak rad, uvodi sustav nagrađivanja službenika, ocjenjivanja njihova rada stavlja u vezu s njihovim plaćama, istaknuo je Malenica.

Uvodi se mogućnost promicanja u plaći dobivanjem dodatka za učinkovitost rada do 30 posto. Najboljom ocjenom 'izvrstan' moći će biti ocijenjeno 5 posto službenika, a drugom po redu ocjenom 'naročito uspješan' 15 posto zaposlenih službenika.

S druge strane, službenik s ocjenom 'zadovoljava' neće ostvariti bodove za promicanje, a onaj s ocjenom 'ne zadovoljava' služba će se otkazati redovitim otkazom, naveo je ministar .

U postojećem sustavu oko 2500 kategorija radnih mjesta s više od 560 različitih dodataka

U postojećem sustavu uvedenom prije više od 30 godina, postoji oko 2500 kategorija radnih mjesta s više od 560 različitih dodataka, ovim prijedlogom uvodimo jedinstvenu platnu listu i 16 platnih razreda s koeficijentima od 0,9 do 8, upozorio je ministar Malenica predstavljajući prijedlog novog zakona o plaćama u državnoj i javnoj službi.

Oporba: Prijedlog zakona nedorečen, načelan ...

Novi zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama saborska oporba ocijenila je nedorečenim, načelnim i aljkavim.

Tvrde da će provedba zakona ovisiti o brojnim vladinim uredbama koje će tek dati pravu sliku, te da se primjena zakona može očekivati tek od 1. siječnja 2025. godine.

- Zakon se čekao 20 godina, a mi i dalje ne znamo kao će izgledati sustav plaća u državnoj i javnoj službi, jer će se sve naknadno određivati uredbama, i koeficijenti i kriteriji za nagrađivanje i mjerila za klasifikaciju radnih mjesta, kazala je Jelena Miloš (Možemo).

Damir Bajs (Klub Reformisti i Fokus ) istaknuo je kako treba jasno reći službenicima i namještenicima na sudovima koji već tjednima štrajkaju, da donošenjem novog zakona povećanja plaća neće dobiti 1. siječnja 2024. nego 1. siječanj 2025.

- Ako se zakon donese u rujnu, za donošenje svih vladinih uredbi treba još šest mjeseci, a nakon toga se ostavlja još šest mjeseci da čelnici javne uprave donesu pravilnike o unutarnjem redu te još tri mjeseca za postavljanje u zvanju, dodao je Bajs.

Zakonom se neće puno promijeniti a pokazuje se kao velika promjena, ocijenio je Arsen Bauk (Klub SDP-a) smatrajući također kako je riječ o deklaraciji na dugom štapu.

- Imao sam strah da će se zakonom spriječiti predsjednika Vlade da u određenim slučajevima poput Supermena intervenira i rješava probleme jer bi to značilo uspostavljen sustav, ali kada vidim koliko Vlada ima instrumenata u zakonu da uredbama utječe na visinu plaća bojazan je nestala, ustvrdio je Bauk.

Vesna Nađ (Socijaldemokrati) drži kako je predloženi sustav nagrađivanja diskriminatoran jer broj službenika i namještenika ocijenjenih s dvije najbolje ocjene može biti 20 posto od ukupnog broja službenika i namještenika.

I dalje neće biti ujednačavanje plaća ni poštenja... i dalje će se neki privilegirati, smatra Katarina Peović (Klub RF-a i HSS-a)

HDZ: Prilika da se sustav poboljša

Marija Jelkovac (Klub HDZ) uzvratila je kako ju žalosti takva ocjena opozicije jer se cijelo vrijeme prigovara da stvari u sustavu nisu dobre i da ljudi odlaze , a ovo je prilika da se sustav poboljša.

Hajdaš Dončić: Ekonomska politika ne može se svoditi na puku konkurentnost općina

Saborski zastupnik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić rekao je u slobodnom govoru na početku saborske sjednice da se ekonomska politika ne može svoditi na 'puku konkurentnost općina i gradova' u Hrvatskoj, dodavši kako će to dovesti do međusobnog takmičenja lokalnih jedinica.

SDP-ov zastupnik kaže da će posljedice toga biti da će se lokalne jedinice međusobno takmičiti, i smatra kako će općine i gradovi koji su imali novca, imat će ga još više, a oni koji ga nisu imali neće imati ništa. Osvrćući se na demografiju, Hajdaš Dončić rekao je da je u zemlji politikama propagiran jeftin rad.

- Nama dolaze ljudi koji rade jeftino plaćene poslove, kazao je. Stoga, poručio je, trebali bi vidjeti negativna iskustva iz drugih zemalja i napraviti kvalitetnu javnu politiku imigracije (omogućiti im učenje hrvatskog jezika i sl). 

Drži da će se u zemlju vratiti vrlo malo ljudi jer svatko onaj kome se djeca upišu u vrtić - od Finske do Irske, taj se više neće vratiti. Alarmantnim podatkom ocijenio je da 1,7 posto hrvatskih građana posjeduje 43 posto ukupne štednje u Hrvatskoj.

- Toliko o ravnopravnosti i uspješnosti Hrvatske, ustvrdio je.

Selak Raspudić upozorila na problem demografije

Na problem demografije upozorila je i Mostova Marija Selak Raspudić koja je, osvrćući se na izjavu ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana da se više Hrvata vraća u zemlju nego što ih odlazi, rekla jda Državni zavod za statistiku pokazuje drugačije podatke. Tako je, navela je, 2021. godine u Hrvatsku doselilo 10.622 hrvatska državljanina, a iselilo ih je 25.289.

- Više nego dvostruko ih je otišlo. Iz Njemačke, iz koje po Grlić Radmanu jedva čekaju da se potiho vrate, iselilo ih je 4225 Hrvata dok je u Njemačku iselilo tri puta više - 12.906, kazala je.

Selak Raspudić rekla je i da je "kratkovidna HDZ-ova politika" odlučila sve veći problem iseljavanja i nedostatka radne snage riješiti tako da širom otvori granice. Dodala je kako je prošle godine na našem tržištu rada novu dozvolu dobilo njih 42.166 više nego ih je izdano i produljeno u 2021. godini upozorivši kako u Hrvatsku i dalje raste priljev stranih radnika. Tako, prvi put od 2008. godine Hrvatska je u prošloj godini zabilježila pozitivan migracijski saldo, upitavši kako će naša zemlja "sutra izgledati i tko će u njoj živjeti".

- Naša kvalificirana radna snaga više nikada se neće vratiti. Za nju je danas gore nego što je bilo jučer, smatra Selak Raspudić.

Istovremeno, upozorila je, strani radnici žive u ozakonjenom ropstvu bez ikakvih radnih prava.

Pavić (HDZ): Tijekom kriza Hrvatska znala iskoristiti europska sredstva

Za razliku od oporbe HDZ-ov Marko Pavić pozitivnim je ocijenio 10 godina članstva Hrvatske u EU, rekavši da smo za to vrijeme učvrstili svoj međunarodni položaj te smo, tijekom svih kriza, znali iskoristiti europska sredstva.

Istaknuvši kako do 2030. na raspolaganju imamo na raspolaganju 25 milijardi eura, podsjetio je da je SDP, kada je ranije bio na vlasti 'izgubio' milijardu eura jer nisu znali kvalitetno pregovarati te smo tada imali 300.000 nezaposlenih.

HDZ-ov zastupnik Pavić je kazao i da ga čudi euroskepticizam Mosta, poručivši da naša zemlja sada ima više zaposlenih nego ikada prije.  

Bez primjedbi da se Majda Tafra-Vlahović opet imenuje u UV Hine

Saborski zastupnici nisu imali primjedbi na Vladin prijedlog da Sabor za članicu Upravnog vijeća Hine ponovno, na četiri godine, imenuje Majdu Tafra-Vlahović, no neki oporbeni zastupnici imali su primjedbe na rad nacionalne izvještajne agencije.