Burna rasprava o pravima branitelja: Đakić i Orešković izmijenili teške riječi

06.07.2023.

Zadnja izmjena 13:19

Autor: Hina/HRT/R.S.

Đakić i Orešković izmijenili teške riječi
Đakić i Orešković izmijenili teške riječi
Foto: Sabor / HRT

Na saborskoj raspravi o pravima hrvatskih branitelja posvađali su se u četvrtak Dalija Orešković (Centar) i Josip Đakić (HDZ), a izgovorene su i neke teške riječi.

Sjednicu Hrvatskog sabora pratite uživo:

Iz Hrvatskog sabora se u Dnevnik u podne javila Tatjana Munižaba.

- Imali smo recesiju, sad inflaciju i enormna poskupljenja, osobne invalidnine hrvatskih branitelja iste su od 2001. godine. 22 godine poslije resorni ministar odlučio je nepravdu ispraviti, i to tako što predlaže Hrvatskom saboru da se u budućnosti invalidnine određuju tako da Vlada svake godine u svibnju uredbom donese iznos te invalidnine, odnosno osnovice i novac za 2024. utvrdi ministar Medved već je osiguran u državnom proračunu, to je oko 160 milijuna eura. I naravno da ni s lijeve ni s desne strane oporbe, pogotovo u ovoj godini pred superizbornu godinu, nitko neće reći da je protiv toga. Ali suglasje oporbe i vladajućih trajalo je samo do prve replike na ministrovo uvodno izlaganje, javila je Munižaba.

Orešković je u raspravi o izmjenama Zakona o hrvatskim braniteljima ironično predložila amandman kojim bi se dodijelio poseban bonus za skupinu branitelja koja je podržavala HDZ, poručivši da bez toga ne bi bile moguće pljačke koje su opustošile Hrvatsku više od rata.

Drugi amandman, dodala je, bila bi posebna nagrada u stostrukom iznosu najviše braniteljske mirovine za svakog branitelja koji se javno pobuni protiv mafijaške pljačke koju provodi HDZ i orden časti branitelja domovinskih vrijednosti u miru.

Reagirao je Đakić, proučivši da je svjestan njezine mržnje prema HDZ-u i prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu. Vi ste bolesna osoba i liječite se, kazao je.

Orešković je pozvala branitelje da usporede životni put Đakića i sve beneficije koje su on i njegova obitelj dobili nakon rata s njezinim životnim putem pa da vide tko bolje štuje sve žrtve, invaliditet i izgubljene živote, te koje vrijednosti grade Hrvatsku u miru.

Sve sam stekao pošteno svojim rukama i radom, neću dozvoliti da me prozivate pred Saborom i narodom, uzvratio je Đakić koji je Orešković nazvao histeričnom, ustvrdivši da cijelo vrijeme "vrijeđa iz prljavih usta".

Govoreći o tome kako se Vlada u svojoj korupciji potpuno pogubila, Karolina Vidović Krišto (OIP) poručila je pak ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu, koji je predstavio izmjene, da sudjelovanjem u Vladi daje pokriće onome protiv čega su se borili branitelji.

Šteta koju čini Plenkovićeva Vlada ne može se zvati samo korupcijom, to je izdaja, zašto ne podnesete ostavku, upitala ga je Vidović Krišto.

Preuveličavate izričaje, izdaja je nešto što se dokazuje konkretnim pokazateljima o činjenju štete svome narodu i nemate osnove za takve kvalifikacije, odgovorio je Medved.

Izmjene Zakona uz vladajuće podržala i oporba


Same izmjene Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji kojima će se povećati iznos osobne invalidnine i druga prava koja se računaju na temelju proračunske osnovice podržala je uz vladajuće i oporba.

Ruku DP-a za zakon imate, ako će i jedan branitelj ovim zakonom ostvariti dodatno pravo, on to zaslužuje, kazao je Stipo Mlinarić (DP), apelirajući na zastupnike da ne povlače branitelje kroz političko blato.

Poboljšanja koja donose zakonske izmjene podržala je i Vesna Nađ (Socijaldemokrati) te pozvala na zadržavanje digniteta Domovinskog rata.

Sve što se osigura hrvatskim braniteljima dobro je, rekao je i Marin Miletić (Most).

Željko Sačić (Suverenisti) istaknuo je kako je lijepo da se nakon 20 godina netko u Vladi sjetio poboljšati status branitelja te im vratiti ono što im je oduzeto.

Bojan Glavašević (Možemo) glavnim, načelnim problemom zakona označava to što u njemu ne štima matematika, a nejasan je i njegov fiskalni učinak.

Zakonom predviđate ogromno povećanje prava, a ne znate gdje ćete naći novce, ubrzali ste proceduru donošenja da bi za Oluju mogli braniteljima obećavati brda i doline, no branitelji nisu ni blesavi, niti su HDZ-ovo vlasništvo, rekao je zastupnik.

Poziva i da se riješi pitanje različitih brojeva kada je riječ o nezaposlenim braniteljima, jer prema HZZ-u ih je manje od 9 tisuća, a ministar kaže da ih je 60 tisuća.

Uzme li se da je 110 tisuća nezaposlenih, a branitelja je 60 tisuća, onda imamo pandemiju nezaposlenosti i taj problem treba riješiti, poručio je zastupnik.

Martina Vlašić Iljkić (SDP) ocijenila je da bi bilo puno pravednije umjesto proračunske osnovice za osnovicu primjenjivati propisanu minimalnu plaću koja za ovu godinu iznosi 700 eura bruto. Na taj način bi prava branitelja rasla na godišnjoj razini, objasnila je.


Medved: Oko 60 tisuća branitelja bez posla i stalnih primanja


Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je u četvrtak u Saboru kako je u evidenciji oko 60 tisuća branitelja koji nisu zaposleni i nemaju stalna primanja te najavio povećanje osnovice za određivanje naknade za nezaposlene.

Opravdano se može zaključiti da se dio tih branitelja nalazi u riziku od siromaštva, rekao je Medved predstavljajući Saboru izmjene Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.


Stoga se, dodao je, predviđa da se naknada za nezaposlene branitelje određuje od osnovice koju određuje Vlada, a koja će biti veća od do sada korištene osnovice.

Rad uz mirovinu


Mijenjaju se i odredbe iz mirovinskog osiguranja kako bi se branitelje čim duže zadržalo u svijetu rada, odnosno omogućilo im se da rade uz mirovinu,


Tako će branitelji koji primaju iznos najniže mirovine moći raditi do pola radnog vremena uz puni iznos najniže mirovine.


Branitelji s invalidskom mirovinom zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, moći će raditi do pola radnog vremena i primati punu invalidsku mirovinu.


- I do sada su mogli raditi puno ili pola radnog vremena, ali im se iznos mirovine smanjivao za trećinu. Sada će se smanjivati za trećinu samo ako branitelj radi puno radno vrijeme, objasnio je Medved.


Do pola radnog vremena, uz primanje punog iznosa obiteljske mirovine, moći će raditi i članovi braniteljskih obitelji koji primaju obiteljsku mirovinu, najčešće supruge. Do sada nije postojala mogućnost rada uz primanje obiteljske mirovine, a u slučaju zaposlenja, mirovina se obustavljala, naveo je ministar.

Trajna briga o braniteljima


Izmjenama Zakona stvara se pravna osnova za osnivanje braniteljskih centara kao ustanove za pružanje dugotrajnog smještaja branitelja, s obzirom na činjenicu da ih je sve više nemoćnih i u samačkim kućanstvima.


Predložene zakonske izmjene donose i novi model određivanja osnovice za ostvarivanje prava iz zakona.


Sada se osobna invalidnina i druga prava određuju u postotku od proračunske osnovice, čiji iznos nije mijenjan od 2001. Slijedom toga, iznosi prava hrvatskih ratnih vojnih invalida, drugih prava po osnovi oštećenja organizma ili gubitka člana obitelji - isti su 22 godine, dok su istodobno rasli iznosi prosječne neto plaće i troškovi života rasli, kazao je ministar.


Naveo je kako je prosječna neto plaća u pravnim osobama lani bila 7. 653 kune.


Dio izmjena odnosi se i na pripadnike HVO-a


Mogućnost ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu proširuje se na sve ratne vojne invalide Hrvatskog vijeća obrane (HVO) kojima se u postupku vještačenja u Hrvatskoj utvrdi gubitak radne sposobnosti.

Predviđena je i mogućnost ostvarivanja prava na troškove ukopa za umrle pripadnike HVO koji su u trenutku smrti imali hrvatsko državljanstvo i prebivalište u Hrvatskoj.


Medved ističe i kako je politika vrednovanja uloge hrvatskih branitelja u društvu i brige za njih, vidljiva od prvog dana mandata Plenkovićeve vlade, te kako su sredstva za branitelje za ovu godinu gotovo 30 posto veća u odnosu na 2016.


Za 2024, na razdjelu Ministarstva hrvatskih branitelja bit će osigurano 159,6 milijuna eura, najavio je. 


Sabor podržao izmjene i dopune Zakona o rudarstvu


Vladajući i oporba podržali su u četvrtak u Hrvatskom saboru konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o rudarstvu kojim se želi stvoriti zakonodavni okvir za saniranje neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Hrvoje Bujanović naveo je da je u ovom trenutku u Hrvatskoj u jedinstveni informacijski sustav mineralnih sirovina upisano 468 eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, a od njih 330 su aktivna eksploatacijska polja mineralnih sirovina. Uz to, izdane su 273 koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina. Bujanović je kazao i da imamo 138 neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina na kojima je izvođenje rudarskih radova obavljena do 1990. godine.

Istaknuo je kako je osnovni razlog donošenja izmjena i dopuna Zakona o rudarstvu sanacija neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina pri čemu će se koristiti dva modela sanacije.

Prvi je sanacija neaktivnih eksploatacijskih polja uz eksploataciju mineralnih sirovina a druga je sanacija neaktivnih eksploatacijskih polja bez eksploatacije mineralnih sirovina, a za koje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja smatra da će dovesti do provedbe sanacije neaktivnih eksploatacijskih polja.

Troškove sanacije neaktivnih eksploatacijskih polja bez eksploatacije mineralnih sirovina osiguravat će Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Tijekom rasprave oporba izrazila je zadovoljstvo što je, kako smatraju, konačni prijedlog izmjena i dopuna tog zakona puno bolji nego je to bilo u prvom čitanju te su prihvaćeni i neki njihovi prijedlozi.

SDP-ova Mirela Ahmetović izrazila je zadovoljstvo što će sve troškove sanacije neaktivnih eksploatacijskih polja bez eksploatacije mineralnih sirovina snositi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a ne jedinice lokalne samouprave koje će pripremiti i provesti postupke javne nabave za nabavku dokumentacije i radova za sanaciju bez eksploatacije.

Navodeći kako njezina stranka neće glasovati protiv tih izmjena zakona, poručila je da će SDP budno pratiti što čini Ministarstvo gospodarstva izdajući rješenja o odobrenju eksploatacijskih radova te što radi Državni inspektorat nalažući "neke fantomske sanacije" za koje nema uporišta u zakonima.

Da neće glasovati protiv izmjena zakona najavila je i Anka Mrak Taritaš (Klub Centra i GLAS-a) rekavši kako je taj zakon potreban jer se ranije nije vodilo dovoljno računa o saniranju neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina.

Zastupnici podržali i konačni prijedlog Zakona o nadzoru robe s dvojnom namjenom


Zastupnici su podržali konačni prijedlog Zakona o nadzoru robe s dvojnom namjenom koja uglavnom ima civilnu namjenu, ali se može koristiti i u vojne svrhe.

Njezin promet, pojasnio je državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić, potrebno je kontrolirati radi međunarodne sigurnosti kako bi se spriječila zlouporaba takve robe.

Istaknuo je kako je na međunarodnoj i nacionalnoj razini uspostavljen pravni okvir kojim je uređen sustav nadzora robe s dvojnom namjenom kojim se sprječava da takva roba i tehnologija bude korištenja kao nezakonito oružje za masovno uništenje i kršenje ljudskih prava te međunarodnog humanitarnog prava.

Lucić je pojasnio i da je EU uvela mogućnost autonomne izvozne kontrole za tehnologije u razvoju kao što su poluvodiči, umjetna inteligencija, 3D printeri, kvantna računala i slično.

Tijekom rasprave zastupnici su istaknuli važnost nadzora robe s dvojnom namjenom, a koja se može koristiti i u vojne svrhe, posebice u sadašnjoj situaciji rata u Ukrajini.    

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!