Saborski zastupnici propitivali velik broj studijskih programa

Saborski zastupnici podržali su u srijedu konačni prijedlog Zakona o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju, a raspravu su iskoristili za propitivanje velikog broja studijskih programa u Hrvatskoj i velikog broja akademskih stručnih naziva.

- Koliko imamo studijskih programa u Hrvatskoj i koliko studijskih programa nije, primjerice u akademskoj godini upisalo ni jednog studenta, upitala je tijekom rasprave Sabina Glasovac (SDP). Napominje da iz studijskih programa proizlaze određena zvanja koja onda tržište ne raspoznaje.

- Došli smo do šume u kojoj se više ne snalazimo, akademskih stručnih naziva gdje zapravo ni ljudi kada završe određeni studij ne znaju što ta njihova titula znači, ustvrdila je Glasovac.

Ocjenjuje da nije problem liberalno tržište studijskih programa i konkurentnost koja bi trebala dovoditi do veće kvalitete, nego to što taj sustav ne služi društvu, studentima ni državi nego samom sebi, dijeljenju sinekura i zarađivanju.

- Trenutno zbunjeno stanje u akademskom svijetu reflektira se i na poslovni svijet jer poslodavci još uvijek ne razlikuju u potpunosti sve nijanse i specifičnosti nazivlja kojeg imamo i što koji stupanj obrazovanja konkretno predstavlja, rekla je Katica Glamuzina (Socijaldemokrati).

Da bi se kod studijskih programa mogle napraviti određene promjene složio se Rade Šimičević (HDZ).

- Krajnje je vrijeme da se doista sagleda situacija i da se vidi koliko se upisuje na pojedine studijske programe i kakvi su benefiti tih i takvih studijskih programa gdje imate jednog ili dvojicu studenata, naglasio je.

U Hrvatskoj je 1715 različitih studijskih programa, no važno je usklađivanje novih studija s potrebama tržišta.

Državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Ivica Šušak naveo je da ovoga trenutka u Hrvatskoj ima 1715 različitih studijskih programa, a da je prošle godine u više od 50 njih bilo upisano nula, jedan ili dva studenta.

Poručio je da je tu golema odgovornost na rektorima koji unutar svoje akademske samouprave i autonomije sveučilišta moraju voditi računa o društvenoj odgovornosti.

- U svim zakonima vezani za visoko obrazovanje, rekao je Šušak, propisano je usklađivanje novih studija s potrebama tržišta rada pa će se tražiti mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Dalija Orešković (SSIP) napomenula je da se i na studij na kojem je trebala predavati bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, nije prijavio ni jedan student.

Božo Petrov (Most) istaknuo je važnost usklađivanja sustava visokog obrazovanja s potrebama tržišta rada, no tvrdi da postoji utjecaj političkih stranka na stjecanje određenih diploma.

- Popriličan je broj onih koji su stekli diplomu na pogon političkih stranaka, oni će jednog dana odgajati studente, rekao je Petrov, pitajući kakva će biti kvaliteta naših sveučilišta.

Furio Radin (Klub nacionalnih manjina) najavio je amandman na zakon da sve obrazovne institucije moraju u certifikatima, licencama i diplomama navoditi strukovne kvalifikacije, zvanja i zanimanja u ženskom, odnosno muškom rodu ili spolu, ovisno o spolu primatelja ili primateljice dokumenata, a kako se ne bi dogodila rodna ili spolna diskriminacija.

Zakon o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju trebao bi povećati prepoznatljivost hrvatskih kvalifikacija na nacionalnom i europskom tržištu rada te olakšati mobilnost studenata i osoba sa stečenom diplomom.

Povećati iznos visine nagrada "Ivan Filipović"

Vladajući i oporba u Hrvatskom saboru podržali su konačni prijedlog zakona o nagradi "Ivan Filipović".

Državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Iva Ivanković pojasnila je da se nagrada "Ivan Filipović" dodjeljuje za značajne rezultate u odgojno-obrazovnoj djelatnosti istaknutim prosvjetnim radnicima, znanstvenicima i stručnjacima.

Navela je da se konačnim izmjenama tog zakona detaljnije uređuju dodjela i oblik nagrade.

Također, propisana je dodjela do pet nagrada za životno djelo te do 15 godišnjih nagrada za svako područje odgojno-obrazovne djelatnosti. 

Sabina Glasovac (SDP) je apelirala da se kroz iznose novčanih nagrada pokaže da se zaista podupire vrijednost kvalitetnih, motiviranih i inovativnih pojedinaca u sustavu odgoja i obrazovanja pa bi se visina iznosa tih nagrada trebala izjednačiti sa najvišim nagradama u sustavu odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. "To je minimum koji moramo napraviti", poručila je. 

I HDZ-ova Vesna Bedeković pozvala je nadležno ministarstvo da razmisli o povećanju iznosa za godišnje nagrade, kao i one za životno djelo.  

Marijana Puljak (Klub Centra i GLAS-a) istaknula je važnost obrazovanja za razvoj svakog modernog društva, kazavši da je to osnova za izgradnju demokratske, moderne, otvorene i tolerantne te gospodarski razvijene i inovativne Hrvatske.

Selak Raspudić: Ekocid treba biti zasebno kazneno djelo

Saborska zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić rekla je u srijedu u Hrvatskom saboru da je Most prije godinu dana predložio izmjene Kaznenog zakona kako bi ekocid bio zasebno kazneno djelo, upozorivši na katastrofalne posljedice požara u osječkoj tvrtki Drava International.

U slobodnom govoru u Saboru Selak Rasudić je poručila kako očekuju da se taj prijedlog, koji su predložili u suradnji s Katerom za Kazneno pravo, usvoji i tako spriječe katasrofe poput požara plastike u toj tvrtki.

Ocijenila je da je odgovornost za postupanje prema tvrtki Drava International i odgovornoj osobi bila na Osječko-baranjskoj županiji, kroz postupak izdavanja i mogućnost ukidanja dozvole za gospodarenjem posebice, jer su prema tvrdnji župana Ivana Anušića, imali saznanja da se ondje unatrag više godina odlažu prekomjerne količine otpada te da su se požari već prije događali.

- Znalo se, moglo se. A zašto se nije postupilo je političko pitanje koje zahtjeva odgovor nadležnih osoba, rekla je.

Oni koji su imali saznanja, trebali su obavijestiti nadležnu inspekciju u Državnom inspektoratu te nadležno ministarstvo zbog postupka utvrđivanja uvjeta za gospodarene otpadom i eventualnog sankcioniranja tvrtke i dogovorne osobe.

Selak Raspudić kaže da je u ovom slučaju odgovornost na Državnom inspektoratu i inspekciji za zaštiti okoliša, koji su izjavili da su unatrag nekoliko godina imali više postupanja prema toj tvrtki i odgovornoj osobi te podnijeli dvije kaznene prijave i više prekršajnih prijava. Također, drži i da je odgovornost i na Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te na vlasniku ako nije postupao u skladu s izdanom dozvolom i poduzeo sve mjere za sprječavanje požara.

Najavila je i da će Most od predsjednice Skupštine Osječko-baranjske županije tražiti žurno sazivanje tematske sjednice vezano uz nastali požar te način gospodarenja otpadom na području te županije.

I Darko Klasić (Klub HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka) upozorio je da su požari u Osijeku i kod Zaboka samo dva u nizu požara koji su proteklih godina postali učestali i djelomično su posljedica, smatra, populističkog načina upravljanja otpadom dijela većih gradova lokalnih samouprava.

Izrazio je nezadovoljstvo što Hrvatska nema niti jednu energanu na otpad te rekao da europske države znaju da nema cjelovitog gospodarenja otpadom bez izgradnje energane u kojoj se od otpada dobiva energija i ostvaruje korist.

- Bez energane za otpad nije moguće postići cilj da se do 2035. samo deset posto obrađenih količina otpada može odložiti na odlagalištima, poručio je.  

Glasovac i Peović: Za ekološku katastrofu u Osijeku odgovoran je HDZ

Saborske zastupnice Sabina Glasovac (SDP) i Katarina Peović (RF) kazale su da je za ekološku katastrofu u Osijeku odgovoran HDZ, da su svi sve znali, a sada prebacuju odgovornost.

Glasovac tvrdi da su svi sve znali, izdavali dozvole za rad, provodili kao inspekcijske nadzore, a Drava International nastavljala raditi, a da su u cijeloj vertikali, grad, županija, inspektorat, svi HDZ-ovci koji se sada međusobno optužuju za krivnju i pokušavaju sa sebe skinuti odgovornost.

Vlasnik tvrdi da posluje po zakonu i da je požar vjerojatno podmetnut, HDZ-ov župan Ivan Anušić optužuje vlasnika da je bila uskladištena veća količina plastike od dozvoljene, te skupa s drugim HDZ-ovcem, gradonačelnikom Osijeka Ivanom Radićem pere ruke i proziva neimenovane institucije koje godinama nisu reagirali na upozorenja o potencijalnoj ekološkoj bombi, a to je Državni inspektorat na čelu kojeg je još jedan HDZ-ovac, Andrija Mikulić, kazala je Glasovac u slobodnom govoru.

Muljanje, petljanje i izvlačenje, bez imalo srama, bez imalo odgovornosti, ustvrdila je Glasovac zatraživši da se pod hitno provede istraga i sankcioniraju odgovorni.

Da je za ekološku katastrofu u Osijeku odgovoran HDZ smatra i Katarina Peović (Klub HSS-a i RF-a).

Za ekološku katastrofu i robovlasništvo u tvrtki Drava International odgovoran je HDZ, licemjerno je ponašanje HDZ-ovog župana Anušića koji se pravi da HDZ nema s tim nikakve veze, rekla je Peović.

Odgovorio im je Goran Ivanović (Klub HDZ-a) istaknuvši da je velikim naporima vatrogasaca spašen veći dio tvornice i radnici, da je župan Anušić odmah proglasio mjere opreze za građane, preuzeo vođenje stožera civilne zaštite i uputio zahtjev za proglašavanje ekološke katastrofe.

Pozvao je Državno odvjetništvo i Državni inspektorat da što prije utvrde uzrok požara i odgovorne osobe.

Marijan Pavliček (Klub Hrvatskih suverenista) u slobodnom govoru podsjetio je na navijače Dinama koji više od dva mjesece sjede u grčkim zatvorima. Sto hrvatskih državljana 100 dana čekaju odluku grčkih vlasti, istraga još uvijek traje , nema odgovora tko je odgovoran za smrt navijača AEK-a , kazao je Pavliček upitavši gdje je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radmana i zašto ništa ne poduzima.

Očito su navijači državljani drugog reda jer država za njih ne mari, ocijenio je Pavliček.

Sandra Benčić (Klub Možemo!) kritizirala je dodjelu nagrade za društveno odgovorno ponašanje tvrtki EOS Matrix, agenciji za naplatu potraživanja koja je kažnjena s 5,4 milijuna eura zbog curenja osobnih podataka. Živimo u državi apsurda, kazala je.

Natalija Martinčević (Klub Fokusa i Reformista) osvrnula se na najavu gradnje novih domova za starije i nemoćne diljem Hrvatske osim u Varaždinskoj i Vukovarsko -srijemskoj županiji jer se tamo nitko nije prijavio na natječaj.

U mandatu župana Varaždinske županije Anđelka Stričaka nije prijavljeni ni jedan ozbiljan projekt, aktualni župan potpuno je nesposoban, kazala je Martinčević i pozvala Vladu da formira tim stručnjaka resornih ministarstava koji bi takvima lokalnim čelnicima pomogao pripremati projekte kako bi svi imali koristi od EU fondova.