Oporba: Zakon ne donosi stvarnu decentralizaciju; HDZ: Nastavlja jačanje svih krajeva

Oporbeni zastupnici ustrajali su u ocijeni da Zakon o regionalnom razvoju RH ne donosi stvarnu decentralizaciju i regionalni razvoj slabije razvijenih područja, da indeks razvijenosti ostaje eliminacijski kriterij, dok HDZ ističe da se njime nastavlja jačanje svih krajeva Hrvatske. 

Osnivanje Savjeta za središnju i jadransku Hrvatsku

Odgovarajući u Saboru na oporbene kritike na Zakon o regionalnom razvoju, ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Mikuš Žigman rekla je u utorak da je dosadašnja primjena regionalne politike polučila rezultate i da su se razvojne razlike među jedinicama već smanjile.

- Dosadašnji podaci pokazuju da su se razvojne razlike između najrazvijenijih i najnerazvijenijih jedinica lokalne uprave smanjile s 80 indeksnih bodova 2018. na 52 indeksna boda u 2024. godini. Možemo reći da je primjena regionalne politike polučila rezultate, a ovim zakonom to planiramo nastaviti, kazala je Mikuš Žigman.

Na taj je način odgovorila na replike oporbenih zastupnika iz redova SDP-a i Mosta koji su stava da dosadašnje vladine politike niti 25 milijardi eura koje je Hrvatska imala na raspolaganju "nisu iskorištene za smanjivanje regionalnih razlika i stope od siromaštva".

Predstavljajući konačni prijedlog Zakona o regionalnom razvoju, Mikuš Žigman naglasila je da je ravnomjeran razvoj među ključnim prioritetima Vlade. Jedan od ciljeva ovog prijedloga je dodatno osnaživanje višerazinskog dijaloga i partnerstva s općinama, gradovima i županijama. Predviđa se osnivanje tri nova vijeća - za regionalni razvoj, lokalni i za urbani razvoj.

U odnosu na prvo čitanje, uvažene su primjedbe kojima se sastav Vijeća za lokalni razvoj proširuje i na predstavnike Udruge gradova i Hrvatske zajednice županija, a predviđeno je i osnivanje Savjeta za središnju i jadransku Hrvatsku. 

Vlada odlučuje koji gradovi i općine ulaze u sastav urbane aglomeracije i područja

SDP-ova Sanja Radolović ocijenila je da se primjenom indeksa razvijenosti i dalje zakidaju pojedine lokalne jedinice te da se izračuni o indeksu razvijenosti temelje na posljednjim službenim podacima iz 2022., ministrica je najavila da indeks razvijenosti prilikom planiranja mjera i projekata više neće biti eliminacijski već bodovni kriterij.

- Kroz ujednačavanje metodologije u razvojnom planiranju ojačat će se sustav strateškog planiranja i osigurati bolje usmjeravanje javnih resursa na ciljane rezultate i provedbu javnih politika. Pripremljeni regionalni i lokalni strateški dokumenti bit će dobra podloga za planiranje budućih reformi i investicija, ustvrdila je.

Dodala je i da se definiraju ciljevi urbanog razvoja, a novost je da će se gradovi i općine koji ulaze u sastav urbane aglomeracije i urbanog područja utvrditi odlukom Vlade. Na pitanje HDZ-ove Danice Baričević što ovaj zakon znači za građane, Mikuš Žigman je odgovorila da najbolji učinak građani mogu osjetiti na projektima koji se provode u njihovim sredinama.

- Ne postoji niti jedan kutak Hrvatske u kojem se ne provodi neki od projekata financiranih ili EU sredstvima ili iz državnog proračuna, a Zakon je podloga temeljem kojeg usmjeravamo ta sredstva, kazala je.

Otklonila je teze o "presušivanju" EU fondova od 2028. kazavši: Prijedlog Europske komisije za Hrvatsku "težak" je 16,8 milijardi eura, što je gotovo dvije milijarde više nego u prošloj financijskoj omotnici, a imat ćemo na raspolaganju i druga sredstva, poput modernizacijskog fonda. Tako da je teza da fondova nakon 2028. neće biti za Hrvatsku je potpuno deplasirana".

Navela je da se za specifična područja, poput brdsko-planinskih, ruralnih, otočnih, potpomognutih, provode i posebni programi potpore. Dodala je i da će 10 lokalnih jedinica koje se nalaze na području dva nacionalna parka - Plitvička jezera i Krka - ostvarivati i dio prihoda javnih ustanova s prihodima više od pet milijuna eura.

Most i Centar za transformaciju županija

Mikuš Žigman je istaknula da ovaj Zakon nije propis kojim se uređuje ustrojstvo na regionalnoj i lokalnoj razini nakon što su se Miro Bulj (Most) i Marijana Puljak (Centar) založili za smanjivanje teritorijalnog ustroja ukidanjem županija. Županije su kočnica razvoja RH, one su 'protočni bojler pun kamenca', ustvrdio je Bulj, a Puljak predložila transformaciju 21 županije "na pet do sedam efektivnih regija".

- Raspravljamo o Zakonu o regionalnom razvoju, a nemamo regije. Županija je previše da bi bile efikasne i učinkovite. Zakon ne dira temelj problema, a to je centralizirana država, bez toga regionalni razvoj ostaje samo naslov ovog zakona, rekla je Puljak.

Regionalni razvoj ne znači nužno da se jedinice moraju nazivati regijama, odgovorila im je ministrica.

IDS-ov Dalibor Paus pozvao je Vladu da pripremi zakonski prijedlog kojim će decentralizirati upravljanje sredstvima, a HDZ-ov Krešimir Ačkar naglasio da se ovim Zakonom posebna pozornost daje područjima koja trpe gospodarska zaostajanja i demografski pad.

Oporba: Zakon ne donosi stvarnu decentralizaciju; HDZ: Nastavlja jačanje svih krajeva

- Zakon ne donosi stvarnu decentralizaciju i regionalni razvoj. Hrvatska je i dalje jedna od najcentraliziranijih država u Europi, rekao je u utorak Anteo Milos (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA i ISU - PIP-a).

Smatra da predloženi zakon ne povećava fiskalne ovlasti lokalne i regionalne samouprave, ne osigurava stabilnije i izdašnije izvore financiranja te ne daje veću autonomiju o odlučivanju niti ne govori o prekobrojnosti i rascjepkanosti jedinica lokalne samouprave.

Problem vidi i u tome što indeks razvijenosti i dalje ostaje eliminacijski kriterij umjesto da bude samo korektivni faktor. Istaknuo je i da je indeks razvijenosti središnji alat za usmjeravanje sredstava, ali je nakon 16 godina primjene pokazao da, kao dio sustava regionalnih politika, nije uspio zaustaviti demografski slom u nekim regijama kao i financijsku polarizaciju između Zagreba te obale i unutrašnjosti.

- Zakon neće donijeti novi razvojni impuls i dodatnu financijsku snagu, posebno za slabije razvijena područja, upozorio je.

I Božo Petrov (Klub zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) smatra da predloženi zakon, koji bi trebao govoriti o ravnomjernom razvoju, ostavlja previše prostora za neravnomjerno odlučivanje.

- Govori o partnerstvu, a ključna moć ostaje koncentrirana u centru, poručio je. Stoga smatra i da nakon donošenja tog zakona ljudi u najzapostavljenijim krajevima zemlje neće imati više stvarne moći, sigurnosti i prilika.

Radolović (SDP): Grad Zagreb je jedina regija u Hrvatskoj koja u EU prelazi BDP po stanovniku

Navodeći kako neće podržati predloženi zakon, Sanja Radolović (Klub SDP-a) upozorila je da četiri godine nemamo ključni podatak prema kojem se izračunava kompozitni indeks razvijenosti jer je zadnji dostupan podatak Eurostata i Državnog zavoda za statistiku za BDP per capita za NUTS 2 regije iz 2022.

Navela je i da je u izračunu indeksa razvijenosti napravljena velika pogreška koja je rezultirala time da je 70 jedinica lokalne samouprave i jednu županiju nepravedno svrstala u drugo područje i zakinula ih.

Iznijela je podatak da Grad Zagreb jedina regija u Hrvatskoj koja u EU prelazi BDP po stanovniku dok su sve ostale regije daleko ispod prosjeka.

Radolović je upozorila da indeks razvijenosti, kao glavna eliminacijska prepreka, uopće ne uzima u obzir troškove pružanja javnih usluga, raspršena naselja, posebnosti brdsko-planinskih područja, život na otocima, mreže škola, vrtića i slično. 

Damir Bakić (Klub Možemo!) založio se da se indeks razvijenosti i dalje donosi svake tri godine, a ne predloženih pet godina.

Također, sugerirao je da indeks razvijenosti ne bi trebao biti eliminacijski kriterij pri javljanju na javne pozive koje propisuju tijela državne uprave, upozorivši da se u predloženom zakonu nigdje ne vidi uklanjanje indeksa razvijenosti kao eliminacijskog kriterija za one jedinice lokalne samouprave koje nemaju status potpomognutih područja.

- To što je u obrazloženju navedena ta intencija to nema realnu izvršnu snagu", poručio je.

Ačkar (HDZ): Zakon je temelj za snažniji, uravnoteženiji i održiviji razvoj Republike Hrvatske

Anja Šimpraga (Klub SDSS-a) rekla je da Hrvatska ne smije biti zemlja sa "dvije brzine" te stoga predloženi zakon treba biti alat za smanjivanje razlika, poticanje ulaganja u nerazvijena područja i vraćanje povjerenja ljudi da država vidi i prepoznaje njihove probleme. I ona ključnim smatra kako će vlada propisati računanje indeksa razvijenosti jer će se sve mjere poticanja razvoja vezati za taj indeks.

Za razliku od oporbe, HDZ-ov Krešimir Ačkar istaknuo je da predloženi zakon predstavlja temelj za snažniji, uravnoteženiji i održiviji razvoj Hrvatske. Njime je izražena i potreba za ciljanom podrškom potpomognutim područjima - brdsko-planinskim krajevima i otocima, kao i područjima suočenim sa demografskim izazovima.

- Ovim zakonom nastavljamo politiku uravnoteženog razvoja i gospodarskog jačanja svih krajeva Hrvatske i stvaranja uvjeta da se u svakom dijelu domovine može kvalitetno živjeti i raditi, istaknuo je.