Oporbeni zastupnici: Tko je pisao zakon o izbornim jedinicama?

Saborska oporba uporno je u srijedu ponavljala pitanje tko je pisao zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor koji, kako je navela, donosi harakiri izborne jedinice, jedinice koje ne prate administrativne granice i cijepaju županije.

Ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica kazao je, predstavljajući prijedlog zakona, da kao i dosad, ostaje 10 izbornih jedinica (plus dvije koje se odnose na izbor zastupnika nacionalnih manjina i državljana s prebivalištem izvan Republike Hrvatske) u kojima se bira po 14 zastupnika.

Kao polazište broja birača u svakoj izbornoj jedinici uzeti su podaci iz službene evidencije o broju birača iz Registra birača. Istaknuo je da je broj birača u svakoj izbornoj jedinici u zakonskom okviru od plus/minus 5 posto, a raspon je od minus 2,13 do plus 2,26 posto.

Ministar je istaknuo da je odlukom Ustavnog suda iz veljače ukinut zakon kojim se uređuje područje izbornih jedinica za izbor zastupnika za Hrvatski sabor te da aktualni zakon prestaje vrijediti 1. listopada.

Ne znamo tko je bila stručna radna skupina, tko je pisao zakon, crtao izborne jedinice, kako se ti ljudi zovu, dakle, osnovna stvar nije poznata, ustvrdila je i Sandra Benčić (Možemo!) tijekom saborske rasprave o konačnom tekstu zakona.

Od samog početka, proces donošenja, kao i sadržaj zakona ne odgovara zahtjevima Ustavnog suda, temeljnim demokratskim standardima, ni standardima Venecijanske komisije i donosi se prelamanjem preko koljena. To nas, s jedne strane, približava autoritarnim režimima, a, s druge strane, pokazuje ogroman strah HDZ-a da bi bilo kakva drugačija izborna pravila za njih značila gubitak izbora, rekla je Benčić i najavila upućivanje zahtjeva za ocjenu ustavnosti zakona.

Zašto je problem reći koji je tim ljudi radio na zakonu, koje je to povjerenstvo risalo granice izbornih jedinica, kakva je to demokracija kada ne možemo doznati imena?, upitao je Mišel Jakšić (Klub SDP-a).

Glasovac (SDP): Šolta spojena s Kninom, a Pag s Petrinjom, gdje je tu logika?

Isto zanima i Marijana Pavličeka (Hrvatski suverenisti) i Božu Petrova (Most) .

Kakve veze ima Ilok s Hrvatskom Dubicom koje su se našle u istoj jedinici, zašto se ne uvede dopisno glasovanje i kazne za one koji ne izađu na izbore?, pita Pavliček . Onda se ne bi dogodilo da vlada jedna stranka koja ima potporu 17 posto svih birača, ustvrdio je.

Imamo pravo znati tko je ovaj zakon pisao, poručila je Dalija Orešković (Klub Centra i Glasa) nazvavši izborne jedinice nakaradnim.

Emila Dausa (IDS) zanima pak zašto su Matulji iz osme izborne jedinice prebačeni u sedmu, a iz sedme u osmu su prebačeni Bakar i Novi Vinodolski. Je li razlog tome što su gradonačelnici tih gradova HDZ-ovci?, upitao je.

Sabina Glasovac (SDP) ne vidi logičnost u tome da je novim izbornim jedinicama Šolta spojena s Kninom, a Pag s Petrinjom.

Željko Lenart (Klub HSS-a i RF-a) ustvrdio je da zakon donosi harakiri izborne jedinice navodeći da su Kutina, Sisak i Petrinja spojeni s Virom i Starigradom s kojim nema ni kulturoloških ni klimatskih dodirnih točaka.

Penava (DP): Slavonija je ostala bez svojih matičnih izbornih jedinica

Ivan Penava (Domovinski pokret) ustvrdio je da Slavonija ostaje bez svojih matičnih izbornih jedinica, jer prema prijedlogu, u četvrtu izbornu jedinicu ulazi velik dio Koprivničko- križevačke županije, a u petu izbornu jedinicu ulazi značajan dio Sisačko-moslavačke županije.

To zapravo govori o tome koliko je Slavonija raseljena, zapuštena i besperspektivna, dodao je.

Davorko Vidović (Socijaldemokrati) zaključio je da Hrvatskoj nužno treba, ne kozmetička promjena zakona o izbornim jedinicama, već donošenje izbornog zakonika u kojemu bi se na cjelovit način reguliralo jedno od najvažnijih pitanja na kojim počivaju moderne liberalne demokracije.

Saborska oporba prigovorila je i što se kod donošenja zakona ignorirala struka, te što se temelji na registru birača u kojem je pola milijuna birača viška. U petoj izbornoj jedinici ima 2.000 više u registru birača nego što tamo živi ljudi, kazao je Petrov.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica u jednoj od replika odgovorio je da su zakon radili službenici u ministarstvu istaknuvši da je sve javno i transparentno.

Poručio je i i da se prijedlogom ne mijenja izborni sustav već samo korigiraju granice izbornih jedinica. 

- Ovdje smo imali minimalne korekcije i nisu bili potrebni ustavno-pravni stručnjaci u onom dijelu koji smo mijenjali, kazao je.

Krunoslav Katičić (HDZ) istaknuo je da je zakon prošao e-savjetovanje, odbore, prvo čitanje i da je bilo vremena da svatko iznese svoje mišljenje, a da se sada osporavaju institucije.

Oporba tvrdi da "izborna utakmica" nije jednaka za sve

Već na početku rasprave o konačnom prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama zaiskrilo je između vladajućih i oporbenih zastupnika oko registra birača pri čemu je oporba upozoravala da u popisu ima 500.000 birača viška zbog čega će "glasovati i mrtvi" dok vladajući ističu da su pravila jednaka za sve.

Mostov Marin Miletić je u replici ministru pravosuđa Ivanu Malenici upozorio da je 500.000 birača viška te zbog toga izborna "utakmica" neće biti jednaka za sve. Upitao je stoga kako je moguće da idemo na izbore a imamo 500.000 glasačkih listića viška. To je izazvalo reakciju više zastupnika vladajućih koji su kroz povredu poslovnika željeli odgovoriti Miletiću. I Miro Bulj (MOST) je rekao da je oko 500.000 glasača viška i da je HDZ-u u interesu "da mrtvi glasaju".  

  

Hrvoje Zekanović (HDS) podsjetio da je Most imao ministra uprave u dva mandata koji je to mogao promijeniti, a nije.

- Čista demagogija i laž, kazao je Zekanović.

Davorko Vidović iz Kluba zastupnika Socijaldemokrata poručio je HDZ-u kako želi podsjetiti da je "njihovih 76 ruku izabrano s 240.000 glasova manje nego 75 ruku oporbe".

Oporba: Zakon je izborni inženjering HDZ-a

- Prijedlog zakona je primjer kako vladajući kroje zakone po svojoj mjeri. Ishodište zakona je popis birača na kojem je pola milijuna više birača nego odraslih stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva, nisu se slušale preporuke struke ni Venecijanske komisije, kazao je Marijan Pavliček (Klub Hrvatskih suverenista) zatraživši stanku. 

Da registar birača nije vjerodostojan smatra i Peđa Grbin (Klub SDP-a). Kritizira i povećanje broja županija koje se izbornim jedinicama dijele. Sve u svemu umjesto ozbiljnog posla samo se krpaju određene rupe. Zakon je zapravo isti uz minimalne promjene, drži Krešo Beljak (Klub HSS-a i RF-a). Umjesto ozbiljne reforme imamo ad hoc rješenje koje ne predstavlja građane ni regije i zakon koji je pripremljen bez elementarne demokratske procedure, ocijenio je Davorko Vidović (Klub Socijaldemokrati).

Dario Zurovec (Klub Fokusa i Reformista) i Emil Daus (Klub IDS-a) nazvali su zakonske promjene izbornim inženjeringom. Nspojivo je da Kastav i Matulji idu u istu jedinicu sa Glinom i Petrinjom, naveo je Marin Miletić (Klub Mosta) ocijenivši sve obmanom. Davor Dretar (Klub Domovinskog pokreta) kritizirao je pak nelogičnosti u 11. i 12. izbornoj jedinici. Urša Raukar Gamulin (Klub Možemo) kazala je da je HDZ ostao vjeran sebi i pokazao da nije u stanju provesti ni jednu reformu pa tako ni reformu izbornog zakonodavstva nazvavši zakon sramotom.

Kritikama se pridružila i Dalija Orešković (Klub Centra i Glasa) ustvrdivši da HDZ zakonom pokazuje krajnji prezir prema demokraciji, državi i građanima. Nema pobjede nad HDZ-om bez da se pobjedi Šeksov izborni inženjering, rekla je i najavila upućivanje u proceduru zaključaka kojim bi se vlada obvezala da sredi popis birača i da se zakon uputi u treće čitanje.

HDZ: Tražite opravdanje za poraz na izborima

Na oporbene kritike odgovorio je Damir Habijan u ime Kluba HDZ-a ustvrdivši kako oporbeni nemušti argumenti zvuče kao opravdanje za ono što će im se desiti iduće godine, a to je gubitak još jednih parlamentarnih izbora. Ističe zakonski prijedlog poštuje preporuke Ustavnog suda i Venecijanske komisije.

Predloženim Zakonom, kao i dosad, ostaje 10 izbornih jedinica (plus dvije koje se odnose na izbor zastupnika nacionalnih manjina i državljana s prebivalištem izvan Republike Hrvatske) u kojima se bira po 14 zastupnika. Novih 10 izbornih jedinica pritom su određene na način da je broj birača u zakonskom okviru od +/- 5 posto, odnosno niti u jednoj izbornoj jedinici odstupanja nisu veća +/- 2,20 posto. Kao polazište broja birača u svakoj izbornoj jedinici uzeti su podaci iz registra birača.