Nova arhitektura izbornih jedinica, najviše promjena u Zagrebu

25.05.2023.

Zadnja izmjena 19:01

Autor: M.M./HRT

Stare i nove izborne jedinice

Stare i nove izborne jedinice

Foto: HTV / HRT

Vlada je predstavila izmjene Zakona o izbornim jedinicama. Premijer Andrej Plenković naglasio je da je riječ isključivo o manjoj modifikaciji postojeće karte izbornih jedinica pri čemu će samo 22 posto birača promijeniti izbornu jedinicu u kojoj su sada.

Premijer Plenković na početku predstavljanja rekao je kako se radi isključivo o manjoj modifikaciji postojeće karte izbornih jedinica.

Dodao je da će izmjene zakona u prvo saborsko čitanje biti upućene prije ljetne stanke u zasjedanju, da bi se drugo čitanje onda održalo nakon ljetne stanke, odnosno u prva dva tjedna rujna, te zakon stupio na snagu s 1. listopadom, budući da s krajem rujna, temeljem odluke Ustavnoga suda, prestaje važiti sadašnji Zakon.

- Vlada je razmotrila sadržaj odluke Ustavnog suda od 7. veljače 2023. koja opširnije elaborira argumentaciju, ali se može svesti:

1. osigurati jednaku težinu glasa,

2. izborne jedinice moraju što više pratiti administrativne granice županija, gradova, općina

3. odstupanja prema zakonu ne smiju biti veća +/- 5 posto

4. novi Zakon donijeti do 1. listopada 2023.

Odluka Ustavnog suda

Odluka Ustavnog suda

Foto: HTV / HRT

- Mi smo željeli zadržati postojeći model od 10 izbornih jedinica u kojem se u Hrvatskoj bira 14 zastupnika. Ustavni sud nam je dao mogućnost da modificiramo postojeći sustav i da ostvarimo jednaki tretman i birača i zastupnika koji se biraju u Hrvatski sabor, istaknuo je. 

Dodao je i kako postoje razne opcije izbornih modela, ali to je jedna druga procedura koja bi zahtijevala puno širu raspravu. 

- Nismo primijetili da je Ustavni sud rekao promijenite potpuno izborni sustav, istaknuo je Plenković, još jednom naglasivši da je riječ o manjoj modifikaciji.

- Čak 78 posto birača, nakon ove modifikacije, ostat će u izbornim jedinicama gdje su i bili, a za samo 22 posto birača mijenja se izborna jedinica, dodao je premijer.

Broj birača i odstupanje po izbornim jedinicama

Broj birača i odstupanje po izbornim jedinicama

Foto: HTV / HRT

- Da bi se odstupanja, po izbornoj jedinici prema sadašnjem modelu korigirala, pristupili smo modifikaciji i u budućoj arhitekturi izbornih jedinica, prema prijedlogu Vlade, izvadak iz popisa birača na dan 19.5. nas dovodi u situaciju da je najveće odstupanje od prosjeka, koji je nešto niži - 364.664 birača, vidimo da je najveće odstupanje u novom modelu - 2,20 posto u plusu u 10. izbornoj jedinici, pojasnio je.

Stare i nove izborne jedinice

Stare i nove izborne jedinice

Foto: HTV / HRT

Premijer Plenković predstavio je kako bi, prema vladinom prijedlogu, trebale izgledati nove izborne jedinice:

- Najveća promjena unosi se u grad Zagreb koji je umjesto 4., sada je podijeljen u tri izborne jedinice i otklanja se prigovor da stanovnici na Jarunu ili Brezovici glasuju s biračima koji su na obali Jadranskog mora. Te specifičnosti više nema. Grad Zagreb je sada u 1., 2. i 6. izbornoj jedinici, poručio je Plenković.

1. Izborna jedinica:

1. Izborna jedinica

1. Izborna jedinica

Foto: HTV / HRT

2. Izborna jedinica:

2. Izborna jednica

2. Izborna jednica

Foto: HTV / HRT

3. Izborna jedinica:

3. Izborna jedinica

3. Izborna jedinica

Foto: HTV / HRT

4. Izborna jedinica:

4. Izborna jedinica

4. Izborna jedinica

Foto: HTV / HRT

5. Izborna jedinica:

5. Izborna jedinica

5. Izborna jedinica

Foto: HTV / HRT

6. Izborna jedinica:

6. Izborna jedinica

6. Izborna jedinica

Foto: HTV / HRT

7. Izborna jedinica:

7. Izborna jedinica

7. Izborna jedinica

Foto: HTV / HRT

8. Izborna jedinica:

8. Izborna jedinica

8. Izborna jedinica

Foto: HTV / HRT

9. Izborna jedinica:

9. Izborna jedinica

9. Izborna jedinica

Foto: HTV / HRT

10. Izborna jedinica:

10 Izborna jedinica

10 Izborna jedinica

Foto: HTV / HRT

- Ovaj nacrt Zakona trebao bi danas ili sutra biti objavljen na javnom savjetovanju i proći dva čitanja u Hrvatskom saboru i to će biti prilika da svi koji imaju komentare na prijedlog, daju komentare i da se rasprava provede na svim relevantnim saborskim odborima tako da će svi moći dati svoje mišljenje, istaknuo je ministar Malenica.

Dodao je kako su se u svim izbornim jedinicama vodili odlukama Ustavnog suda.

- Bit će raznih pitanja zašto je jedna jedinica lokalne samouprave trebala biti u toj izbornoj jedinici, a ne u drugoj... Mi smo napravili ovaj prijedlog koji je dugoročno održiv s minimalnim odstupanjima, rekao je.

Plenković: Nije istina da su na prijedlogu radili Šeks i Ressler


Premijer je na novinarski upit kazao da su zakon pripremili stručnjaci u Ministarstvu pravosuđa i uprave, bez stranačke skupine, te je odbacio kao neistinita nagađanja da su na njemu radili Vladimir Šeks i Karlo Ressler. Ocijenio je kako je prijedlog "kulturan, pristojan, fer i jednak prema svima, nema privilegiranja i nekoherentnosti geografskog karaktera, te je riješen problem geografskog deficita, odnosno suficita koji je prije postojao".

- Ovdje nema ništa ekstra novoga, niti jednoj političkoj stranci nije zahtjevno prilagoditi se. Nema ništa što je povoljnije stranci x, a nepovoljnije stranci y, ustvrdio je Plenković.

Malenica: Podaci iz registra birača vjerodostojni, svakodnevno se ažuriraju


Prijedlog novih izbornih jedinica izrađen je na temelju registra birača u kojem ima oko 500.000 ljudi više nego što je punoljetnih građana u Hrvatskoj, kao što je pokazao popis stanovništva iz 2021.godine. Unatoč tome, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica smatra da su podaci iz registra birača vjerodostojni, s obzirom da se svakodnevno ažuriraju i povlače podaci iz evidencije prebivališta koje vodi MUP.

- Popis stanovništva je rađen 2021.godine, a izbori bi trebali biti tijekom 2024. Tijekom tri godine se sigurno događaju određene migracije. U predloženom modelu smo analizirali kako bi to izgledalo s obzirom na popis punoljetnih stanovnika. U odnosu na ove izborne jedinice, njih devet je ispod pet posto odstupanja, a jedna malo iznad pet posto, kazao je Malenica.

Iako MUP vodi evidenciju prebivališta, znatno mu je otežano raditi odjavu prebivališta po službenoj dužnosti. (...) Imali smo odluku Ustavnog suda iz srpnja prošle godine, u kojoj kaže da je odjava prebivališta po službenoj dužnosti koje provodi MUP u jednom konkretnom predmetu bila utvrđena kao povreda prava na slobodu kretanja, dodao je.

Više doznajte u prilogu Ive Magušić Dumančić:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!