Sabor o novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, najviše polemika oko rada umirovljenika

Ministar mirovinskoga sustava Marin Piletić poručio je u utorak u Saboru da je cilj novog Zakona o mirovinskom osiguranju povećanje prosječne mirovine do kraja mandata sa sadašnjih 645 na minimalno 800 eura te istaknuo da održivost mirovinskog sustava nije upitna.

- Cilj zakona je jasan, s današnjih 645 eura prosječne sveukupne mirovine do kraja mandata taj iznos podići na minimalno 800 eura, rekao je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, predstavljajući zastupnicima konačni prijedlog zakona koji je temeljni akt za 1,24 milijuna umirovljenika.

Novi zakon donosi niz novosti - novu formulu za usklađivanje mirovina, povećanje najniže i invalidske mirovine, uvođenje 13. mirovine, priznavanje staža majkama za svako rođeno ili posvojeno dijete od 12 mjeseci, ukidanje od 2026. godine penalizacije za prijevremeno umirovljenje s navršenih 70 godina života, kao i omogućavanje umirovljenicima rad u punom radnom vremenu uz isplatu 50 posto mirovine, a obrtnicima stjecanje mirovine u visini od 50 posto nakon 65 godine bez prekida rada.

- Želimo kroz sve navedene institute utjecati na to da se prosječno trajanje mirovinskog staža u Hrvatskoj s 31 godinu i 11 mjeseci u sljedećim godinama značajno poveća, poručio je Piletić i dodao da prosječna mirovina u Hrvatskoj za osiguranike s 40 i više godina radnog staža iznosi iznad 945 eura, što je 66 posto prosječne hrvatske plaće.

Mirovinski sustav neupitno održiv do 2070.

Na upit Ivice Kukavice (DP), ministar je naglasio i da održivost hrvatskog mirovinskog sustava nije upitna.

- Po svim procjenama hrvatski mirovinski sustav je neupitno održiv do 2070. godine, omjer umirovljenika i osiguranika 2015. godine bio je 1 naprema 1,16, a danas je 1 naprema 1,42 i kontinuirano raste, kazao je.

Oporba je pozdravila poboljšanje statusa umirovljenika, ali i poručila da to nije dovoljno.

- Po kojem modelu ste izračunali da će 800 eura prosječne mirovine biti dostatno za život 2028. godine kada je već danas to malo za dostojanstven život, upitala je Irena Dragić (SDP).

Glasovac (SDP): Formula za usklađivanje trebala bi biti 100 posto u korist povoljnijeg faktora

Sabina Glasovac (SDP) smatra da bi formula za usklađivanje mirovina trebala biti 100 posto u korist povoljnijeg faktora, a ne kako je predloženo u omjeru 85 prema 15 posto., a Anka Mrak Taritaš (GLAS) i Dalibor Paus (IDS) da treba ukinuti oporezivanje mirovina.

- Uvažavajući sve pozitivne pomake koje donosi zakon, mislim da bi trebalo promijeniti oporezivanje mirovina, rekao je Paus, na što je ministar Piletić odgovorio da se može otvoriti i ta tema u suradnji s Ministarstvom financija.

Piletić odbacuje tvrdnje SDP-a da se ide prema povećanju dobi za umirovljenje

Piletić je odbacio tvrdnje SDP-ovih zastupnika da se ide prema povećanju dobi za umirovljenje do 67 ili 72 godine, prema "radu do smrti.

- Nema povećanja godina života za odlazak u mirovinu, tih priča oko preporuka Svjetske banke nema u prijedlogu zakona, naglasio je Piletić odgovarajući Ranku Ostojiću (SDP) je li intencija odlazak s posla na groblje.

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju trebao bi stupiti na snagu 1. srpnja ove godine.

Saborska oporba: Nedovoljni iskoraci

Saborski oporbeni klubovi načelno pozdravljaju izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, ali tvrde da su iskoraci premaleni i da neće u znatnoj mjeri poboljšati život umirovljenika. Posebno se to odnosi na formulu usklađenja mirovina 85 prema 15, što će donijeti povećanje mirovina u promilima.

U ime Kluba SDP-a govorio je Mišo Krstičević koji je poručio da se i ovim zakonskim izmjenama svim umirovljenicima poručuje da se sami pobrinu za sebe. Ljudi koji su pošteno radili cijeli svoj radni vijek, kaže, znaju da nisu krivi za svoje male mirovine. Jedino što im preostaje da je zaogrnu hrvatskom zastavom i odu na koncert popularnog pjevača. Politika je, kaže, u službi kapitala i najgore što se u mirovinskom sustavu dogodilo jest njegova privatizacija. Upozorio je i na rastući trend da se u svijetu rada ostane do 72. godine života, što je 14 tisuća radnih sati više.

Petar Šimić iz HDZ-a odgovorio mu je da su mirovine u SDP-ovoj vladi rasle 3 posto, odnosno 12 eura. Umirovljenicima je poručio da Vlada ne mijenja uvjete odlaska u mirovinu i da dob i staž ostaju isti, a potiču dulji ostanak u svijetu rada za sve one koji to žele. Dodao je i da je vladina namjera da do kraja mandata prosječna mirovina iznosi 800 eura, ali da vjeruje da će do toga doći i prije 2028. godine.

Damir Bakić iz Kluba Možemo kaže da mu nije jasno zašto oni koji rade i nakon 65. godine dobivaju samo 50 posto mirovine. Kritizirao je i godišnji dodatak koji je, kaže, samo poboljšana verzija božićnice, kao i što će nova formula usklađenja mirovina umirovljenicima značiti rast mirovina ne u postocima, nego u promilima. Bakić smatra da se treba zalagati za trajno i sistemsko povećanje mirovina i da zakonodavac treba ozbiljno razmotriti prijedlog da se mirovine prestaju oporezivati s čime se slaže i Anka Mrak Tarištaš koja je govorila u ime Kluba HSS-a, Glasa i DOSIP-a. Upozorila je i da su umirovljenici u sve većem riziku od siromaštva i da bi ponekad trebalo poslušati i prijedloge oporbe, jer ovakvi zakoni nemaju politički predznak, nisu ni lijevo, ni desno, nego vode računa o najosjetljivijem sloju društva.

Dalibor Paus iz Kluba IDS-a, PGS-a, Unije Kvarnera i ISU PIP-a rekao je kako ga ove zakonske izmjene o mirovinskom osiguranju podsjećaju na film Sjećaš li se Dolly Bell i rečenice svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem. Ocijenio da pomaka u zakonu ima, ali nedovoljnog. I on je protiv oporezivanja mirovina jer one nisu ni plaća ni dodatni prihod.

Ivan Baksa iz Kluba Centra i nezavisne platforme Sjevera zaključio je nakon što je saslušao ministra, da umirovljenici žive u blagostanju, pa će nazvati svoju majku i pitati je kako si ne može priuštiti 90 posto stvari koje želi. Rekao je i da si kao društvo moramo postaviti pitanje kakvu starost želimo u Hrvatskoj starost dostojanstva ili starost siromaštva

Ante Kujundžić iz Mosta predlaže da se zakonskim izmjenama u nejednak tretman stavljaju roditelji udomitelji jer im država priznaje status, ali ne i prava, pa će uputiti amandman da se za minimalno dvije godine skrbi dobije 3 ili 6 mjeseci dodatnog staža. Zalaže se i da se ukine diskriminacija po spolu kada je riječ o roditeljima posvojiteljima jer se ocu koji je posvojitelj ne priznaje radni staž ako nije koristio većinu rodiljskog dopusta.

Darko Klasić iz Kluba HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka kaže da će podržati zakonske izmjene, iako su one simbolične, ali da s obzirom na krizu i izazove za proračun, vlada čini sve da spriječi daljnji pad standarda umirovljenika. Uvjeren je da će većina umirovljenika pozdraviti ove promjene.