Sabor o kritičnoj infrastrukturi, energetskoj učinkovitosti i kvaliteti zdravstva

Zadnji ovotjedni radni dan zastupnici nisu glasali, pa su u gotovo praznoj sabornici raspravili prijedlog novog Zakona o kritičnoj infrastrukturi. Njime se MUP određuje kao koordinativno tijelo za njezinu zaštitu. Hrvatsko zakonodavstvo na taj se način usklađuje s regulativama EU-a i može bolje odgovoriti na sve sigurnosne izazove, i na one najčešće - kibernetičke.

Kibernetičke prijetnje najveći sigurnosni izazov

Državna tajnica MUP-a Irena Petrijevčanin predstavila je Zakon o kritičnoj infrastrukturi, istaknuvši da su kibernetičke prijetnje danas najveći sigurnosni izazov. Prijedlogom zakona implementira se EU direktiva iz prosinca 2022., kojom se jača otpornost ključnih sektora poput energetike, prometa i zdravstva te regulira zaštita kritične infrastrukture od prijetnji.

Zakonom se MUP određuje kao koordinativno tijelo za zaštitu kritične infrastrukture, preciziraju se postupci utvrđivanja i potvrđivanja kritičnih subjekata te se propisuju načela njihove zaštite. Također, zakon je usklađen sa Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti, za koju je nadležna SOA, a naglasak je stavljen na suradnju i razmjenu informacija među državama članicama EU.

Rada Borić (Klub Možemo!) rekla je da, iako zakon jača otpornost infrastrukture, ne uzima dovoljno u obzir ekološku dimenziju jer se otpornost na klimatske promjene spominje samo usputno. Upozorila je da je kritična infrastruktura u rukama privatnih kompanija uključujući energetiku i digitalne komunikacije. Smatra da to može ugroziti digitalni suverenitet građana podsjetivši i na kibernetički napad na KBC Rebro u kojem su hakeri preuzeli osjetljive podatke pacijenata i paralizirali zdravstveni sustav.

- Prijedlog zakona omogućava privatnim tvrtkama da obavljaju zaštitu kritične infrastrukture. Ali, naime, vidjeli smo, kod hakiranja KBC Rebro da takav outsourcing i ta sigurnost - može biti izuzetno rizična. Moje pitanje je: Tko je odgovoran kada dođe do napada privatna tvrtka ili državna institucija, upitala je Rada Borić (Možemo!). 

- Ima cijeli popis odgovornih pravnih subjekata i odgovornih fizičkih osoba. Međutim, ne postoji model koji 100 posto štiti kritičnu infrastrukturu države, ni kad je riječ o kibernetičkoj sigurnosti, a ni kad je riječ o klimatskim ili drugim ugrozama, odgovorila joj je državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Irena Petrijevčanin.

SDP-ov Ranko Ostojić upozorio na potrebu pripreme građana na događaje poput onih koji su se noćas dogodili u Černobilu.

- Naime, ruski dron s eksplozivnom bojevom glavom tijekom noći pogodio je štit koji štiti svijet od radijacije na uništenom četvrtom reaktoru nuklearne elektrane Černobil. "Gdje vam je maska, naravno da je nemate niti znate gdje bi je mogli dobiti. Niti institucije znaju niti su pripremili varijantu nabavka, poručio je.

Loris Peršurić (Klub IDS-a, PGS-a, Unija Kvarnera i ISU-PIP-a) upozorio je na činjenicu da cijela elektro-energetska mreža Istre ovisi o jednom dalekovodu ide preko Učke. Stoga smatra ta kritična infrastruktura ne bi trebala ovisiti samo o jednom izvoru te bi se trebalo ulagati u nju kako bi Istra imala dovoljno električne energije.

I Marijana Puljak (Klub Centra) upozorila je na kibernetičke hakerske napade na KBC Zagreb, na Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga (HANFA) incidente u Ministarstvu financija, u Poreznoj upravi i slično. Ti primjeri pokazuju da državne institucije nisu spremne odgovoriti na suvremene kibernetičke prijetnje, upozorila je. 

Izmjene Zakona o energetskoj učinkovitosti

Zastupnici će raspraviti i konačne izmjene Zakona o energetskoj učinkovitosti kojim se uvode novi ciljevi vezani uz energetsku učinkovitost do 2030. godine, čime se postupno povećavaju godišnje stope obveze uštede energije.

Zakon se usklađuje s izmjenama regulatornog okvira EU-a kojim se uvode obveze o izvještavanju podatkovnih centara o potrošnji energije te izmjene odredbi vezanih uz energetsku obnovu višestambenih zgrada. Direktivom EU-a o energetskoj učinkovitosti predviđeno je postupno povećanje godišnjih stopa obveza ušteda energije do 2030. sa sadašnjih 0,8 posto na 1,9 posto. Smanjenje potrošnje energije provodi se mjerama za povećanje energetske učinkovitosti, a nove uštede energije više ne mogu biti rezultat uvođenja novih tehnologija za direktno izgaranje fosilnih goriva.

Izmjene Zakona o kvaliteti zdravstvene zaštite

Sabor će raspraviti i konačni prijedlog izmjena Zakona o kvaliteti zdravstvene zaštite kojim se osigurava provedba Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o procjeni zdravstvenih tehnologija.

U konačnom prijedlogu Zakona izmijenjeno je vrijeme stupanja na snagu Zakona te je propisano da Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama, kako bi se provelo pravovremeno usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a, tj. tom uredbom.