06:59 / 14.04.2021.

Autor: A.P.C./J.L.

Premijer predstavio Nacionalni plan oporavka

Andrej Plenković

Andrej Plenković

Foto: Patrik Macek / PIXSELL

Hrvatski sabor danas raspravlja o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2026. godine, nakon što ga je predstavio premijer Andrej Plenković. Za raspravu je prijavljeno više od 70 zastupnika.


Premijer Andrej Plenković kazao je da je Nacionalni plan oporavka i otpornosti u svojoj naravi akt kojeg usvaja Vlada, a ne Hrvatski sabor. Sažetak plana od 80 stranica obuhvaća sve što je bitno u velikom dokumenti od 700 stranica, kazao je Plenković tijekom predstavljanja dokumenta odgovarajući tako na prigovore oporbe zašto su dobili samo sažetak, a ne cijeli dokument.

- Evo, pokažite ga ovima misle da ga krijemo kao zmija noge, da papir stvarno postoji, to je ovaj bucmasti papir kazao je zatraživši državnog tajnika da zastupnicima pokaže plan.

- Sažetak pokriva sve što je bitno, a uputili smo ga kako bismo dobili vaše sugestije. Na web stranici EK svega 15 država ima informaciju o ovom planu. Koliko je zemalja održalo parlamentarnu raspravu o aktu, nisam siguran da ih ima puno, rekao je naglasivši da "ovo nije novac iz helikoptera, koji će Vlada pustiti kroz neki bojler i dati svim privatnim kompanijama koje ga u ovom trenutku nakon krize trebaju". 

Naveo je da je omogućen novac za plaće i likvidnost, donesena odluka o COVID dodatku za umirovljenike, otpisom poreza i doprinosa država se odrekla 13 mlrd. kuna prihoda, a 19 mlrd. kuna iznose izravni proračunski izdaci za financiranje kriznih mjera.

Naglasio je da je pandemija koronavirusa zdravstvena ugroza bez presedana koja je izazvala gospodarsku krizu neviđenih razmjera još od Drugog svjetskog rata.

- Ukupno je koronakriza Hrvatsku koštala 32 mlrd. kuna, na razini 8,7% BDP-a. Uz to, štete dva razorna potresa procijenjene su na 129 mlrd. kuna, 82% ovogodišnjeg državnog proračuna. Sve je to ogroman izazov, a uz cjepivo možemo se nadati da ćemo obuzdati epidemiju, ući u fazu gospodarskog oporavka, obnove od potresa i jačanje otpornosti na buduće krize. Prognoze EK predviđaju rast od 5,7%, što je izravna posljedica mjera, rekao je. 

Kao cilj naveo je očuvanje radnih mjesta, podići zaposlenost, podržati hrvatske tvrtke i ojačati njihovu konkurentnost. 

- Izborili smo se da u narednih sedam godina ukupno iz svih EU sredstava na raspolaganju imamo 30 milijardi eura, što je jedan i pol ovogodišnji državni proračun, odnosno više nego što nam je ikada bilo na raspolaganju, kazao je.

- Cilj je iskoristiti ova sredstva za razvoj Hrvatske, ubrzanje tehnološke modernizacije gospodarstva, preusmjeravanje gospodarstva prema onim granama koje će osigurati veću konkurentnost, bolje korištenje prirodnih resursa. Nekoliko strateških dokumenata povezani su s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, rekao je.

Komponente NPOO-a su gospodarstvo, javna uprava, pravosuđe, državna imovina, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada, socijalna zaštita i zdravstvo te obnova zgrada kao posebna inicijativa. 

Od ovog plana 54% bit će uloženo u gospodarstvo, i to u niz sektora kako bismo povećali konkurentnost, poručio je navodeći ulaganja u zelenu tranziciju, energetsku tranziciju, obnovljive izvore energije, prometni sustav, vodno gospodarstvo, širokopojasnu infrastrukturu.

Naveo je i ulaganja u povezivanje jedinica lokalne samouprave, znanost i obrazovanje, otvaranje što većeg broja radnih mjesta, zdravstvo, obnovu zgrada nakon potresa.

- Usmjerili smo 26% sredstava na usmjeravanje ciljeva digitalne tranzicije, 44% sredstava za postizanje ciljeva zelene tranzicije, kroz Plan oporavka učinjen je napor koji će pomoći Hrvatskoj da se obnove zgrade nakon potresa. Važno je gledati komplementarnost ovog dokumenta i Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO). Sa Saborom će se raspraviti i dokumenti koji se odnose na VFO, kazao je.

Naglasio je da NPOO nije zatvoren dokument da je ovo faza dijaloga i da je Vlada otvorena za sugestije. 

- Smatramo da ovaj dokument zaslužuje javnu raspravu i zato smo danas tu u Saboru. Zato svi zainteresirani imaju sada mjesec dana da daju svoje konstruktivne sugestije za koje smo i više nego otvoreni. Želimo da ovaj dokument pomogne Hrvatskoj da nastavi putem na kojem je bila prije COVID krize, da bude s manjim porezima, rastom plaća i naknada, s padom nezaposlenosti i rastom zaposlenosti, sa smanjenjem javnog duga i bez deficita, s povećanom poslovnom atraktivnošću i većim ulaganjima, zaključio je.

"Mini-aktualac"

Odgovarajući na 50-ak zastupničkih replika, što se pretvorilo u 'mini aktualac', Plenković je opetovao kako je cijepljenje nužno za završetak zdravstvene krize, te kako je Hrvatska naručila 8, 7 milijuna doza cjepiva od različitih kompanija.

Hrvoje Zekanović
(Hrvatski suvenernisti) pitao je premijera zašto nije kritizirao Europsku komisiju zbog problema s cjepivima.

- Sve što smo mogli, naručili smo, kazao je i naglasio da EU nije mogla znati da će biti ovoliko problema s isporukom i reputacijskim problemima oko nekih cjepiva.

Zekanovića takav odgovor nije zadovoljio.

- Niste izustili kritiku na račun EU, ne vidim zašto niste rekli da je EU zakazala, da se u koronakrizi pokazala izuzetno šuplja, cjepiva nema, to je propust prije svega EU, ustrajao je zastupnik. 

Marijana Petir
(HDZ) upitala je je li tražio angažman hrvatskih tvrtki u projektima. Plenković je kazao da će se izdašna sredstva iskoristiti u posebno važnim granama, navevši rafineriju u Sisku.

Vesni Bedeković
(HDZ) odgovorio je da se kroz NPOO želi kompenzirati praznina koja se odnosi na obrazovnu infrastrukturu, za što je osigurano dovoljno sredstava.

- Hrvatska je kroz vaše upravljanje zadnjih 6 godina postala jedna od najnerazvijenijih zemalja EU-a, poručio je Siniša Hajdaš Dončić (SDP), na što mu je Plenković odgovorio da je on poznat kao "politički prorok".

- Dokument je tu da pomogne u razvoju, izborili smo se za velika sredstva, rekao je.

Nakon što je Zvane Bumnić (SDP) rekao da su u ovom planu bitni oni koji ne rade, a ne oni koji rade, kazao je da mu se sviđa Hrvatska u kojoj su svi u ovoj krizi dobili mirovine i plaće, da nitko nije ostao bez lijeka, zdravstvene skrbi, a neki će kroz ovaj plan dobiti i dodatna sredstva.

Stephen Nikola Bartulica
(Domovinski pokret) kazao je da nije vidio niti jednu strukturnu reformu zdravstva te predložio da se deregulira monopolska pozicija HZZO-a, što smatra glavnim uzrokom neracionalne  potrošnje sredstava.

- Ministri Beroš i Marić danas su na sastanku s veledrogerijama, naći će rješenja s kojima će svi biti zadovoljni, odgovorio je premijer.

Josip Borić
(HDZ) je upitao hoće li se svakom gospodarstveniku omogućiti normalno poslovanje kroz ovaj program, a Plenković odgovorio da je Vlada snažno stala iza svakog gospodarstvenika, a praktički će sva sredstva završiti u gospodarstvu.

Akademik Željko Reiner (HDZ) dodaje kako oporba očito nema što konkretno doprinijeti, da se njeno razmišljanje svelo na dvije mantre: nismo dobili cjelovit dokument, novac će biti korišten za neke činovnike, ne za privatni sektor. 

- Na kraju će sva sredstva posredno ili neposredno završiti u privatnom sektoru, istaknuo je premijer. 

Na zamjerku Domagoja Hajdukovića (SDP) da zastupnici, umjesto o cjelovitom NPOO, raspravljaju o njegovu sažetku i to pet do 12, premijer je ponovio kako Vlada taj dokument teoretski nije ni trebala donijeti u Sabor.

- Dokument smo kvalitetno pripremili i objasnili, konzultirali socijalne partnere, prošao je saborske odbore, rekao je SDP-ovu zastupniku.

Nacionalni plan

Vladin Nacionalni plan sadrži prijedloge projekata u šest područja ukupne vrijednosti 49,1 milijardi kuna.

Temeljne su mu komponente: gospodarstvo, javna uprava, pravosuđe i državna imovina, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalna zaštita te zdravstvo. Uz ta je područja i inicijativa obnova zgrada.

U okviru tih komponenti su 22 tematske podkomponente u kojima se pobrojane specifične reforme i investicijske potrebe.

Od 49,1 milijarde kuna vrijednosti projekata predloženih u Planu, na gospodarstvo se odnosi 54% posto tražene alokacije NPOO-a.

Projektima u obrazovanju, znanosti i istraživanju namijenjeno je 15% (7, 5 milijardi), za javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu 10% ( 4,8 milijardi), za tržište rada i socijalnu zaštitu četiri posto (2,1 milijarda), na zdravstvo devet posto (2,6 milijardi), na obnovu zgrada 12% alokacije (5,9 milijarde kuna).

Izrada i dostava Plana Europskoj komisiji uvjet je za korištenje sredstava iz EU-ova Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) od 2021. do 2023.

U okviru tog Mehanizma Hrvatskoj su na raspolaganju bespovratne 6,3 milijarde eura (47, 5 milijardi kuna), uz još 3,6 milijardi eura (27, 1 milijardi kuna) zajmova.

Sve države EU-a, pa i Hrvatska, obvezne su poslati svoj nacionalni plan oporavka i otpornosti na usvajanje u Europsku komisiju do kraja travnja.

Prijedlog regulative EU, predviđa da se prva sredstva u iznosu od 10 % financijskog doprinosa za svaku državu EU isplate nakon usvajanja, odnosno odobrenja Plana oporavka i otpornosti. Za Hrvatsku bi to značilo oko 600 milijuna eura u drugoj polovici ove godine.

Sabor

Sabor

Foto: Patrik Macek / PIXSELL

Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je ideja da Plan pomogne Vladinim reformama, javnim i privatnim ulaganjima i rastu BDP-a. 

Predstavljajući prije dva tjedna NOOP, naglasio je i kako Hrvatska, da bi iskoristila novac iz EU-ova Mehanizma za oporavak, treba provesti reforme, jer taj novac ne dolazi bez uvjeta i kriterija.

Uz reforme, uvjeti su i usmjeravanje najmanje 37% sredstava na investicije koje doprinose zelenoj tranziciji te najmanje 20% u digitalnu tranziciju.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!