Sabor: Novi paket poreznih izmjena donosi rasterećenje za poduzetnike

Novi paket izmjena poreznih zakona, o kojem je Hrvatski sabor raspravljao u srijedu, donosi dodatne porezne olakšice kao i administrativno rasterećenje za poduzetnike, što su uz vladajuće podržali i oporbeni zastupnici.

Most: Porezna uprava treba imati pristup računalima uz sudski nalog

Zastupnici su podržali paket izmjena poreznih zakona koji donosi dodatne porezne olakšice i administrativno rasterećenje za poduzetnike. Most problematizira ovlasti Porezne uprave da pristupa računalima bez sudskog naloga dok vladajući kažu da se traže samo šifre vezane uz fiskalizaciju.

Božo Petrov (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) rekao je da Porezna uprava po sadašnjem Općem poreznom zakonu jedino što može zatražiti su poslovne knjige, evidencije i izvješća. Pri tome se ne traži da država ima pravo zatražiti lozinke, lozinke za baze, kopiranje hardvera ili "full disc copy", kao što se to traži izmjenama Općeg poreznog zakona.

- Ako tražite 'full disc copy' onda to znači da dajete sve sa svoga računala. Ne dajete samo lozinke, dajete sve. Dajete obiteljske fotografije, dajete privatne poruke, dajete sve, rekao je Petrov tijekom rasprave o izmjenama Općeg poreznog zakona i izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, te izmjenama Zakona o porezu na dobit i izmjenama Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit. 

Ti zakoni se donose po hitnom postupku zbog usklađivanja s odredbama Zakona o fiskalizaciji odnosno fiskalizacije 2.0 koja kreće od početka 2026. godine.

Navodeći kako ne bježe od modernizacije poreznog sustava, Petrov drži kako to nije za Opći porezni zakon već za Zakon o digitalnom nadzoru. Pozvao je vladajuće da amandmanima naprave da to bude Opći porezni zakon i traže samo lozinke isključivo za programska rješenja koja se tiču fiskalizacije te to trebaju jasno napisati u zakonu.

HDZ-ov Marin Mandarić podsjetio je da je Opći porezni zakon usvojen u Saboru u prosincu 2016. te je članak 67. tog zakona identičan kada je Petrov bio predsjednik Sabora i glasao za taj zakon i tada mu to nije smetalo.

Podsjetio je i da je taj zakon do sada doživio šest izmjena a Most to niti jednom nije problematizirao.

- Tada mu to nije smetalo i tada mu nisu smetale odredbe članka 67. On je to donio, a danas devet godina nakon toga naknadna pamet, rekao je. 

Petrov mu je odgovorio kako ono što danas piše u članku 67. nema nikakve veze s onim što je bilo u zakonu iz 2016. 

Milorad Pupovac (Klub SDSS-a) smatra da Porezna uprava može imati minimalan uvid u softverske modele, ali drži kako ostaje pitanje obima eventualnog ulaska i kontrole kao i u slučaju Zakona o registru stanovništva.

Naveo je da tu ostaje pitanje povjerenja i ozbiljnog unutrašnjeg nadzora za raspolaganje podacima koje se zakonski prikupljaju kao i pitanje odnosa između Porezne uprave i drugih državnih institucija. 

Pohvalio je prihvaćanje sponzorstva za dobivanje poreznih olakšica kako bi se poticalo i ulagalo u pojedine društveno-korisne aktivnosti poput sporta, posebice onih koji nisu tako atraktivni kao nogomet.

Izmjene Zakona o porezu na dobit kojim se , uz donacije, predlaže dodatno umanjenje porezne osnovice za već porezno priznate rashode za dana sponzorstva, pohvalio je i Boris Lalovac (Klub SDP-a).

Naveo je da su sponzorstva, za razliku od donacija, dugoročni ugovori između npr. sportskog kluba s nekom kompanijom i tu se koriste značajnija sredstva.

- To je jako važno za npr. hrvatski sport, poručio je. 

Dario Zurovec (Klub nezavisnih zastupnika) rekao je da je najveći broj izmjena zakona poreznog paketa odnosi vezane uz usklađivanje zakonodavstva s EU ili OECD-om a najveći broj izmjena je vezan uz pojačano sprječavanje izbjegavanja plaćanja poreza.

No, ne vidi kako će predloženi zakoni građanima podići standard.

- U 2026. nemamo ništa od najavljenog i obećanog ukidanja poreza na mirovine, nemamo ništa ni od povećanja neoporezivog dijela plaće. Čak niti u smislu da se neoporezivi dio plaće uskladi s inflacijom a ta inflacija je već sada zaista kronična i kritična jer se ukorijenila u sve gospodarske tokove, upozorio je. 

- Riječ je o zakonodavnom paketu usmjerenom na jačanje fiskalnog sustava, daljnje administrativno rasterećenje poduzetnika, povećanje pravne sigurnosti i usklađivanje s međunarodnim standardima u području oporezivanja, istaknula je državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić.

Radi se o izmjenama Općeg poreznog zakona i izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, te izmjenama Zakona o porezu na dobit i izmjenama Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit, koje se donose po hitnom postupku zbog usklađivanja s odredbama Zakona o fiskalizaciji odnosno fiskalizacije 2.0 koja kreće od početka 2026. godine.

- Jesu li poduzetnici pripremljeni za fiskalizaciju 2.0?, zanimalo je Borisa Lalovca (SDP).

- Sve ide jako dobro, poduzetnici se pripremaju i nema nikakvog razloga za odgodu jer sve ide predviđenim tijekom, odgovorila je Rogić Lugarić, naglasivši da se fiskalizacijom samo mijenja način izdavanja računa, a sve ostalo ostaje isto.

- Vjerujemo da će fiskalizacija predstavljati veliki digitalni iskorak i olakšanje za poslovanje poduzetnika. Ovaj put radi se o velikom administrativnom rasterećenju kroz ukidanje čak šest obrazaca, kazala je. 

Nikola Mažar (HDZ) istaknuo je da su okosnica ove Vlade porezne reforme koje su dosad građane i poduzetnike rasteretile za preko 1,5 milijardu eura, a ovime se ide i dalje u tom smjeru za dodatnih 72,6 milijuna eura.

Izmjenama zakona također se proširuje mogućnost priznavanja troškova za sponzorstva, po prvi put se trošak sponzorstva priznaje dvostruko, prvi put priznaje kao rashod poduzetniku, a drugi put dodatno kao umanjenje porezne osnovice.

- To je također veliki iskorak i poticaj poduzetnicima na sponzorstvo, dodala je Rogić Lugarić.

- Kod sponzorstava nema nikakvog ograničenja, ni po broju subjekata, ni po iznosu, ni po broju puta tijekom godine, odgovorila je na pitanje Marina Mandarića (HDZ).

Osim sponzorstva, poduzetnici imaju mogućnost i donacija do dva posto, ali i iznad dva posto ako se radi o nekim priznatim programima resornih ministarstava.

Mostov Ante Kujundžić pozdravlja rasterećenje poduzetnika i digitalizaciju, no njemu i Boži Petrovu (Most) sporno je proširenje ovlasti Porezne uprave u smislu pristupa računalima bez sudskog naloga.

Rogić Lugarić odbacuje tvrdnju da se proširuju ovlasti Porezne uprave. Ističe da se samo precizira pristup šiframa i lozinkama, isključivo za programska rješenja koja se tiču fiskalizacije, odnosno samo porezni nadzor prilagođava digitalnom poslovanju.

- Od 2000. godine, od kada je donesen Opći porezni zakon, porezni nadzor se provodi bez sudskog nadzora zbog specifične prirode poreznog nadzora, rekla je.

- Dosad nikada nisu curili podaci o poreznom nadzoru, pa ne vidim kako će sada curiti o šiframa i lozinkama vezanim za programska rješenja za fiskalizaciju, odgovorila je državna tajnica Borisu Piližoti (SDP) na pitanje kojim zaštitnim mehanizmima namjeravaju spriječiti curenje podataka.

Ante Babić (HDZ) posebno je pohvalio jasnija pravila u Zakonu o porezu na dobit o postupanju s porezima plaćenim u inozemstvu, jasnija pravila kada se strani porez uračunava, a kada se samo umanjuje osnovica.

Podrška ESAP-u, Most spori hoće li pomoći građanima kod odluka

Saborski zastupnici nisu sporili korisnost uvođenja jedinstvene europske pristupne točke (ESAP), koja bi omogućila dostupnost svih informacija potrebnih za donošenje utemeljenih ulagateljskih odluka na jednom mjestu, no iz Mosta se pitaju hoće li to doista pomoći građanima.

Hoće li nova razina izvještavanja stvarno pomoći građanima da donesu bolju odluku? Prosječan građanin koji kupuje obveznicu ne čita ESAP nego prospekt, oglas ili sluša savjet prodajnog predstavnika, rekao je Ante Kujundžić (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) u raspravi o konačnim prijedlozima izmjena četiriju zakona kojim se nastavlja daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira s pravnom stečevinom EU-a vezano uz uvođenje jedinstvene europske pristupne točke, tzv. ESAP.

Riječ je o izmjenama zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica, o preuzimanju dioničkih društava, o osiguranju te o financijskim konglomeratima.

Uz tehničke odredbe o ESAP-u, smatra Kujundžić, treba razraditi i obvezu jasnog i razumljivog informiranja ulagatelja na hrvatskom jeziku s konkretnim scenarijima rizika i mogućnostima izlaska.

Kada se omogućava lakši pristup podacima, odgovornost je države osigurati da građani razumiju te podatke i budu zaštićeni kad se nalaze pred poslovnim odlukama, dodao je njegov stranački kolega Božo Petrov.

Državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić rekla je da bi ESAP trebao tržište kapitala Europske unije učiniti atraktivnijim, a društvima u Europskoj uniji i njihovim financijskim proizvodima dati veću vidljivost u odnosu na globalnu investicijsku zajednicu, otvarajući im tako više mogućih i povoljnijih izvora financiranja.

Riječ je o podacima koji su već javno objavljeni, jedino što će se sada prikupljati i distribuirati na drugi način, te objavljivati na središnjem europskom portalu, pojasnila je državna tajnica, istaknuvši da nema nametanja nikakvih novih obveza ni novih opterećenja niti jednoj kategoriji poduzetnika.

U sva četiri zakona uređuje se i obveza HANFA-e kao tijela za prikupljanje informacija te se propisuje obveza adresata dostavljati HANFA-i javno objavljene informacije u strojno čitljivom formatu, s obveznim metapodacima, kako bi te informacije bile dostupne na ESAP-u.

Petar Šimić u ime Kluba HDZ-a naglasio je da predložene zakonske predstavljaju daljnje jačanje sigurnosti sustava, zaštite potrošača, transparentnosti tržišta kapitala i otpornosti bankarskog sustava.

Izmjene zakona podržali su i klubovi SDP-a, te Centra i NPS-a.