Oporba kaže da zakon o otocima treba biti konkretniji; vladajući da će osnažiti otoke

Oporbeni saborski klubovi složili su se u četvrtak da je novi zakon o otocima važan, potreban i dobrodošao, no smatraju da je trebao ponuditi konkretnija rješenja, dok su ga vladajući hvalili uz poruku da će očuvati i osnažiti otoke.

Prijenos saborske sjednice:

Zakon o otocima je dobrodošao, važan i dugo očekivan, prepoznaje probleme, međutim u praksi ponavlja postojeće politike i mjere te ne nudi nova konkretna rješenja za probleme otočana, poručila je u raspravi Ivana Marković u ime Kluba SDP-a.

To je naša najveća primjedba, da je ovo zakon kontinuiteta, a ne zakon iskoraka, kazala je i najavila da će SDP podnijeti konkretne amandmane vezane uz privlačenje kadrova, zdravstvo i prijevoz.

Prema jednoj analizi života na otocima, 100 eura na otocima vrijedi do 20 posto manje nego na kopnu i zato politike koje se odnose na otoke ne mogu biti iste kao na kopnu, one moraju biti konkretnije, snažnije i prilagođene otočkim uvjetima, dodala je Marković.

Da je zakon potreban, ali i da je trebao biti konkretniji, smatraju također Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) i Marijana Puljak (Klub Centra i NPS-a).

Zakon je kao konstrukcija zgrade koju ne možete početi koristiti prije nego napravite fasadu i uredite sve prije nego je stavite u funkciju; da bi mogao biti u stvarnoj primjeni, potrebno je donijeti niz uredbi i pravilnika, rekla je Mrak Taritaš.

Otočanima treba sigurnost, sigurnost da će imati liječnika tijekom cijele godine, da će trajekti voziti zimi, da će djeca imati školu, da će internet stabilno funkcionirati da netko može raditi i ostati živjeti na otoku, poručila je Puljak.

Za Ivicu Ledenka (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića) također je glavni izazov učinkovita provedba zakona. Veliki novac uložen je u vodovodnu cijev do otoka Žirja, a nema sekundarne mreže, dok je na otoku Kaprije otvorena škola, a van sezone nema brodarske linije utorkom i četvrtkom kako bi učiteljica mogla doći, naveo je primjere.

Ivan Dabo (Klub HDZ-a) je naglasio da je od 2006. do 2024. u otočna područja uloženo više od 6 milijardi eura, a samo u razdoblju od 2016. do 2024. više od četiri milijarde eura, najviše u prometnu povezanost, gospodarstvo i komunalnu infrastrukturu.

Ti podaci nisu apstraktni, oni imaju mjerljive učinke. Od 2018. do 2024. otočni gospodarstvenici ostvarili su više od 13,5 milijardi eura prihoda, uz rast broja poduzetnika, zaposlenosti i plaća."

Ti trendovi, dodao je, održavaju se i na demografsku sliku pa posljednjih godina bilježi se rast broja djece na otocima. Kao primjer naveo je grad Novalju koji je od 2021. do 2024. povećao broj stanovnika za više od 16 posto. Novi zakon o otocima je temelj koji će ih sačuvati, osnažiti otoke i usmjeriti prema prosperitetu, kazao je Dabo.

Tomislav Josić (Klub Domovinskog pokreta) istaknuo je da ulaganja u otoke nisu trošak, već strateško ulaganje u teritorijalni suverenitet, demografsku obnovu i ravnomjerni razvoj Hrvatske.

Zakon svima jasno daje do znanja da imamo dugoročnu otočku politiku i da je egzistencija na otocima ozbiljna državna obveza, rekao je i izrazio nadu da će se u budućnosti mjere za otoke dodatno jačati i osigurati ostanak ljudi na otocima.

Ivana Kekin (Klub Možemo!) posebno se osvrnula na zdravstvenu skrb, naglasivši da zakon ne jamči da će otočani za godinu dana imati liječnika, pedijatra ili ginekologa.

- Problemi otoka u zdravstvu ne mogu se riješiti bez koordinacije više ministarstava, a zakon odgovornost prebacuje na lokalnu i regionalnu razinu, kaže i Boris Piližota (SDP).

Takvo mišljenje ne dijeli ministrica regionalnog razvoja Nataša Mikuš Žigman koja tumači da je propisima države i minimalnim zdravstvenim standardima zdravstvena zaštita zajamčena za sve građane. Najavila je pokretanje programa za dodjelu sredstava općinama i gradovima za unaprjeđenje mreže javne zdravstvene službe na otocima kroz strukturna ulaganja, povećanje materijalnih prava za medicinsko osoblje i kroz najam stanova za liječnike.

Program koji ćemo provoditi bit će primjer suradnje središnje vlasti i lokalnih jedinica, kazala je navodeći da je u zdravstvenu zaštitu na otocima u desetak godina uloženo 24 milijuna eura, a tu je i projekt mobilnih ljekarni, hitna helikopterska medicinska služba itd.

Da je državi stalo do otoka i otočana, potkrijepila je i podatkom da je u otoke od 2016. do 2025. uloženo više od četiri milijarde eura, a 92 posto su bespovratna sredstva. 

- Hrvatskoj je omogućeno i 150 milijuna eura za Integrirani teritorijalni program za otoke koji se provodi, naglasila je.

- U kojoj je fazi, odnosno koliko je programa ugovoreno, hoćemo li do 2027. ostvariti sva ulaganja, zanimalo je Josipa Borića (HDZ).

- Od 150 milijuna eura, 90 posto sredstva je već dodijeljeno, sklopili smo 29 ugovora i nema razloga sumnjati da će sredstva biti iskorištena, odgovorila je ministrica.

Dubravka Novak (Možemo) pitala je kako novi zakon unaprjeđuje život djece na otocima, odnosno kako im jamči pravo na jednaku šansu kakvu imaju djeca na kopnu.

- Ulaganja u infrastrukturu preduvjet su za jednake mogućnosti, kaže ministrica i dodaje kako je resorno ministarstvo osiguralo značajna sredstva za izgradnju i opremanje osnovnih škola i vrtića na otocima.

Miro Bulj (Most) izražava bojazan da će novi zakon, kao i sadašnji, ostati mrtvo slovo na papiru, poziva da se poradi na provedbi zakona i otočanima osigura kvalitetan život.

Dalibor Paus (IDS) pozdravlja najavu da će se nastaviti povlašteni javni pomorski prijevoz, te pritom tvrdi da dva naseljena otoka, Unije i Susak, nemaju redovnu trajektnu liniju.

- Tko će odgovoran ako se nešto, što je u zakonu propisano, ne provede, što ako za četiri godine ne bude trajektne povezanosti ova dva otoka s kopnom, tko odgovara, pitao je zastupnik.

Ministrica Mikuš Žigman ističe postoji dnevna brodska linija između Malog Lošinja i Suska, koja povezuje i Unije. Ne možemo reći da prometna povezanost nije osigurana, kazala je i naglasila kako Ministarstvo mora godišnje izdvaja nešto manje od sto milijuna eura radi osiguranja pomorskog i cestovnog javnog prijevoza za otočane. I Borić kaže da su dva spomenuta otoka već desetljećima povezani, imaju brzu brodsku liniju koja ih povezuje sa Rijekom i Lošinjem.

- Da, povezani su sa Lošinjem, ali za biciklu i karijolu, za prijevoz auta, kamiona, tereta, prijevoz ne postoji, ustrajao je Paus.