Sabor o novom zakonu o sportu, oporba kritična oko stadiona

Saborska oporba zapitala se u četvrtak, uoči rasprave o novom zakonu o sportu, zašto bi država gradila stadion privatnom klubu u Zagrebu, dok još uvijek nisu sanirane posljedice potresa na Banovini i u Zagrebu.

Daleko smo na relaciji vlast-oporba u Hrvatskom saboru od suglasja, a kamo li od jednoglasja pa tako i oko ovog zakona. I jedni i drugi složit će se oko toga da je gotovo 20 godina prošlo koliko se čeka Zakon o sportu i da je to predugo, ali i da je potreban dobar zakon izvijestila je za Dnevnik HTV-a Tatjana Munižaba.

Dodaje kako će oporba reći da ovo nije dobar zakon već je to „nogometizacija” sporta. To je zakon kao da ga je HNS sam sebi pisao.

- Opet se pokazalo, kako se kaže, da je nogomet najvažnija sporedna stvar na svijetu, s time da, sudeći prema dosadašnjoj raspravi, riječ „sporedna” je možda i suvišna, rekla je.

Istaknula još nekoliko podataka.

- Zbog Zakona o sportu bilo je 6 zahtjeva za sportom. Na ministričino uvodno izlaganje bilo je više od 40 replika. Sveukupno, više od 66 zastupnika bilo je prijavljeno za raspravu. Trajanje rasprave, možda i cijeli dan, govori Munižaba. 

Oporba je, problematizirala najavu Vladina glasnogovornika da će država, s drugim sudionicima, krenuti u izgradnju stadiona u Zagrebu na kojem bi igrali Dinamo i hrvatska reprezentacija.

Ne dajte obećanja koja su smiješna i suluda, ako se u nekoliko godina nije mogao obnoviti kiosk u Zagrebu i na Banovini, onda ne najavljujete gradnju stadiona, radije to prepustite privatnom kapitalu, rekao je Dario Zurovec (Fokus).

Ako Tuđman sa Zlatkom Canjugom nije uspio izgraditi stadion, otkud povjerenje da će nacionalni stadion izgraditi gradonačelnik Tomašević, koji nije u stanju postaviti jedan boks za smeće u centru grada, ili Andrej Plenković, koji nije u stanju obnoviti jedan crijep na Banovini, upitao se Davor Bernardić (Socijaldemokrati).

Istaknuo je važnost poreznih olakšica i predložio da se poduzetnicima omogući da 20 posto poreza na dobit mogu uložiti u sport i kulturu, tumačeći kako to postoji u Sloveniji, Austriji i SAD-u.

"Reprezentacija dobrodošla i u Osijek"

Hvaleći predloženi zakon o sportu, Vesnu Vučemilović (HS) zabrinjava što Vladin glasnogovornik Marko Milić na temelju zakona najavljuje gradnju novog stadiona u Zagrebu za jedan privatni klub pa kao smokvin list dodaje da će tu igrati i hrvatska reprezentacija.

Nejasno je zašto bi država, dok još nisu obnovljeni ni Banovina niti Zagreb, gradila stadion privatnom klubu, kazala je zastupnica i poručila kako je reprezentacija dobrodošla i u Osijek.

Marko Milić, glasnogovornik Vlade, najavio je u ponedjeljak da će država, sa drugim sudionicima, krenuti u izgradnju stadiona u Zagrebu dodavši da će se uložiti i u druge sportske objekte diljem Hrvatske. Istaknuo je da se kroz konzultacije s ministarstvima financija i turizma pronalazi financijski okvir kroz koji bi se obavila ulaganja za izgradnju stadiona u Zagrebu na kojem bi igrao Dinamo i gdje igra hrvatska reprezentacija.

Oporba je izrazila zadovoljstvo predloženim zakonom, ističući da je prepoznao probleme u sportu i određeni način njihova rješavanja.

I HDZ-ov Josip Šarić (HDZ) hvali zakon, naglašava kako će se njime urediti neki neriješeni odnosi, primjerice 41 aktivnost nacionalnog programa sporta, financiranje temeljem jasnih kriterija, skrb o sportašima.

Vjerujem u konsenzus jer svi želimo da sport ide naprijed, rekao je Šarić.

Brnjac: Cilj novog zakona o sportu je i što veći broj djece uključiti u sport

Oporba je poručila da bi svako dijete trebalo imati mogućnost besplatnog pristupa sportskim aktivnostima, a resorna ministrica Nikolina Brnjac rekla je kako je cilj da se što veći broj djece i mladih uključi u sport.

- Vlada nastavlja ulaganja u sportsku infrastrukturu, a bit će i partner u sufinanciranju građevina od nacionalnog interesa po određenom modalitetu za svaku građevinu, istaknula je.

Podsjetila je da država od 2018. sustavno ulaže u sportsku infrastrukturu diljem zemlje. Do sada je odobreno 80 milijuna kuna sredstava za preko 170 projekata, a uključeni su projekti izgradnje i obnove sportskih dvorana, teniskih, nogometnih i atletskih terena, vanjskih vježbališta.

Uz to, kroz lokalne programe koji su izuzetno važni za uključivanje djece u sport, uloženo je više od 55 milijuna kuna a u sport je besplatno uključeno više od 270.000 djece.

- Prema novom Prijedlogu Zakona o sportu koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2023., nastavit će se sufinanciranje takvih manjih projekata na lokalnoj razini, rekla je Brnjac.

Definiranje sportskih građevina od nacionalnog značenja

Prijedlogom zakona o sportu otvorena je i mogućnost definiranja sportskih građevina od nacionalnog značenja koje će se odrediti sukladno kriterijima koje će donijeti Ministarstvo turizma i sporta zajedno s Hrvatskim olimpijskim odborom, istaknula je.

Nakon donesenih kriterija u suradnji s nacionalnim savezima i svim drugim zainteresiranim dionicima odredit će se koje su to građevine i model financiranja u kojem će Vlada RH biti partner u sufinanciranju u modalitetu koji će biti određen za svaku pojedinu građevinu, dodala je Brnjac.

Putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kreće izgradnja sportskih dvorana

Uz to, navela je Brnjac, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, pokreće izgradnju sportskih dvorana kako bi se djeca cijelu godinu mogla uključiti u sport.

Time je odgovorila SDP-ovoj Sabini Glasovac koja je navela da je u Hrvatskoj svako treće dijete izloženo problemu pretilosti, a da je prilikom izrade ovog zakona izostala suradnja s Ministarstvom znanosti i obrazovanja kako bi svako dijete imalo mogućnost besplatnog pristupa sportskim aktivnostima.

I SDP-ova Andreja Marić upozorila je da je tek svako četvrto dijete uključeno u neki sportski klub, a 35 posto djece školske dobi je pretilo. Kaže da će teret financiranja još uvijek biti na leđima roditelja i smatra da bi u zakon trebalo "ugraditi vaučere" čime bi se omogućilo svakom djetetu da se bavi sportom.

Ministrica Brnjac je poručila kako će država vezano za to pitanje napraviti sve što može, i kako se nada da će i sportski savezi olakšati da se što veći broj mladih uključi u sportove. 

Kategorizacija sportova, jedinstvena nacionalna stipendija...

Prijedlogom se uvode kategorizacija sportova, jedinstvena nacionalna stipendija vrhunskim sportašima i trajna naknada za trenere osvajače medalja. 

Kategorizaciju će provoditi krovna sportska udruženja - Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih, svaki za sportove iz svoje nadležnosti.

Novina je i plaćanje doprinosa, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, vrhunskim sportašima I. kategorije s uspostavljenim imovinskim cenzusom.Uvodi se i nacionalna stipendija za vrhunske sportaše I, II. i III. kategorije, uključujući parasportaše i gluhe sportaše, a propisuje se da svi imaju jednak iznos stipendije koji će im isplaćivati država. Ovisno o kategoriji, iznosit će od 1000 do 3000 kuna.Pritom će svi oni i dalje moći primati stipendije koje trenutačno primaju, primjerice od jedinica lokalne samouprave.

Trajne naknade za trenere

Prvi se put uvode i trajne naknade za trenere osvajače olimpijskih, paraolimpijskih i olimpijskih medalja gluhih. Novitet je i da će se iz proračuna izdvajati novac za županijske sportske zajednice kako bi se sufinancirali troškovi stručnog rada i poboljšali materijalni uvjeti za provedbu programa za djecu i mlade do 18 godina.

Mreža sportskih građevina

Jasnije se definira ulaganje u sportsku infrastrukturu odnosno donošenje mreže sportskih građevina temeljem koje će se nastaviti ciljano ulagati kako bi se u svim dijelovima Hrvatske sport učinilo svima podjednako dostupnim.

Veće ovlasti Vladi

Sabor će raspraviti i zakonski prijedlog kojim bi Vladi dao ovlast, da u vrijeme kad on ne zasjeda, uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga.