Pravobraniteljica za djecu: Svoj posao radim profesionalno i neovisno

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević poručila je u četvrtak, dajući Saboru izvješće o radu za 2022. godinu, da svoj posao radi profesionalno i neovisno te da se nada da to nije njezino posljednje izvješće.

Nadam se da ovo nije zadnje moje izvješće, kazala Pirnat Dragičević na upit Marije Selak Raspudić (NZ) u kojem je podsjetila da je Stephen Nikola Bartulica (DP), koji je sada dio većine, prije nepunu godinu dana prikupljao potpise za njezinu smjenu.

Naš alat su preporuke i smjernice koje su stručno utemeljene i argumentirane, žalosti da dio institucija na preporuke ne odgovara, rekla je Pirnat Dragičević i napomenula da ne postoje sankcije za neprihvaćanje preporuka.

Pravobraniteljica za djecu naglasila je važnost osiguravanja sigurnosti djece u digitalnom okruženju, zaštite privatnosti djece u medijima, osiguravanja dostupnosti predškolskog odgoja i zaštite mentalnog zdravlja. Založila se i da svaki trener u sportu koji dolazi u kontakt s djecom bude licenciran jer je važno i da sport bude siguran.

O izloženosti djece reklamama i igrama na sreću poručila je kako bi interes djece trebao biti iznad interesa profita. Preporuka je da se zabrane kladionice i kockarnice u blizini škola.

Uz ostalo, pravobraniteljica je upozorila na porast vršnjačkog nasilja. Svako je neopravdano i na svako je potrebno reagirati, istaknula je i dodala da je prevencija ključ. Preventivna aktivnost treba biti kontinuirana i sveobuhvatna, a ako i kada dođe do nasilja, važno je pružanje zaštite žrtvi i rad s počiniteljem.

"Aktivno i sa zabrinutošću" pratimo slučaj 9-godišnjaka koji je isključen s nastave

O konkretnom slučaju 9-godišnjeg dječaka iz Zagreba koji je isključen s nastave otkrila je da "aktivno i sa zabrinutošću" prate taj slučaj, da su tražili izvješća, primili na razgovore roditelje učenika škole, ravnateljicu, djelatnike škole i zavoda za socijalnu skrb i dali preporuke. Zabrinjava da još nije pronađeno adekvatno rješenje koje bi bilo u interesu djece, očekujemo da škola procjeni najbolji interes sve djece i pronađe rješenje i poduzme mjere, rekla je Pirnat Dragičević odgovarajući na upit Anke Mrak Taritaš (GLAS).

Podatak da je lani posvojeno 140 djece pokazuje učmalost u sustavu, ustvrdio je Ante Kujundžić (Most) navodeći da je u registru posvojitelja više od tisuću ljudi spremnih na posvojenje, a imamo klince u ustanovama.

Otkrio je da je i sam posvojio troje djece, pa ukazao na zakonske nelogičnosti - porodiljni dopust mora se iskoristiti do osme godine djetetova života, posvojitelj ne može ostvariti rodiljnu naknadu od 2.500 kuna ako je iskoristi netko tko je lišen roditeljske skrbi.

U nizu pitanja koja traže odgovor, Selak Raspudić (NZ) navela je podatak da, kad se govori o obrazovnim institucijama, prema spolu djeteta, prevladava povreda prava dječaka.

Ivana Kekin (Možemo) upozorila je da sve više djece i mladih ima problema s ovisnosti, da su, kad se radi o njihovom mentalnom zdravlju, brojke poražavajuće. "50.000 djece, 55 dječjih i adolescentnih psihijatara, samo 18 na specijalizaciji, s druge strane imamo desetke i desetke liječnika na specijalizacijama koje su lukrativnije, gotovo 70 na dermatologiji, 90 na oftalmologiji", navela je.

Problema s kojima se djeca suočavaju svjesna je i Vesna Bedeković (HDZ), no istaknula je da je ipak ostvaren napredak u raznim područjima - za učenike su osigurani besplatni obroci, udžbenici, prijevoz, donijet je novi Nacionalni plan za prava djece do 2026.

No, treba nastaviti skrbiti o zaštiti manjinskih skupina djece, zaštiti djecu od zlostavljanja u obitelji, školi, na internetu, osigurati podršku žrtvama seksualnog nasilja, poboljšati pristup zdravstvu, posebno djeci s teškoćama u razvoju, unaprijediti suradnju roditelja i škole, poručila je.

Pirnat Dragičević: Pandemija COVID-a ostavila višestruke posljedice na djecu

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević upozorila je u četvrtak u Hrvatskom saboru da je pandemija covida ostavila višestruke posljedice na djecu, suprotno njihovim uvjeravanjima da s njom više nemaju problema.

Iako će djeca reći da više nemaju problema s pandemijom, istraživanja pokazuju na posljedice s poteškoćama mentalnog zdravlja, porasta nasilja nad djecom, slabljenja radnih navika kod djece, motivacije za učenje, rekla je pravobraniteljica podnoseći Saboru Izvješće o svom radu u 2022. godini, koju je obilježio kraj pandemije i povratak u normalu.

Pozivajući se na istraživanja, upozorila je na rastuću zabrinutost djece zbog rata, klimatskih promjena, ekonomske neizvjesnosti. Raste pesimizam kod djece i mladih i osjećaj usamljenosti, rekla je zastupnicima i pozvala da se učini sve da se generacijama djece vrati bezbrižnost i vjera u svjetlu budućnost u svojoj zemlji.

Pobrojala je niz problema s kojima se djeca susreću, zauzela se za donošenje cjelovitog zakona koji će im osigurati zaštitu, za osnivanje sigurnih kuća za djecu, za edukaciju učitelja i stručnih suradnika o prevenciji i postupanju u slučaju nasilja.

Apelirala je na nadležno ministarstvo da se u većoj mjeri uhvati u koštac sa vršnjačkim nasiljem.

Upozorila je kako još nema odgovarajuće podrške žrtvama seksualnog nasilja, kako pravosuđe još nije prilagođeno djetetu, kako je djeci otežan pristup zdravstvenim uslugama, a prava djece s teškoćama u razvoju se kreše.

Hitno uvesti medijsku pismenost, nadzor nad igraonicama za djecu

Naglasila je da sveprisutni digitalni sadržaji u dječjim životima nameću hitnu potrebu uvođenja medijske pismenosti kao obveznog kurikuluma za sve razine obrazovanja, počevši od predškolskog.

Upozorila je da se slobodne aktivnosti za djecu u većini mjesta naplaćuju zbog čega su dostupna samo djeci čiji ih roditelji mogu platiti, te naglasila kako je važno da gradovi i općine ulože veće napore da te aktivnosti budu dostupne djeci koja žive u riziku od siromaštva, a u 2022. u dugotrajnom i dubokom siromaštvu, upozorila je, bilo je 14.000 djece korisnika minimalne zajamčene naknade.

Pozvala je da se propisima osigura nadzor nad uvjetima dječjih igraonicama te da prevencija i zaštita djece u prometu ostane nacionalni prioritet. Prema podacima MUP-a u 2022. u prometu je stradalo 1.376 djece, od toga 12 smrtno, navela je pravobraniteljica.

U toj godini njen je Ured postupao u 3.799 predmeta, od čega su 1.932 bili novi, Ured je raznim institucijama dao 68 preporuka i upozorenja, 36 posto je potpuno prihvaćeno, dok za 22 posto nije dobio nikakav odgovor institucija.

To otvara pitanje ima li institut pravobraniteljice povjerenje saborske većine ili je neki drug problem zbog kojega je malo preporuka prihvaćeno, rekla je Marija Selak Raspudić (NZ), podsjetivši da je Stephen Nikola Bartulica (DP), koji je sada dio većine, prije nepunu godinu dana prikupljao potpise za smjenu pravobraniteljice, smatrajući da ne obavlja dobro svoj posao.

Oporba je nezadovoljna što rasprava o izvješću kasni, pa Ante Kujundžić (Most) zaključuje da je ono svrha samo sebi. Suglasna je da je djeci nužna psihološka pomoć, te da je dobrobit djece tema na kojoj može početi dijalog vladajućih i oporbe.

Potpredsjednici Sabora iz redova oporbe Glasovac i Hajdaš-Dončić

Uz potvrđene potpredsjednike Sabora iz redova vladajuće većine Ivana Penavu i Furija Radina, dvoje preostalih potpredsjednika Hrvatskog sabora iz oporbene kvote bit će Sabina Glasovac i Sinisa Hajdaš-Dončić. Odlučio je to klub zastupnika najjače oporbene stranke, a nema sumnje da će isto potvrditi i Hrvatski sabor jer je nepisano pravilo da vladajući podupru sve kandidate oporbe kada je riječ o vodstvu Hrvatskog sabora.

Klub zastupnika SDP-a također je izabrao predsjednike i potpredsjednike te članove ostalih radnih tijela koja im pripadaju prema broju osvojenih mandata. Tako će u ovome sazivu Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost voditi Ranko Ostojić, Odbor za obranu Arsen Bauk, Odbor za financije i proračun Boris Lalovac, a Antikorupcijsko vijeće Mirela Ahmetović.

Sutrašnjim glasanjem će se, među ostalim, izabrati sastav svih 33 radnih tijela Hrvatskog sabora čime će završiti prva dva tjedna novog saziva. Nakon toga će uslijediti dvotjedna stanka određena što zbog blagdana Dana državnosti i Tjelova, a što zbog vrhunca kampanje za Europske izbore.