HDZ: Rebalans da građani izdrže egzogene napade; Oporba: Krpanje rupa

08:30 / 18.05.2022.

Autor: Hina/HRT/M.Š./D.S.

Sabornica

Sabornica

Foto: Patrik Macek / PIXSELL

Šest milijardi 600 milijuna kuna veći prihodi i čak 11 milijardi veći rashodi - tako u najkraćim crtama zvuči rebalans državnog proračuna koji je u Saboru cijeli dan branio potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić. Glavne poruke inflacijom i poskupljenjima opterećenim građanima su da se rebalansom neće smanjivati iznos predviđen za obnovu, a Vlada razmatra i dodatne mjere zaštite najsiromašnijih. 

Saborska oporba: Rebalans je krpanje rupa bez vizije


Saborska oporba nazvala je rebalans ovogodišnjeg proračuna samo krpanjem rupa posebno apostrofirajući dugove u zdravstvu, uz kritiku da ne nudi nikakve nove mjere za ublažavanje udara inflacije na građane.


Rebalans je rezultat vanjskih okolnosti, ali lošeg planiranja na kraju prošle godine, posebice u zdravstvu, i dok druge zemlje EU-a kontinuirano usvajaju nove mjere za ublažavanje inflacije, mi takve mjere nemamo, kazao je Peđa Grbin (Klub SDP-a) u saborskoj raspravi o rebalansu. Ne osigurava sredstva za borbu s inflacijom niti osiguravanje standarda građana, poručio je Grbin. 


Rebalans je bezidejan, pokazuje nedostatak vizije Vlade, sigurno ćemo morati u ovoj godini imati još jedan, a donosi se zbog izostanka reformi, smatra i Domagoj Hajduković (Klub Socijaldemokrati). Nije ponudio amortiziranje poskupljenja, poremećaja u opskrbnim lancima, olakšavanje građanima novonastale situacije, toga nema, ima samo krpanje rupa, ocijenio je Hajduković upozorivši na dodati udar na standard zbog uvođenje eura.


Jasan plan od Vlade u smislu mjera za borbu protiv inflacije, pada standarda i potpora gospodarstvu očekivao je i Damir Bajs (Klub zastupnika Fokusa i nezavisnih zastupnika).


Opet rebalans i opet najviše odlazi za zdravstvo, jedna te ista priča već godinama, ustvrdila je Anka Mrak Taritaš (Klub zastupnika Centra i GLAS-a) podsjećajući kako nikakva reforma nije pokrenuta, a novac curi na sve strane. Njezina klupska kolegica Marijan Puljak (Centar) preporučila je pak ministru financija da za sjednicu Vlade obuće majicu s natpisom Dosta.


Dugove u zdravstvu koji su najviša stavka rebalansa apostrofirala je i Vesna Vučemilović (Klub zastupnika Hrvatskih suverenista) podsjetivši da su upozoravali na taj problem kod donošenja proračuna. Jesmo li vam rekli, pitala je.


Radi li se o ispravljanju zablude ili o rezignaciji u pogledu sređivanja stanja u zdravstvu, pita i Damir Bakić (Klub zeleno-lijevog bloka) podsjećajući na raniju skeptičnost oporbe oko održivosti financija u zdravstvu.


Zvonimir Troskot (Klub zastupnika Mosta) upitao je hoće li rebalans, koji donosi povećanje po gotovo svim stavkama osim za obrazovanje, dovesti boljeg života građana.


Marin Lerotić (Klub IDS-a) upozorio je kako rebalans ove godine stiže značajno ranije nego se to očekivalo što, tvrdi, govori o trenutnom stanju u državi. A stanje je takvo da je stopa inflacije u travnju 9,4 posto , da nas u idućim mjesecima čeka daljnji rast cijena i da novac iz zdravstva curi kao voda iz Zagrebačkih cjevovoda, ustvrdio je i prognozirao za sljedeći rebalans daljnje povećanje deficita.


Vladimir Bilek (Klub zastupnika nacionalnih manjina) smatra da je rebalans potreban, razložan i argumentirano obrazložen. Izrazio je čvrstu podršku Vladi da ustraje u nadzoru korištenja novaca i ublažavanju krize koja se iz globalnih okvira prelijeva na našu zemlju.


Na kritike da je rebalans bezidejan Grozdana Perić (Klub HDZ) podsjeća da su se u prethodnom razdoblju radile porezne reforme i rasterećivalo gospodarstvo te na taj način utjecalo na povećanje osobnih dohodaka i stimulirale investicije, kao i da se smanjenjem PDV-a pokušalo utjecati na rast cijena.

Oporba upozorila na reformu zdravstva

Oporba je također upozoravala da su glavni izvori rebalansa proračuna povećani prihodi od poreza i "daljnja milostinja iz EU" ističući da građane "ubija" inflacija te da nema ni potrebne reforme zdravstva. 


Daniel Spajić (Klub Domovinskog pokreta) rekao je da rebalansom proračuna njegovi rashodi rastu za 6,6 milijardi kuna tj. baš onoliko koliko je potrebno da deficit proračuna bude malo ispod tri posto kako se ne ugrozile odluke EU vezane uz uvođenje eura. No, kako je istaknuo, glavni izvori rebalansa proračuna su povećani prihodi od poreza i "daljnja milostinja iz EU". Upozorio je da se "dubioza u zdravstvenom sustavu netransparentno širi" i, kako je rekao, stvari se ministru Vili Berošu "skrivaju kao zmija noge". Spajić je naveo i da će u u idućoj godini u tom sektoru nedostajati oko osam milijardi kuna, te će se to morati naplatiti iz državnog proračuna.  


Katarina Peović (Klub HSS i RF) rekla je da od pet kriterija konvergencije za ulazak u eurozonu naša zemlja godinama ne zadovoljava kriterij javnog duga ispod 60 posto BDP-a, ne zadovoljava kriterij deficita opće države ispod tri posto BDP-a te ne zadovoljava ni kriterij vezan uz stabilnost cijena. Također, smatra i da se Hrvatska narodna banka ni sada ne bavi kontrolom inflacije, a to neće raditi ni nakon ulaska u eurozonu.


I Ružica Vukovac (Klub Za pravednu Hrvatsku) upozorila je da građane "ubija" inflacija dok država ubire sve više poreza i bjesomučno ga troši. No, navela je i da će se potrošiti više sredstava nego se "ubralo" pa je 9,2 milijarde kuna ukupno povećanje rashoda države. Vukovac je kazala i da inflacija od 9,4 posto u travnju nije bilo iznenađenje jer je bilo očigledno da se započeti višemjesečni rast potrošačkih cijena neće lako zaustaviti. Upozoravajući na posljedice ruske agresije na Ukrajinu, Vukovac je rekla da u našoj zemlji trebamo očekivati prelazak inflacije na dvoznamenkasti broj, što neće priznati HNB ni Ministarstvo financija iako, smatra, građani vide što se događa.


Na opasnost rasta inflacije upozorile su tijekom pojedinačne rasprave i Vesna Vučemilović (Suverenisti) te SDP-ova Mirela Ahmetović koja je rekla da je rast inflacije u našoj zemlji počeo i prije ruske agresije na Ukrajinu.


- Ruska agresija na Ukrajinu samo je pogurala inflatorni pritisak na koji su upozoravali i koji su vidjeli svi osin Vlade. Njima je to bilo smiješno, ustvrdila je.


Oporba je i tijekom poslijepodnevne pojedinačne rasprave nastavila upozoravati na velike dugove u zdravstvu uz ocjenu da od obećane reforme u tom sektoru nema ni "r". 


Ivana Kekin (Nova ljevica) rekla je da reforme zdravstva nema ni na vidiku te naglasila da je u zadnjih 14 godina HZZO odlukama Ministarstva zdravstva privatnoj poliklinici Medikol isplatio više od milijardu kuna. Pri tome se velika većina sredstava odnosi na Pet CT pretrage, važne u dijagnostici i liječenju onkoloških bolesti. Upozorila je i da je za tih 14 godina za potrebe javnog zdravstva nabavljen samo jedan Pet CT uređaj - na KBC-u Zagreb, a ostala četiri uređaja koja postoje u zemlji su u vlasništvu Medikola.


Urša Raukar-Gamulin (Možemo) najavila je amandman vezan uz restauraciju hrvatskih klasičnih dugometražnih filmova na celuloidnoj traci u iznosu od 15 miljuna kuna upozorivši da ćemo, ako se nastavi sa tempom restauracije od dva filma godišnje, sigurno doživjeti potpuno uništenje vrijedne filmske ostavštine. Istaknula je da su sve zemlje u okruženju, a posebice sve zemlje EU, zaštitile svoj filmski fond, a jedino nije naša zemlja.

Ministar Marić: Ne smanjuju se sredstva za obnovu, povećavaju se

Ministar financija Zdravko Marić demantirao je tvrdnje dijela oporbe da se rebalansom državnog proračuna smanjuju sredstava za obnovu. 

- Nema smanjenja sredstava, dapače, povećavaju se za oko 300 milijuna kuna, a i olakšane su procedure korištenja sredstva, rekao je ministar u saborskoj raspravi o rebalansu državnog proračuna za ovu godinu.

- Hrvatska je u travnju sa stopom inflacije od 9,4% zabilježila najvišu stopu inflacije koju je imala do sada. I dalje, iako ne znam je li to kakva utjeha, a sigurno nije, ali treba to reći kao fakt, ne odstupamo značajnije od prosjeka. Inflacija nije specifikum Hrvatske nego je globalna i najvećim dijelom egzogena i uvezena, jer se kretanje cijene energenata na međunarodnim tržištima reflektira i kod nas, rekao je Marić u izjavi nakon rasprave o rebalansu proračuna.

Marić: Od početka članstva u Uniji, u plusu smo 49 milijardi

Ministar je istaknuo kako smo od početka članstva u EU, 1. srpnja 2013., uprihodovali 49,1 milijardu kuna više nego smo uplatili u proračun Unije. 

- Kada se tome doda i Nacionalni plan oporavka i otpornosti, 55, 2 milijardi kuna više, rekao je Marić u saborskoj raspravi o rebalansu državnoga proračuna.

Time je odgovorio Nikoli Mažaru (HDZ) i potvrdio njegove navode da nam, zbog provedenih reformi, u lipnju stiže prva rata od 700 milijuna eura.

- Tih 700 milijuna nam stiže u lipnju, tom dinamikom ćemo nastaviti i dalje, naglasio je ministar.

Bit će sredstava za indeksaciju mirovina

Odgovarajući na upite i bojazni nekoliko oporbenih zastupnika, umirovljenicima je poslao umirujuću poruku.

Na pitanje hoće li biti dovoljno sredstava za indeksaciju, odgovaram - hoće, osigurat će se sredstva, rekao je Marić SDP-ovoj Barbari Antolić Vupora i Damiru Bakiću (ZLB) koji je podsjetio da u drugom dijelu godine slijedi novo usklađivanje mirovina, pa pitao hoće li planirana sredstva biti dovoljna, njegova je procjena da bi nam milijarda kuna mogla nedostajati.

- Ako i budu nedostatna sredstva, ona će se kao takva osigurati, da umirovljenici ni u kojem slučaju ne dođu u neku vrstu zabrinutosti, poručio je Marić i više puta ponovio nitko sretniji od mene da im možemo dati i više.

Ističući kako će jesen biti izazovna, Borisa Lalovca (SDP) zanimalo je koje mjere građani još mogu očekivati na jesen.

Fokus svih mjera, kada i ako ih bude, će sigurno biti hrana i energenti, odgovara Marić, pa propituje učinke sniženih stopa PDV-a. Zakon je mjesec i pol dana na snazi, stope su snižene, sami dobro znao, idemo u dućane, kakvi su efekti toga, konstatirao je.

Referirajući se na oporbeno apostrofiranje dugova u zdravstvu, ministar ustrajava da je rješenje problematike zdravstva prije svega na troškovnoj strani. Ona je ključ, naglasio je, pa podsjetio da je lani iz proračuna u zdravstvo transferirano 9, 1 milijardu kuna.

Je li to bilo dovoljno, nije, rekao je Renati Sabljar Dračevac (Socijaldemokrati).

Ružica Vukovac (Za pravednu Hrvatsku) ministra je upozorila da se u poljoprivredi isplaćuje sve više potpora, a sve manje proizvodimo.

Brojne su potpore polučile određene rezultate, ali može i bolje, odgovara Marić i ističe kako postoje mehanizmi za slučajeve u kojima se evidentira da se sredstva ne koriste zakonski.

- Nema toga kome cijena energenata nije porasla, probali smo učinke ublažiti, no svjesni smo da ih se ne može u cijelosti neutralizirati, odgovorio je Miri Bulju (Most) koji kaže da je Vlada teret poskupljenja energije 'lukavo' preko HEP-a prebacila na vodovode.

- Poskupili su 500%, pa je upitna dostava vode kućanstvima u brdsko-planinskim područjima, naveo je zastupnik.

Marić: Prepoznati su naši napori proteklih godina

Marić je istaknuo i kako je Hrvatska danas zemlja sa investicijskim rejtingom, bez prekomjernih fiskalnih i proračunskih neravnoteža. Napori koje smo poduzimali proteklih godina su prepoznati, odgovorio je Branku Bačiću (HDZ) koji ga je podsjetio da je prije više od šest godina, kad je postao ministrom, Hrvatska bila u procedurama prekomjernog proračunskog deficita i prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

- Tada nam je prijetilo i padanje još jednu stepenicu niže, uspjeli smo to zaustaviti, a u godinama koje slijede unaprijediti naš status, odgovorio mu je Marić.

Visoka inflacija po njegovim riječima nagriza standard građana, posebno onih s niskim dohocima kod kojih su često izdaci za hranu i energiju jedini ili prevladavajući.

O inflacijama i kamati

Ministar financija komentirao je i globalne najave središnjih banaka o povećanju kamata te izrazio nadu da se u tome neće otići predaleko, ocijenivši da za sada ne vidi izglednost takvog razvoja događaja. Kaže kako je za očekivati nastavak ubrzanja inflacije te podsjeća na vladinu procjenu od 7,8%-tnoj prosječnoj stopi za cijelu godinu. Napomenuo je pritom da je trećina zemalja EU-a već u dvoznamenkastoj zoni.

Upitan je li rješenje za borbu s inflacijom i poskupljenima povećanje osobnog odbitka, što predlaže HUP, najavio je tek nastavak razgovora s poslodavcima.

Što se tiče samog rebalansa koji je danas predstavio u Saboru, rekao je da je on u prvom redu potaknut financijskim stanjem u zdravstvenom sustavu i ponovio kako bi reformu toga sustava trebalo u većoj mjeri usmjeriti na njegove rashode.

Upitan za situaciju u Brodosplitu, rekao je da je HBOR bio i bit će uključen u taj slučaj, ali da njegove stručne službe u svakom, pa i tom slučaju moraju analizirati elemente za davanje kredita.

Vladin prijedlog rebalansa snažno podržava Klub HDZ-a

Reblans je itekako potreban, on doprinosi da građani mogu izdržati napade koji su egzogeni, rekla je zastupnica Grozdana Perić (HDZ).

Podsjetila je da je početak godine donio nove geopolitičke probleme, stvorio probleme u opskrbi energentima, donio rast inflacije, zbog čega se Vlada morala dodatno brinuti o efektima te krize.

Dakle, morala je voditi računa o održivosti sustava zdravstva, mirovina, pomoći građanima oko cijene energenata, rekla je.

Ivana Posavec Krivec (Socijaldemokrati) ima drugačije mišljenje. Rebalans ne proistječe iz situacije u koju su nas dovele globalne neprilike, nego je rezultat lošeg planiranja Vlade i činjenice da izostaju suštinske reforme, izjavila je zastupnica.

Troskot: Šteta od inflacije 15, možda i 20 milijardi

Most je, kaže Zvonimir Troskot (Most), izračunao da bi šteta inflacije u Hrvatskoj mogla iznositi oko 15, možda i 20 milijardi, a nitko ne raspravlja kako ćemo sanirati tu štetu, koju plaća cijelo društvo.

Doda li se tome i trošak korupcije od 70 milijardi, dolazimo do iznosa od 90 milijardi, što je pola proračuna, ustvrdio je.

Željko Sačić (HS) rekao je kako je neugodno iznenađen što se rebalansom ništa značajno ne poduzima za poboljšanje uvjeta rada USKOK-a i DORH -a. Imaju deklaratorno sve, a u stvarnosti su im ruke vezane, dodao je.

- Izgleda da je naša države profitirala u ovoj krizi, no pitanje je koliko građani i poduzetnici to mogu izdržati, rekla je Ružica Vukovac navodeći da je država od PDV-a ubrala 1,8 mlrd. više, a od doprinosa 1,9 mlrd. kuna.

Prijedlogom izmjena državnog proračuna Hrvatske za 2022. i projekcijama za 2023. i 2024. proračunski deficit opće države po ESA metodologiji porasti će za 1,4 milijarde kuna, na 13,4 milijarde ili 2,8 posto BDP-a.

Udio javnog duga u BDP-u, pak, nastavlja se smanjivati, ove godine za 3,6 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije te će iznositi 76,2 posto BDP-a.

Najveće povećanje rashoda odnosi se na sustav zdravstva, za otprilike 4 milijarde kuna, od toga se 3,5 milijarde kuna odnosi na dugove i obveze bolnica i ljekarni prema dobavljačima. Slijede mirovine i mirovinska primanja, koje se povećavaju za 1,5 mlrd. kuna zbog indeksacije i dodataka u Vladinom paketu antiinflatornih mjera. Stavka Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike tako se povećava za 3 milijarde kuna.

Za nabavu robnih zaliha, najvećim dijelom vezano uz situaciju s Ukrajinom, sredstva se povećavaju za 697 milijuna kuna. Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, u čijem su sustavu robne zalihe, proračun se pritom povećava za 1,7 mlrd. kuna u odnosu na tekući plan proračuna, koji uzima u obzir sve preraspodjele unutar proračuna koje su učinjene u prvih pet mjeseci.

Rebalans predviđa i dogovoreno povećanje osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 4 posto od 1. svibnja.

U nastavku tjedna saborski zastupnici će raspravljati o još nekoliko zakonskih prijedloga među kojima o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi kojima se predviđa ukidanje imuniteta članovima Vlade ako se radi o koruptivnom djelu za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti.

Takvi će se kazneni postupci moći voditi bez prethodnog odobrenja Vlade, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica o izmjenama zakona.

Prema važećim zakonskim odredbama, članovi Vlade imaju imunitet od kaznenog postupka za sva djela za koja je kazna do pet godina zatvora.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!