Oporba u Saboru: Veće naknade korak su naprijed, ali nema ozbiljne politike

Dok su zastupnici saborske većine redom hvalili povećanje rodiljnih i roditeljskih naknada, oporbeni su ustrajali da je zakon koji to uređuje "korak naprijed, ali da ne pokazuje "ni obrise stvaranja ozbiljne demografske i obiteljske politike.

Prijenos sjednice Hrvatskog sabora:

Izmjene Zakona o strancima trebale su, prema unaprijed utvrđenom dnevnom redu, biti glavna tema u Hrvatskom saboru. No umjesto o stranim radnicima, zastupnici cijelo prijepodne raspravljaju o obiteljima i rodiljama, koje bi od 1. ožujka trebale dobivati znatno veće potpore.  Ta se tema protegnula i na drugi dan zbog mnogih replika i povreda Poslovnika, kazala je novinarka HTV-a Tatjana Munižaba za podnevni Dnevnik.

SDP-ovi zastupnici su, raspravljajući o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, podržali povećanje materijalnih prava, suglasili se da novac neće roditi djecu, te iznijeli svoje prijedloge. Traže "skidanje gornjih granica naknada, univerzalni dječji doplatak, zagovaraju koncept besplatnih i dostupnih dječjih vrtića, veće naknade za roditelje djece s teškoćama, priuštivo stanovanje.

- Podržavamo produljenje očinskog dopusta sa deset na 20 radnih dana, to je važno za ravnopravno roditeljstvo, kaže Marija Lugarić i dodaje kako bi predmetni zakon morao biti jasniji i inkluzivniji.

Marijana Puljak (Centar) opetuje kako je najbolja demografska mjera uništiti korupciju i klijentelizam, "tj. pobijediti HDZ. Zbog toga nam mladi iseljavaju, otišli su jer im je život u Hrvatskoj nesiguran, jer nema zapošljavanja bez članske iskaznice, nema priuštivog stanovanja, kazala je zastupnica.

HDZ: Zakonom se štiti, promiče i osnažuje roditeljstvo i obitelj

Iz HDZ-a uzvraćaju kako Vlada zakonom jasno poručuje da štiti, potiče i osnažuje roditeljstvo i obitelj, da se zakonom značajno unaprjeđuje standard roditelja i djece.

Ovim zakonom naknada za prvih šest mjeseci nakon rođenja djeteta istovjetna je plaći, a za drugih šest se podiže na maksimalno 3.000 eura, ističe Majda Burić (HDZ) i dodaje kako je prije deset godina, za vrijeme SDP-ove vlade , naknada za drugih šest mjeseci iznosila samo 353 eura. Plenkovićeva vlada dignula ju je za 750 posto, na 3. 000 eura, što nas stavlja na europski vrh, naglasila je.

Odbacila je tvrdnje SDP-a da je HDZ, kod izrade mjera, "kopirao'' njegove ideje. "A što se ima kopirati, pad plaća i mirovina, smanjenje rodiljnih naknada, upitala se i kolegama poručila "dajte se, uozbiljite.

Izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama na snagu stupaju za 15-ak dana, 1. ožujka i njima se udvostručuje jednokratna naknada za novorođeno dijete, povećava limit naknade tijekom korištenja roditeljskog dopusta te produžuje očinski dopust. Rastu naknade i ostalim korisnicima roditeljskog dopusta, produžuje se i očinski dopust.

Za provedbu predmetnog zakona u ovoj je godini osigurano 474 milijuna eura, u idućoj 521 milijun, a u 2027. gotovo 550 milijuna eura.

Vladina je želja da 2030. svako dijete ima mjesto u vrtiću

Predmetne izmjene važan su iskorak u unaprjeđenju pronatalitetnih politika, naglašava ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić i konstatira kako je rasprava, započeta u srijedu, potvrdila da je pitanje demografske obnove ključno pitanje hrvatske budućnosti, opstanka naroda i razvoja domovine, te da se to pitanje ne rješava unutar jednog tijela, nego je potrebna suradnja svih.

Osvrćući se na primjedbe o nedostatnim vrtićima, istaknuo je kako je Vlada za vrtiće osigurala više od milijarde eura, a 600 milijuna je već ugovoreno.

Naveo je i kako je u ovoj pedagoškoj godini u vrtiće upisano 3 246 djece više, nego godinu ranije, da će se do 2026. u njima osigurati 44. 500 tisuća mjesta više nego ih je bilo 2019. godine. Vlada želi da 2030. svako dijete ima mjesto u vrtiću, kazao je Šipić.

Poručio je i kako je demografija nadstranačko pitanje, kako su načelnici i gradonačelnici prvi demografi na terenu te kako je suradnja države i lokalnih jedinica kralježnica demografske revitalizacije.

Rasprava o Zakonu o strancima počinje danas, a konačni prijedlog izmjena zakona predstavit će ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, kazala je novinarka Munižaba.

Cilj izmijenjenog Zakona je stvoriti bolje uvjete i odrediti, urediti status i zaštitu stranih radnika kao i bolje nadzirati agencije koje ih dovode u Republiku Hrvatsku.

- U izdavanju dozvola prednjače državljani Bosne i Hercegovine, Nepala, a u prvih pet još su Srbija, Indija i Filipini. Brojna su tumačenja zašto toliki radnici stranci dolaze u Republiku Hrvatsku, ali iz svega je jasno da Hrvatska nema dovoljno vlastite radne snage. 

Najveći broj dozvola za boravak je u prošloj godini izdan je državljanima BiH (38.100) i Nepala (35.635), a slijede iz Srbije (gotovo 28.000), te Indije (20.000, Filipina (14.600), Sjeverne Makedonije (nešto manje od 14.000), Bangladeša (13.600), Kosova (8000), Uzbekistana (7000) i Egipta (nešto manje od 7.000).

Na raspravu u četvrtak čeka i Prijedlog zakona o kritičnoj infrastrukturi, dok u petak Sabor treba raspraviti četiri točke, među njima i konačan tekst izmjena Zakona o energetskoj učinkovitosti koje nije uspio raspraviti u srijedu, pa ih je 'prebacio' za petak.