Zastupnici podržali zakon protiv SLAPP tužbi

Saborski zastupnici podržali su Zakon o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje od neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka, pri čemu je oporba upozoravala da se njime ne obuhvaća zaštita od neosnovanih tužbi u kaznenom postupku, dok HDZ ističe kako zakon doprinosi razvoju demokracije.

Sjednicu Hrvatskog sabora možete pratiti ovdje:

Zakonom o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje u nacionalno se zakonodavstvo prenosi europska direktiva donesena s ciljem zaštite novinara, zviždača, umjetnika, sindikata, nevladinih organizacija, znanstvenika, civilnog društva od neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka, odnosno tzv. SLAPP tužbi.

Anita Curiš Krok (Klub SDP-a) kazala je u srijedu kako se njezina stranka ne slaže sa SLAPP tužbama koje su usmjerene na financijsko iscrpljivanje i autocenzuru novinara i nakladnika. Dodala je da to nije samo bitno za neovisni rad novinara nego i za organizacije civilnog društva te sve osobe uključene u javno djelovanje.

Upozorila je i da SLAPP tužba sama postaje kazna čak i kada tužitelj na kraju izgubi sudski postupak jer novinar godinama gubi vrijeme, novac i energiju na obranu a onda u konačnici sve rezultira autocenzurom kako bi se izbjegle nove tužbe. 

- To je onda na kraju propast demokracije jer bez istraživačkih tekstova o aferama većina njih bi vjerojatno ostala neistražena, kazala je.

Raukar Gamulin (Možemo!): Kazneni postupci zbog uvrede i klevete ostaju izvan sustava zaštite

I Milorad Pupovac (Klub SDSS-a) upozorava da je SLAPP tužba "oružje koje pobjeđuje i onda kada izgubi", jer sama borba iscrpljuje, plaši i ušutkava. 

- SLAPP tužbe su zapravo manifestacija moći onih koji imaju novac, utjecaj i onih koji na najrazličitije načine mogu mijenjati, ušutkivati i ograničavati našu javnu sferu kao prostor demokratskog djelovanja, rekao je.

Naveo je i kako podaci pokazuju da više od 60 posto novinara u Hrvatskoj radi na ugovorima o djelu ili autorskim ugovorima i nisu u mogućnosti da svojim istraživanjima dovedu u pitanje utjecaj, program ili projekt nekoga od moćnika. 

- To je cenzura koja ne treba dekret, ona nastaje sama po sebi iz straha za vlastitu prekarnu egzistenciju, poručio je. 

Pupovac je upozorio i da su kazneni postupci isključeni iz Direktive EU i predloženog zakona iako se i oni koriste kao instrumenti pritiska i ušutkivanja. Stoga je pozvao nadležno ministarstvo i Vladu da potraže načina kako i na koji način da ograniči i taj aspekt upotrebe moći prema onima koji ju nemaju.

I Urša Raukar Gamulin (Klub Možemo!) problem vidi u činjenici da se zakon primjenjuje samo na građanske i trgovačke sudske postupke a kazneni postupci zbog uvrede i klevete ostaju izvan sustava zaštite. Navela je i da Vlada izričito odbija prijedloge da se zaštita proširi i na privatne kaznene tužbe.

- To jest problem jer upravo kaznene tužbe za klevetu i uvredu godinama su korištene protiv svih žrtava SLAPP tužbi, rekla je. Smatra i da će se nakon donošenja ovog zakona SLAPP tužbe prebaciti u kazneni sektor. Stoga, drži, treba donijeti izmjene Kaznenog zakona kako bi se spriječila zlonamjerna zloupotreba odredaba tog zakona. 

Raukar Gamulin problem vidi i u nedovoljnoj definiciji što je to očito neosnovana tužba gdje je, smatra, ostavljena široka diskrecija sucima u odlučivanju što može dovesti do neujednačene sudske prakse.

Da trebamo ujednačiti sudsku praksu rekla je i Anka Mrak Taritaš (Klub Centra, NPS-a i GLAS-a) upozorivši da će osnovni izazov tog zakona biti njegova provedba. 

- Javno djelovanje postoji u prijedlogu zakona ali nije dovoljno jasno i precizirano određeno, rekla je. 

I ona je izrazila bojazan da će se dio SLAPP tužbi odvijati kroz kaznene procese i prijave za klevetu, uvredu i uznemiravanje. 

- To nam i dalje ostaje slijepa točka koja nije adresirana, poručila je. 

Jurčević (NZ): Promijeniti dosadašnju lošu sudsku praksu

Upozorivši da je naša zemlja tri puta za redom u zadnjih pet godina bila 'europski prvak po SLAPP tužbama' Dalibor Paus (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA i ISU - PIP-a) rekao je kako bi se zakonom trebali propisati konkretni rokovi unutar koliko vremena se treba dostaviti odgovor i donijeti odluka na SLAPP tužbu.

I on smatra da će sada doći do 'prelijevanja' SLAPP tužbi iz građanskih parnica u kaznene postupke. Stoga se i on založio za izmjene Kaznenog zakona ocjenjujući da bi to dalo više na sigurnosti ljudima koji se bave javnim djelovanjem. 

Josip Jurčević (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) upozorio je da zakon neće ostvariti svoje ciljeve ako se ne promijeni dosadašnja loša sudska praksa i sudski postupci. Kao primjer naveo je slučaj 'zviždačice' Vesne Balenović koji, drži, pokazuje da se u Hrvatskoj ne isplati raditi za opće dobro. 

Ističući kako će se donošenjem tog zakona doprinijeti razvoju demokracije u Hrvatskoj, Hrvoje Zekanović (Klub HDZ-a) kazao je da će njime zaštititi novinare, koji su bitni za svaku demokraciju, da ih netko neosnovano ne tuži. 

- Da netko, jer je moćan, bogat i utjecajan ne može dignuti tužbu koja je neosnovana i tako utjecati na medij da piše kako on želi", kazao je.

Zakonom o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje u nacionalno se zakonodavstvo prenosi europska direktiva donesena s ciljem zaštite novinara, zviždača, umjetnika, sindikata, nevladinih organizacija, znanstvenika, civilnog društva od neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka. 

Prava fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje protiv kojih su pokrenute tzv. SLAPP tužbe usmjerene protiv njihova javnog djelovanja štite se uspostavom postupovnih jamstava, a koja uključuju osiguranje procijenjenih troškova postupka, rano odbijanje očito neosnovanog tužbenog zahtjeva, naknadu troškova postupka, novčane kazne i druge sankcije.

Konačni prijedlog Zakona donosi i novu granicu novčanih sankcija. 

- Kada se utvrdi da je tužitelj vodio zlonamjerni postupak protiv javnog djelovanja, sud će izreći tužitelju pravnoj osobi novčanu kaznu u iznosu od 20 posto vrijednosti spora, ali ne manje od 10.000 eura, odnosno tužitelju fizičkoj osobi u iznosu od 10 posto, ali ne manje od 3000 eura, istaknula je državna tajnica u Ministarstva pravosuđa Fadila Bahović predstavljajući zakon. 

Ocjenjuje da će ovako definirane novčane sankcije biti odvraćajuće za pokretanje takvih postupaka. 

- Kazna koja je u postotku izrečena će zasigurno tužitelja osvijestiti, razmislit će dva puta hoće li ići s takvom neosnovanom tužbom i u zlonamjeran postupak, ustvrdila je. 

Osim navedenog, državna tajnica naglasila je kako se osobe uključene u javno djelovanje od SLAPP tužbi dodatno štite i kroz brzinu postupka jer će se ovi predmeti rješavati po hitnom postupku, ali i kroz moguće ostvarenje "satisfakcije" traženjem objave presude u medijima.  

- Tu je i mogućnost da se na strani tužene osobe umiješa pučka pravobraniteljica, kao i umješači treće osobe, koje sada više ne dokazuju pravni nego legitiman interes, čime smo još više liberalizirali zakon, dodala je Bahović. 

Različiti podaci o SLAPP tužbama

SDP-ovi zastupnici izrazili su bojazan kako će suci procjenjivati da se radi o neosnovanoj tužbi i zlonamjernom postupku, ističući upravo suca Županijskog suda u Zadru kao "šampiona" u pokretanju SLAPP-ova u Europi. 

- Navodimo niz parametara koji sucima trebaju olakšati procjenu, a koji su vrlo precizni, primjerice, zastrašivanje, uznemiravanje, prijetnje od strane tužitelja, nerazmjerna, prekomjerna ili nerazumna priroda tužbenog zahtjeva, uključujući prekomjernu vrijednost spora, ako tužitelj iskorištava neravnotežu moći... Ovi su parametri dovoljno jasan putokaz sucima i Zakon se odnosi na sve, tko god da je tužitelj koji pokreće zlonamjerni sudski postupak, poručila je državna tajnica. 

Dodala je i kako je Pravosudna akademija i do sada provodila edukacije sudaca, koje će se nastaviti i dalje. 

Tijekom rasprave izneseni su različiti podaci o pokrenutim SLAPP tužbama, pa je tako Anka Mrak Taritaš navela kako ih je, prema podacima HND-a, u jednom trenutku bilo pokrenuto 951, dok državna tajnica "barata" podatkom od 25 prošle godine. 

- Ovo su neke naše procjene jer se do sada SLAPP tužbe nisu ni pratile statistički. Sada preuzimamo obvezu dostave tih podataka jednom godišnje, a mi smo se ovim Zakonom obvezali na dostavu i puno detaljnijeg seta nego što traži Direktiva, pojasnila je Bahović. 

Oporba je složna u podršci Zakona, držeći da je itekako potreban, ali i u kritici što ni konačni prijedlog ne obuhvaća zaštitu od neosnovanih tužbi u kaznenom postupku. Iz Ministarstva odgovaraju kako su proveli analizu presuda prema kojoj drže da nema rizika od prelijevanja SLAPP-ova iz građanske u kaznenu sferu. 

Što se tiče omogućavanja besplatne pravne pomoći žrtvama SLAPP tužbi neovisno o njihovu imovinskom statusu, što traži SDP, Bahović je najavila kako će se to pitanje raspraviti prilikom skorašnje razrade izmjena Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.