Sabor o tri zakona vezana uz radnike profesionalno izložene azbestu

Hrvatski sabor zaključuje svoj drugi radni tjedan u ovoj godini. Bez glasanja i raspravom o tri zakonska prijedloga koja su pisana ponajprije za radnike koji su profesionalno u doticaju s opasnim i štetnim azbestom.

Predlaže se proširivanje popisa bolesti povezanih s izlaganjem azbestu, a time i novčanih naknada. Iako su sve parlamentarne stranke u raspravi iskazale potporu, na primjereniju naknadu oboljelima još će se pričekati, jer su tri zakona, vezana uz posljedice izoženosti azbestu - tek u prvom čitanju.     

Sjednicu Hrvatskog sabora možete pratiti ovdje:

Saborski zastupnici jednoglasno su podržali tri zakona vezana uz radnike profesionalno izložene azbestu, kojima se proširuje popis bolesti povezanih s izlaganjem azbestu na radu, a time i pravo na novčanu naknadu.

Zakonskim prijedlozima o listi profesionalnih bolesti, o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu i o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu proširuje se Lista profesionalnih bolesti s rakom jajnika i rakom probavnog sustava, predviđa isplata naknade cjelokupnog iznosa odmah po pravomoćnosti rješenja Povjerenstva, umjesto obročne isplate kroz tri godine, te se usklađuje zakonodavstvo s EU direktivom.

Zakoni su dobri jer će pomoći ljudima koji su oboljeli, kazala je Irena Dragić (Klub SDP-a), dodavši da osim na posljedicama treba raditi i na prevenciji te otklanjanju uzroka i potencijalne opasnosti za građane. "Azbest je svuda oko nas, a mnogi nisu dovoljno informirani o njegovoj štetnosti. Skriven je u zidovima, krovovima, cijevima i podovima starih zgrada, zapravo je tihi ubojica čije posljedice udisanja mogu doći desetljećima nakon izlaganja, upozorila je.

Proširenje liste profesionalnih bolesti povezanih s izlaganjem azbestu na radu pohvalio je Darko Klasić (Klub HSLS-a i nezavisnog Vladimira Bileka), ali i poručio da tu ne smijemo stati.

- U Hrvatskoj je danas između 6500 i 7000 radnika koji rade u dodiru s ionizirajućim zračenjem, od toga je čak 80 posto medicinskog osoblja, liječnici, inženjeri medicinske radiologije, medicinske sestre i tehničari, upozorio je i pozvao da se jednaka pažnja posveti i drugim rizicima za zdravlje radnika.

Zakone hvali i Majda Burić (Klub HDZ-a) ističući da donose veću socijalnu i pravnu sigurnost radnicima koji su profesionalno izloženi azbestu. 

- Konačno ćemo omogućiti pravnu zaštitu i dostojanstvo oboljelim radnicima i njihovim obiteljima, rekao je Predrag Mišić (Klub Domovinskog pokreta), podsjetivši da je u tvornici Salonit azbestu bilo izloženo stotine radnika.

SDP-ov Branko Kolarić upitao je zašto se čekalo tri godine, budući da je EU direktiva o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem azbestu na radu donesena 2023. godine.

- Kada se radi o zdravlju radnika, prenošenje takvih direktiva trebao bi biti prioritet u radu Vlade, poručila je Jelena Miloš (Klub Možemo!).

Damir Barbir (Klub Centra i NPS-a) smatra da bi se Lista profesionalnih bolesti trebala češće mijenjati. Zadnja izmjena bila je prije 20-ak godina, a od tada su se promijenili radni procesi, oblici organizacije rada, kemijske i fizikalne štetnosti, kao i znanstvena saznanja o uzročno-posljedičnim vezama rada i bolesti, rekao je.