06:47 / 19.02.2021.

Autor: Dnevnik/T.V./Hina/HRT

U Saboru ipak kvorum; izmijenjen niz zakona

Sjednica Hrvatskog sabora

Sjednica Hrvatskog sabora

Foto: Patrik Macek / /PIXSELL

Na kraju saborskog radnog tjedna samo jedna točka dnevnoga reda - rasprava o Uredbi o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti koju je Vlada donijela dok su zastupnici bili na ustavnoj stanci. 

Uredba se odnosi na primarnu zdravstvenu zaštitu, ponajprije obiteljske liječnike koji su dobili dodatnih šest mjeseci za podnošenje zahtjeva za preoblikovanje koncesije u privatnu ordinaciju. 


Kako je u današnjem HTV-ovom podnevnom Dnevniku javila Tatjana Munižaba, u koncesiji je trenutno oko 5000 privatnih praksi. Na vrijeme je zahtjev za preoblikovanje u ordinaciju podnijelo samo njih oko polovice.


- Da je primarna zdravstvena zaštita i obiteljski liječnik stup hrvatskog zdravstvenog sustava, nitko u sabornici ne spori. No spore se oko toga što je stup hrvatskog političkog sustava - Vlada ili Sabor. Ako je hrvatska parlamentarna demokracija, a po ustavu jest, onda je to Sabor, pa oporbi nije jasno zašto ih Vlada stalno pokušava ignorirati, javila je Munižaba.

Munižaba je navela i kako HDZ-ovoj većini opet nedostaje jedan zastupnik - Emina Lekaj Prljaskaj iz Kluba nacionalnih manjina. Oporba je opet mogla rušiti kvorum, no kako je riječ o zakonskim izmjenama, izvješćima o radu državnih institucija i ustanova i imenovanjima, što im nije pretjerano važno, ipak su odlučili držati kvorum danas u sabornici.

Zastupnici oporbe pojasnili su da nisu išli na rušenje kvoruma u Saboru zato što su konstruktivni i za razliku od vladajućih nisu nekorektni, a premijeru Andreju Plenkoviću poručili kako je očito da bez opozicije nema kvorum.

Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta poručio je kako ne stoje "plitki spinovi" premijera Plenkovića da su u oporbi ljuti i frustrirani. 


- Mi smo tu da odradimo odgovorno svoj posao, međutim, druga strana se često politikantski ponaša i docira, kazao je dodavši kako će zastupnici Domovinskog pokreta i dalje podržavati ono što je dobro.


- Kada je tema bila prisilna naplata članarina u HGK-u s pravom smo se bunili, a optuženi smo da iskorištavamo bolest jednog zastupnika. To je bilo izuzetno nekorektno, a danas smo pokazali da se ne ponašamo kao vladajući, rekao je Bartulica.


Mostov zastupnik Nikola Grmoja ustvrdio je kako se "sada vidi tko je konstruktivan, a tko se ponaša samovoljno". Mi iz opozicije i ovaj put smo pokazali da smo spremni pružiti ruku i biti konstruktivna oporba, ustvrdio je.


- To ne znači da ćemo ubuduće držati kvorum vladajućima, jer to nije naš zadatak. Ako Plenković nema odgovarajuću većinu neka pokuša nešto napraviti u Saboru, neka više ne govori da je opoziciju potukao do nogu na izborima jer je očito da bez opozicije nema kvoruma ni većine za izglasavanje zakona, zaključio je Grmoja.


"Predsjednik Republike ne može predlagati kandidata za predsjednika Vrhovnog suda mimo procedure"


Dalija Orešković iz Centra izjavila je da njena stranka nije sudjelovala u glasanju jer smatraju kako nije zadatak oporbe da vladajućima čuva parlamentarnu većinu i kvorum. 


- Naš je cilj da se vlast promijeni jer smatramo da se država vodi loše, na koruptivan način, i svaka radnja koja pomaže vladajućima je suprotna zadacima oporbe u demokratskom društvu, istaknula je.


Što se tiče izbora predsjednika Vrhovnog suda, Grmoja je poručio da se predsjednik Republike ne može ponašati samovoljno i predlagati kandidate mimo procedure i zakona. Ako mu se ne sviđaju kandidati koji su se javili, može se raspisati novi natječaj, ali sigurno u Hrvatskom saboru nećemo legalizirati kršenje zakona. Nećemo podržati prijedlog koji će doći mimo natječaja, naglasio je Grmoja.


Sandra Benčić iz Zeleno-lijevog bloka napominje kako predsjednik Republike ima neupitnu ustavnu ovlast predložiti predsjednika Vrhovnog suda, no zakonska procedura predviđa da kandidata izabere među onima koji su se javili na natječaj Državnog sudbenog vijeća (DSV).


- Ako bi predsjednik zaobišao tu proceduru, osim sa zakonskog to bi bilo upitno i sa stajališta cilja da se taj izbor učini transparentnijim i da sudjeluju neovisna tijela kao što je DSV. Ne bi bilo dobro da predsjednik predloži kandidata mimo procedure jer bi se vratili na staro i netransparentno, odnosno da predsjednik s vladajućima bira predsjednika Vrhovnog suda, ustvrdila je Benčić.


- GRECO je 2014. godine dao preporuke Hrvatskoj kako bolje urediti postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda da bi se smanjio utjecaj politike. Situacija u kojoj predsjednik, pozivajući se na svoju ustavnu ovlast, iz šešira bira kandidata za predsjednika Vrhovnog suda po svojoj volji dodatno potkopava percepciju neovisnosti pravosuđa. Ponovno smo pogazili zakonski propisani izbor i proceduru pogazili i dali prednost političkom odabiru odgovarajućeg kandidata, ustvrdila je Dalija Orešković.

Rasprava o zdravstvenoj zaštiti

- Nadležno ministarstvo se odlučilo ignorirati Sabor, zaobilaziti Sabor, i ići dva puta s uredbom kojom će produžiti rok samo da im ne bi došlo pred Sabor i išlo s izmjenom i dopunom zakona, rekla je Anka Mrak-Taritaš (Klub zastupnika GLAS - Centar).


- Radi prestanka važenja odobrenja rada i koncesionara zakupaca po sili zakona moglo je do ugroze sustava primarne zdravstvene zaštite, rekao je Ivan Kirin (Klub zastupnika HDZ-a).


- Ono što sigurno možemo primijetiti - da je u zadnjih 10 do 15 godina kvaliteta usluge upravo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti pala, a da se povećao pritisak na sekundarnu i tercijarnu, rekla je Sandra Benčić (Klub zastupnika Zeleno-lijevog bloka).


- Ubrzo će nam se dogoditi situacija da će nam ruralna i nerazvijena područja ostati bez liječnika, rekla je Ružica Vukovac (Klub zastupnika DP-a).


- Tako iz Hvara mora dolaziti u Split, i kad zapuše jugo, kad nemamo trajekta, onda ti ljudi jednostavno nemaju zdravstvenu uslugu, rekao je Miro Bulj (Klub zastupnika Mosta).


- Kao liječnik, kao djelatnik, kao pripadnik tog zdravstvenog sustava odgovorno tvrdim da zdravlje i pružanje usluge našim građanima nikad neće biti uskraćeno, rekao je Silvio Bašić (državni tajnik u Ministarstvu zdravstva).

Uredbom o izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koju je Vlada donijela temeljem zakonske ovlasti, za šest se mjeseci produžuje rok koncesionarima za podnošenje zahtjeva Ministarstvu zdravstva za preoblikovanje koncesije u privatnu ordinaciju.

Takve je zahtjeve Ministarstvu dostavilo oko tri tisuće koncesionara, dok ih još oko dvije tisuće to nije učinilo.

Nadalje, za dvije se godine produžuje rok važenja rješenja o odobrenju rada na temelju zakupa za ljekarne, specijalističke ordinacije i dentalne laboratorije u zakupu. Naime, 174 subjekta još uvijek obavlja djelatnost temeljem zakupa.

Zahtjeve za preoblikovanje podnijeli su u zakonskom roku, ali oni nisu mogli biti riješeni jer, na razini lokalne jedinice ili zdravstvene ustanove u okviru koje rade, ne mogu pribaviti dokumentaciju potrebnu za završetak preoblikovanja.

U pojedinim se slučajevima, primjerice u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj i Karlovačkoj županiji, vode i sudski sporovi vezani uz postupak preoblikovanja ljekarni u zakupu.


Izmjene niza zakona 


Sabor je izmijenio  Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Time se kvalifikacije stečene završetkom stručnih studija stavljaju na različite razine u odnosu na one koje se steknu završetkom sveučilišnih studija.

Zakon je promijenjen na tragu odluke Ustavnog suda o ukidanju njegovih odredbi koje su izjednačavale sveučilišne i stručne studije. Sud je tu odluku donio na temelju ustavne tužbe Sveučilišta u Zagrebu i pravnih fakulteta koji drže da studenti stručnih i sveučilišnih studija ne trebaju biti na istoj razini kvalifikacija.

Izmijenjen je i Zakon o poticanju ulaganja, kojim se ranijim poticajnim mjerama za ublažavanje posljedica pandemije dodaju nove. Iznimno se omogućuje dodjela potpora za ulaganje poduzetnicima koji 31. prosinca 2019. nisu bili u poteškoćama, ali su u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. to postali. Korisnicima potpora za ulaganje omogućava se da za projekte čije trogodišnje razdoblje realizacije pada unutar razdoblja početka pandemije to razdoblje produlji za godinu dana.

Izglasane su i izmjene Zakona o željeznici kojim se uređuje situacija u kojoj nekoliko željezničkih prijevoznika u isto vrijeme na istim trasama zatraži od upravitelja infrastrukture dodjelu trasa, odnosno pristupa željezničkoj infrastrukturi kako bi mogli prevoziti putnike i/ili terete, pa su im zahtjevi međusobno u koliziji. Predložene izmjene u tom slučaju propisuju postupak koji upravitelj infrastrukture provodi sa željezničkim prijevoznicima kako bi osigurao najbolje moguće ispunjavanje njihovih zahtjeva.

Većinom glasova izmijenjen je Zakon o sustavu civilne zaštite, kojim se pravilno implementira dio EU-ove direktive o kontroli i opasnosti od velikih nesreća, koje uključuju opasne tvari tzv. Seveso direktiva.

Potporu većine nije dobio prijedlog Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka i Kluba zastupnika SDP da se izmjeni Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, odnosno uvede moratorij na ovrhe do donošenja novog Ovršnog zakona, kako bi se spriječio novi val blokada računa građana.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!