Habijan: Od 1. srpnja 2027. želimo uvesti obvezno tonsko snimanje sudskih ročišta

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan rekao je da izmjenama Zakona o parničnom postupku od 1. srpnja 2027. žele uvesti obvezno tonsko snimanje sudskih ročišta.

Time se dodatno propisuje sačinjavanje transkripta kao pomoćnog alata uz tonsku snimku ročišta.

- Na taj način će se sveobuhvatnije štititi procesna prava stranaka, a sudovima omogućiti funkcionalnije provođenje samog parničnog postupka, rekao je Habijan.

Pojasnio je da će se tonsko snimanje odnositi na parnične, kaznene te i na prekršajne postupke. To će, kazao je, iziskivati i veliki napor jer će se u gotovo 1500 sudnica diljem zemlje trebati uvesti tehnologija i uređaji za tonsko snimanje.

Ministar pravosuđa naveo je da su izmjene Zakona o parničnom postupku usmjerene i na implementaciju presude Hann - Invest i dr. te dodatno uređenje odredbi koje se odnose na tonsko snimanje sudskih ročišta.

Istaknuo je da su u izmjenama zakona definirali sastav proširenog vijeća od 13 sudaca Vrhovnog suda tako što će jedan od njih biti predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda, sudac izvjestitelj kojem je predmet bio dodijeljen u rad, voditelj službe za praćenje i proučavanje sudske prakse Građanskog odjela Vrhovnog suda te desetero sudaca Vrhovnog suda koji će biti odabrani slučajnim odabirom, počevši od sudaca Građanskog odjela Vrhovnog suda.

Uz to, jasno je propisano tko predsjeda tim vijećem, a stranke i umješači u postupku bit će obaviješteni o prepuštanju odluke proširenom vijeću i o sastavu tog vijeća.

Tijekom kratke rasprave, SDP-ov Mišel Jakšić pozdravio je sve ono što pridonosi daljnjoj digitalizaciji i povećanju transparentnosti pravosudnog sustava. No, smatra da to nije dovoljno nego da je potreban puno veći zaokret, dublja reforma i promjene.

Upozorio je i da - dok se razgovara o promjenama u pravosuđu - nismo u stanju u normalnoj proceduri i normalnom vremenu izabrati predsjednika Vrhovnog suda. Također, naveo je, jedna od stvari koja pridonosi slabom povjerenju građana u pravosuđe su i svi veliki slučajevi vezani uz korupciju.

HDZ-ov Ante Babić istaknuo je da će izmjene zakona dovesti do ubrzanja sudskih postupaka, sigurnosti sudskih odluka te transparentnosti pravosuđa.

Uz to, izmjenama zakona jasno je propisan sastav proširenog vijeća Vrhovnog suda koje odlučuje u situacijama odstupanja od postojeće prakse. "Više nema opasnosti da se odluke koje odstupaju od ustaljene prakse donose u vrlo uskom krugu sudaca", poručio je. 

Oporba: Nova uredba o političkom oglašavanju utišat će civilno društvo

Saborska oporba izrazila je bojazan da bi europska uredba s novim pravilima političkog oglašavanja na društvenim mrežama, uz to što su Google i Meta jednostavno odustale od takve prakse, mogla utišati civilno društvo, što ministar pravosuđa odbacuje.

- Odluka te dvije tvrtke da u praksi ukinu plaćene oglase, mogla bi utišati civilno društvo, ograničiti pristup građana važnim temama, ocijenio je Dalibor Paus (IDS) u saborskoj raspravi o zakonu kojim se u domaće zakonodavstvo prenosi Uredba Europskog parlamenta o transparentnosti u političkom oglašavanju.

Paus drži da bi umjesto veće transparentnosti u oglašavanju, rezultat mogao biti povećana manipulacija, a umjesto regulacije digitalnog prostora, moglo bi doći do 'divljeg zapada' u tom prostoru.

Društvene mreže nisu ideal, ali su jedini slobodni prostor, ova selektivna cenzura je neprihvatljiva, ne ide u korist ni naroda, ni demokracije, dodaje Ivica Ledenko (Most). Marija Lugarić (SDP) drži da bi postupak Mete i Googlea, dviju vodećih tvrtki, mogao građane "isporučiti toksičnim algoritmima koji vladaju na tim mrežama. Postići će se gori učinak od netransparentnog oglašavanja koje je bilo prije, uvjerena je. Slično misli i Anka Mrak Taritaš (Glas), kaže kako će oni koji žele utjecati na birače, koristiti alternativne kanale, a na društvenim mrežama cvast će 'crno tržište'.

Habijan: Meta i Google nisu jedini

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan otklanja takve bojazni i tumači da političkim akterima ostaju na izbor drugi kanali. 

- Meta i Google nisu se suglasili sa uredbom, ali s druge strane X, TikTok, Snapchat, tražilica Yahoo nemaju nikakvih primjedbi na nju, naglasio je Habijan i odbacio tvrdnje oporbe kako se radi o cenzuri.

Nema cenzure, fokus je na građanima, naglasio je i podsjetio kako su u nekim zemljama izborni procesi bili pod upitnikom, jer se putem političkog oglašavanja pokušalo utjecati na birače. Držim da je ovaj prostor potrebno regulirati radi zaštite građana, rekao je ministar 'braneći' uredbu čiji je cilj da građani EU-a bolje prepoznaju političko oglašavanje, saznaju tko stoji iza takvog oglašavanja i omogući im da znaju jesu li primili ciljano oglašavanje.

Marija Selak Raspudić (NZ) upozorava kako mnogi političari u virtualnom prostori itekako zloupotrebljavaju političko oglašavanje.

- Građane se segregira i targetira, time ih zatvara u tzv. mjehuriće i onemogućava da do njih dođe sav politički sadržaj, kazala je.

Ministar uzvraća da je u interesu građana potpuna transparentnost u političkom oglašavanju, važno je da znaju tko je targetirao, zašto, koga, tko iza njega stoji i što se time želi proizvesti.

Punu podršku europskoj uredbi dali su zastupnici HDZ-a.

Cilj te uredbe je osigurati da političko oglašavanje, neovisno od kud dolazi - televizije, društvenih mreža, portala, bude transparentno i pošteno i da se spriječe manipulacije i nedopušteni utjecaji, osobito izvan EU, naglasila je Anamarija Blažević. Danas smo u 'postistinskom periodu' u kojemu građani teško dolaze do istine jer ih različiti politički akteri manipuliraju, dodao je Marko Pavić.