07:09 / 05.05.2022.

Autor: M.M./Hina/HRT

Desna oporba - nismo spremni za euro; Marić - donijet će niz benefita

Sabor nastavio sjednicu raspravom o uvođenju eura

Sabor nastavio sjednicu raspravom o uvođenju eura

Foto: Patrik Macek / PIXSELL

Desni dio saborske oporbe ocijenio je da Hrvatska nije spremna za uvođenje eura i da će to sniziti standard građana, dok je ministar financija Zdravko Marić navodio benefite naglasivši da je napravljeno puno toga kako bi se negativni efekti sveli na najmanju mjeru.

- Sve ovisi o Bruxellesu, rekla je HRT-ova novinarka Tatjana Munižaba u podnevnom Dnevniku. 

- Ako ondje u srpnju, što očekuje vlada, kažu da je Hrvatska spremna za eurozonu onda će od 5. rujna sve cijene u Hrvatskoj biti izražene i u kunama i u eurima, a samo tri mjeseca kasnije, 1. siječnja 2023. euro će postati i službena hrvatska valuta, istaknula je.

Dodala je i kako će cijelu 2023. godinu biti dvojno izražene cijene, a hrvatski građani moći će u Hrvatskoj pošti, poslovnicama Fine i bankama besplatno mijenjati kune u eure. Nakon toga cijelu 2024. će moći mijenjati kune za eure u Hrvatskoj narodnoj banci uz napomenu da to vrijedi samo za papirnate novčanice. Kovanice će se mijenjati tri mjeseca.

HRT-ova novinarka istaknula je i da ministar financija Zdravko Marić nije uspio oporbu uvjeriti da je baš sada vrijeme da se odreknemo kune.

Čitav je niz odredbi kojima se na pozitivan i stimulativan način negativni efekti uvođenja eura za građane i poslodavce svode na najmanju mjeru, od stimuliranja zdrave konkurentnosti do uključivanja udruga civilnog društva, naglasio je Marić u raspravi o konačnoj verziji prijedloga da se euro uvede kao službena valuta.

Eliminiranje tečajnog i kamatnog rizika

- Smatramo da su koristi značajno veće od šteta, a učinili smo dovoljno da negativne efekte svedemo na najmanju mjeru, rekao je Marić. Glavni benefiti uvođenje eura su eliminiranje tečajnog i kamatnog rizika, euro će donijeti dvije stepenice viši kreditni rejting, što znači i manju premiju rizika, naveo je ministar.

Marijan Pavliček (Klub Hrvatskih suverenista) smatra da u vrijeme najveće financijske neizvjesnosti, energetske krize i visoke inflacije nije mudro ulaziti u eurozonu.

- Ovo je politički projekt premijera, a ne ekonomski projekt, inflacija je na 7,8 posto, BDP je usporio na tri posto, osobna potrošnja pala, rastu inflacija i deficit, sve to potvrđuje da srljamo 'grlom u jagode' u nešto na što nismo spremni, kaže Pavliček.

Božo Petrov (Klub Mosta) tvrdi da na nespremnost Hrvatske za uvođenje eura upozoravaju svi neovisni financijski eksperti.

- Dajte osigurač hrvatskim građanima, čime jamčite da se neće dogoditi još veći rast cijena, da neće prevladati uvoz, da plaće neće pasti, upitao je Petrov vladajuće.

I u normalnijim okolnostima teško je nešto egzaktno predviđati ili jamčiti, odgovorio mu je Marić.

- Da nije pravi trenutak kaže i Ružica Vukovac (Za pravednu Hrvatsku), koja smatra da prvo treba riješiti gospodarske probleme u državi.

Ante Prkačin (DP) ustvrdio je da se uvođenjem eura "dodatno odvajamo od sudbine Hrvata u BiH koji su pod političkim terorom".

S druge strane, Emil Daus (Klub IDS-a) kaže da je uvođenje eura logičan slijed europskih integracija. No, problem je hoćemo li biti snažna ekonomija i uređena država s jasnim dugoročnim ciljevima.

- Imat ćemo euro, ali nećemo imati para, ustvrdio je.

Uvođenje eura podržavaju SDP i Socijaldemokrati. Boris Lalovac (SDP) istaknuo je pozitivan utjecaj eura na transakcijske i valutne troškove, a Zvane Brumnić (Socijaldemokrati) kaže da je nama jedina šansa da netko drugi brine o nama.

Uvođenje eura od 1. siječnja 2023.

Prednosti od uvođenja eura naglašava i Grozdana Perić (HDZ), tvrdi da će to omogućiti povoljnije i sigurnije poslovanje, veće investicije i gospodarski rast, te povećanje standarda.

Marić je podsjetio da nakon odluke Vijeća EU-a o usvajanju eura, koja se očekuje u srpnju, uvođenje eura planirano je od 1. siječnja 2023. ako smo ispunili sve uvjete.

- Smatramo da ćemo ispuniti kriterije, kaže Marić navodeći da je prošle godine deficit bio unutar tri posto, smanjen je udio javnog duga u BDP-a za sedam postotnih bodova, a inflacija ne odstupa od prosjeka EU-a.

Dvojno iskazivanje cijena kreće obvezno od 5. rujna ove godine, računi, mirovne, plaće i državni proračun bit će iskazani i u eurima.

Iako se desni dio oporbe protivi uvođenju eura i traži referendum o tom pitanju nema dvojbe da će sljedeći petak na glasanju konačni prijedlog o uvođenju eura kao službene valute proći jer HDZ sa partnerima ima dovoljan broj glasova, a može računati i na potoru lijevog dijela oporbe, predvođene SDP-om.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!