Izmjene Zakona jasnije definiraju sankcije za kršenje mjera uvedenih Rusiji

Ministar vanjskih Gordan Grlić Radman rekao je da se izmjenama Zakona jasnije definiraju kaznena djela i sankcije za kršenje mjera EU uvedenih Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, a nacionalno zakonodavstvo usklađuje s direktivama EU, i oporba to podržava, ali traži 'uključenost Sabora'.

Pratite prijenos saborske sjednice:

Izmjenama Zakona nacionalno zakonodavstvo usklađuje se s EU direktivom donesenom u travnju prošle godine, naveo je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman predstavljajući u srijedu saborskim zastupnicima prijedlog izmjena Zakona o ograničavanju mjera.

EU direktivom se jasnije definiraju ključni pojmovi; prikriveni prijenos imovine, posredničko djelovanje

Kroz EU direktivu se jasnije definiraju ključni pojmovi, kao što su imovina, gospodarski izvoz, povezane osobe te radnje koje se smatraju kršenjem mjera ograničavanja koje je EU uvela kao pritisak na Rusiju zbog agresije na Ukrajinu, a što uključuje prikriveni prijenos imovine, posredničko djelovanje, izmjene imovine ili upravljanje portfeljem u svrhu izbjegavanja sankcija. Za kršenje mjera propisuje se i kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. 

Grlić Radman: Preko 21,5 milijardi eura ruske imovine blokirano u EU

Također, dodao je ministar, regulira se, u skladu s direktivom EU, i prikupljanje statističkih podataka o kaznenim djelima kršenja sankcija te njihovo slanje Europskoj komisiji i periodično javno objavljivanje.

Subjekti koji primjenjuju mjere ograničavanja obvezni su provjeravati podatke osoba i imovinu i čuvati dokumentaciju 10 godina, a reguliraju se i pitanja ovrhe koje provodi FINA, nad zamrznutim sredstvima, kao i dostava podataka od strane kreditnih institucija.

Povećava se nadzor nad financijskim tokovima, a HNB i HANFA dužne su izvještavati Ministarstvo financija o primjeni mjeri ograničavanja.

- Do sada je u EU blokirano preko 21,5 milijardi eura imovine ruskih fizičkih i pravnih osoba, a na području EU i G7 država blokirano je 300 milijardi eura imovine Ruske središnje banke, istaknuo je ministar vanjskih i europskih poslova. 

Na pitanje zastupnice Anke Mrak Taritaš (GLAS) koliki je iznos sredstava koji su blokirani u Hrvatskoj, ministar je kazao kako "nema tih sredstava u Hrvatskoj središnjoj banci".

- Mi ovdje govorimo o mobiliziranju Ruske središnje banke, tzv. reparacijskom zajmu za Ukrajinu. EK je dala prijedlog da bi se Ukrajini isplatio zajam od 140 milijardi eura od sredstava koje Ruska središnja banka ima pohranjene u Euroclearu u Belgiji, a povrat tog novca bio bi od ratne odštete koji bi Rusija trebala platiti Ukrajini, naglsio je Grlić Radman.

Naveo je i kako su sankcije uzrokovale veliku štetu ruskom gospodarstvu. "Procjena gubitaka Rusije od izvoza nafte iznosu 159 milijardi dolara, tako da je doista u ekonomskom kolapsu ovog trenutka", dodao je.

Klub HDZ-a: Izmjene iznimno važne jer omogućuju nadležnim tijelima da djeluju

Vlada predlaže usvajanje izmjena ovog zakona po hitnom postupku kako bi se, pojasnio je ministar, izbjegla mogućnost sudskog postupka protiv RH za kršenje prava EU, a donošenje zakona u posljednji tren kritizirala je oporba.

Na pitanje Ivana Račana (SDP) tko je odgovoran što se zakon donosi šest mjeseci nakon isteka roka definiranog direktivom. "Nije Hrvatska po tome jedina, tu je još 17 zemalja, dobit ćemo pismo upozorenja, ali nikakvih negativnih implikacija neće biti", poručio je Radman.

Iz Kluba HDZ-a naglašavaju kako su ove izmjene iznimno važne jer omogućuju nadležnim tijelima da djeluju u situacijama u kojima se pokušava prikriti stvarni tok imovine ili izbjeći primjena mjera ograničavanja.

- Zakon daje precizan okvir koji sprječava korištenje imovine ili sredstava na način koji bi omogućio izbjegavanje sankcija. Matični odbor jednoglasno je podržao ove izmjene, što pokazuje da su dobro pripremljene, pravno nužne i politički prihvatljive, rekao je u ime Kluba Dario Pušić.

Oporba podržava izmjene zakona i sve sankcije, ali kaže da nedostaje parlamentarni nadzor

I oporba pozdravlja ove izmjene, no uz ocjenu o 'nedostatku parlamentarnog nadzora'.

- Na papiru tehnički zakon, a u stvarnosti pitanje tko u Hrvatskoj ima stvarnu moć nad sankcijama, imovinom, pravima građana i sigurnosnim politikama. Sabor i dalje ostaje promatrač, a ne nadzorno tijelo, stalna skupina Vlade ostaje operativno tijelo u provedbi sankcija, ali s maglovito definiranom ulogom i bez jasne odgovornosti prema Saboru, čime se nastavlja stvarati parasustav odlučivanja o sankcijama, rekao je Božo Petrov (Klub Mosta).

- Sankcije - da, ali uz stvarni parlamentarni nadzor, pomoć Ukrajini - da, ali bez slanja naših vojnika u rat, dodao je Petrov.

I Klub SDP-a podržava prijedlog jer, naveo je zastupnik Račan, osigurava usklađivanje s EU direktivom i jača borbu protiv zaobilaženja sankcija, ali od Vlade očekuju da pripremi 'jasne smjernice i edukacije za obveznike', da prate utjecaj na gospodarstvo i redovito obavještavaju Sabor o statistici provedbe zakona.

I Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a) je ustvrdila da je "Vlada uzela stvar u svoje ruke, no treba uvesti obavještavanje Parlamenta ili barem matičnog odbora jer bismo trebali znati koje se mjere poduzimaju".

Što se tiče sankcija, dodaje Mrak Taritaš, "nema nikoga u Saboru tko ih ne podržava, ali treba se zapitati i koliko su one učinkovite, vidimo da Rusija i dalje napada i ima dovoljno sredstava za naoružavanje".

- Definiranje kaznenih djela i propisivanje sankcija je nužno, rekao je u ime Kluba Centra i Nezavisne platforme Sjevera Damir Barbir.

- Pozdravljamo uvođenje jasnijih definicija i preciziranje obveza institucija, naročito kreditnih, ali treba upozoriti da zakon uvodi proširene ovlasti u prikupljanju i obradi osjetljivih financijskih podataka bez dovoljno snažnih zaštitnih mehanizama, kazao je.

Sam sadržaj direktive EU je "sasvim u redu" i za zastupnike Kluba Možemo!, ali je zastupnica Jelena Miloš kritizirala Vladu, rekavši da je "dugo čekala s njenom primjenom".

Na primjedbe oporbe o 'parlamentarnom nadzoru', ministar Grlić Radman je podsjetio kako se i do sada o svemu učinjenom obavještavao resorni saborski Odbor za vanjsku politiku. 

Pojednostavljuje se stručno usavršavanje ovlaštenih revizora

Izmjene Zakona o reviziji, kojima se pojednostavljuje sustav stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora, podržali su u srijedu u Hrvatskom saboru i vladajući i oporba.

U cilju pojednostavljenja sustava stručnog usavršavanja, predlaže se da trogodišnje razdoblje u kojem ovlašteni revizor ima obvezu stalno stručno se usavršavati, počinje od dana izdavanja odobrenja za rad.

Osim toga, predlaže se ukidanje obveze stalnog stručnog usavršavanja po strukturi na godišnjoj razini, ukidanje obveze prikupljanja 35 sati godišnje, kao i obveze skupljanja 30 sati iz osnovnih aktivnosti na godišnjoj razini.

Nadalje, pojednostavljuju se odredbe koje se odnose na razdoblja rodiljnog, roditeljskog i srodnih dopusta te na dugotrajnu privremenu nesposobnost za rad dužu od 6 mjeseci, na način da se ukida proporcionalno smanjenje broja sati stručnog usavršavanja i propisuje mogućnost produljenja razdoblja usavršavanja za vrijeme trajanja tih okolnosti, navela je predstavljajući zakon, državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić.

Dobro je što se procesi pokušavaju učiniti praktičnijima, ocijenio je Ante Kujundžić (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića).

Damir Barbir (Klub Centra i NPS-a) podržao je jačanje revizorske profesije i profesionalnih standarda.

Josip Ostrogović (Klub HDZ-a) istaknuo je da je stručno usavršavanje ključno u vremenima stalnih promjena, novih standarda, obaveza i EU pravila.

Prethodno su zastupnici raspravili i podržali konačni prijedlog izmjena Zakona o računovodstvu kojim se za dvije godine odgađa početak izvještavanja o održivosti za dio velikih, te srednje i male poduzetnike, odnosno za drugi i treći krug obveznika. Time se u naše zakonodavstvo prenose odredbe europske direktive.

Obveznici iz drugog kruga tako će prvi put izvještavati o održivosti za godinu koja počinje 1. siječnja 2027., a poduzetnici iz trećeg kruga obveznici izvještavanja postaju za poslovnu godinu 2028.

Kako je pojasnila državna tajnica Rogić Lugarić, glavni su razlozi rasterećenje malih i srednjih poduzetnika, odnosno pojednostavljivanje sustava.

Boris Lalovac (SDP) podržao je rasterećenje poduzetnika, no imao je kritiku za Europsku komisiju, rekavši da pojma nema što radi.

- Prije par godina nametnuli su toliko propisa poduzetnicima, tražili niz izvještaja, a kada su shvatili da to nema veze sa realnošću, sada to odgađaju, kazao je. Dogodilo se da Europa prednjači u svemu, a nije konkurentna u ničemu, ustvrdio je Lalovac.