Sabor izmijenio državni proračun za 2025.

Rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna, koji je predložila Vlada, većinom glasova u petak je podržao Hrvatski sabor, ukupni proračunski prihodi povećavaju se za 30 milijuna eura, a rashodi smanjuju za 223 milijuna eura, te iznose 33 milijarde, odnosno 36,8 milijardi eura.

Sjednicu Hrvatskog sabora možete pratiti ovdje:

Nakon Vlade, i Sabor je prihvatio amandman Magdalene Komes (HDZ) vrijedan milijun eura, a namijenjen izgradnji i opremanju Ekonomske škole Sisak.

Oporba rebalansom nije bila zadovoljna, što je pokazala i podnošenjem 52 amandmana, tražeći da država za neke stavke izdvoji više sredstava, a neke 'sreže'.

Ni Vlada ni Sabor nisu s time suglasni pa su sve oporbene amandmane odbili.

Vlada je prije objasnila kako je cilj rebalansa uskladiti proračunske stavke s odlukama koje su se donosile nakon donošenja samog proračuna, a kojima je osigurano više od milijardu eura za građane i umirovljenike, u vidu povećanja mirovina, izdvajanja za plaće, socijalne i porodiljne naknade.

Za rebalans, odnosno izmjene državnoga proračuna, glasovala je većina zastupnika, njih 76, od glasovanja se suzdržalo troje zastupnika, a 49 ih je bilo protiv.

Izmijenjen Zakon o provjeri stranih ulaganja

Po hitnom postupku jednoglasno izmijenjen je Zakon o provjeri stranih ulaganja kojim se osigurava preduvjet za uspostavu sustava provjere stranih ulaganja koja mogu utjecati na nacionalnu sigurnost ili javni poredak u RH, a posljedično i u EU.

Njegovim donošenjem ispunjen je jedan od kriterija za pristup Hrvatske OECD-u te se u hrvatsko zakonodavstvo transponira EU uredba.

Zakonom se osniva i Povjerenstvo za provjeru stranih ulaganja koja dolaze iz trećih zemalja, čija je uloga utvrditi obveznike, one pravne osobe na koje strano ulaganje utječe ili može utjecati na nacionalnu sigurnost, a odnosi se na ulaganja povezana s kritičnim infrastrukturama, opskrbom kritičnim resursima, pristupom osjetljivim informacijama, komunikacijskom i izbornom infrastrukturom, kao i područje medija.

Također, provjeravaju se strana ulaganja i na sve vrste koncesija.

Odbijen je prijedlog zaključka klubova zastupnika Možemo!, SDP-a, HSS-a, Glasa i DOSiP-a te IDS-a, PGS-a, Unije Kvarnera i PIP-a i SDSS-a kojim bi se Vlada obvezala da u procesu pristupanja OECD-u, odnosno Kodeksu o liberalizaciji kretanja kapitala izjavi rezervaciju na svaki oblik stjecanja poljoprivrednog i šumskog zemljišta, uključujući i stjecanje nasljeđivanjem.

Sabor izmijenio i dopunio pet pravosudnih zakona radi pristupanja Hrvatske OECD-u

Izmijenjeni su i dopunjeni Zakon o sudovima, Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku te Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.

Izmjene i dopune Zakona o sudovima donesene su radi radi provedbe presude Suda Europske unije u spojenim predmetima FINA protiv HANN-INVEST i dr. s ciljem revidiranja odredbi o obvezatnosti pravnih shvaćanja sjednica sudaca i sudskih odjela.

Izrijekom je propisana zabrana primanja darova za suce te su povećani udjeli mjerila kvalitete i kvantitete rada sudaca u njihovom ocjenjivanju (s najviše po 60 na najviše po 70 bodova). Osniva se i novi sudski odjel specijaliziran za postupanje u predmetima korupcije i organiziranog kriminaliteta u Županijskom sudu u Varaždinu.

Izmjenama Kaznenog zakona uvodi se novo kazneno djelo - dovođenje u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije te se revidira i kazneno djelo podmićivanja zastupnika.

Zakonom je pooštreno i kažnjavanje za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama te će se minimum za to kazneno djelo povisiti sa jedne na 3 godine zatvora.

Izmjenama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (zviždači) izrijekom se obuhvaćaju kaznena djela protiv gospodarstva, protiv službene dužnosti te kazneno djelo pronevjere i podmićivanja zastupnika. Dodatno se jača pozicija 'zviždača' jer će osobe koje nepravilnosti prijavljuju izravno policiji ili državnom odvjetništvu imati pravo na zaštitu pod jednakim uvjetima kao i osobe koje prijavu podnose nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje.

Izmjenama zakona propisani su i rokovi pa odgovor na tužbu treba biti u roku od 15 dana, održavanje glavne rasprave u roku od 30 dana od primitka odgovora, te okončanje prvostupanjskog postupka u roku od šest mjeseci, dok je drugostopanjski sud dužan odlučiti o žalbi u roku 30 dana. 

Zbog sve učestalije pojave kibernetičkog kriminaliteta, pri Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske osniva se posebni tim za njegovo suzbijanje. Glavnom državnom odvjetniku propisana je mogućnost da osnuje specijalizirane timove za suzbijanje drugih vrsta kriminaliteta i nezakonitosti koje ugrožavaju imovinu Republike Hrvatske i opća dobra, kao i da imenuje voditelje i članove timova na vrijeme od pet godina.

Prihvaćeno Godišnje izvješće Vlade

Većinom glasova Sabor je također prihvatio Godišnje izvješće Vlade, te mjere Vlade iznesene u Izvješću koje mu je prošli tjedan podnio premijer Andrej Plenković poručivši pritom kako su nastavak rasta i podizanja standarda među glavnim ciljevima Vlade u idućem razdoblju.

Glasanje o uvođenju vojnog roka

U nastavku današnjeg rada Sabor će također izmijeniti zakone o obrani i o službi u oružanim snagama te time stvoriti uvjete za uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja.

Temeljno vojno osposobljavanje trajat će dva mjeseca, uskoro se kreće s potrebnim aktivnostima i pozivima za to osposobljavanje, a prvi se ročnici u vojarnama očekuju već početkom iduće godine.

Koje će obuke novaci prolaziti i vještine učiti, preciznije će se znati uskoro, prije same obuke proći će zdravstveni pregled kako bi se utvrdilo jesu li za nju sposobni.

Osobama koje zbog vjerskih ili moralnih nazora ne žele sudjelovati u vojničkim dužnostima bit će dopušten prigovor savjesti, temeljnu vojnu obuku od tri mjeseca odradit će u Civilnoj zaštiti ili u lokalnim jedinicama u trajanju četiri mjeseca.

Za vojno osposobljavanje naknada će iznositi 1100 eura mjesečno, dok će za civilnu službu biti manja, a kolika, uredit će se uredbom.

Oko izbora ustavnih sudaca još nema suglasnosti

Za razliku od glasanja o rebalansu proračuna ili prihvaćanju Godišnjeg izvješća Vlade za koje je u Saboru potrebna jednostavna većina od 76 ruku, za izbor troje novih ustavnih sudaca potrebna je dvotrećinska većina odnosno 101 glas.

To podrazumijeva nekakav budući dogovor između SDP-a i HDZ-a, a oni su se unatoč tomu što su svi rokovi prekoračeni danas uspjeli dogovoriti tek o prvom službenom proceduralnom potezu.

- Naknadno će se utvrditi datum kada će se kandidati pozvati na javni razgovor. Sukladno dosadašnjoj praksi kandidati će se uvodno kratko predstaviti. Svaki zastupnik ima pravo postaviti tri pitanja, a to predstavljanje bi trebalo trajati 15 minuta po kandidatu. Kandidati će se pozivati abecednim redom, objasnio je Ivan Malenica, predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav (HDZ).

- Reći ću koja je naša osnovna polazišna točka. To je izbor tri ustavna suca. To su ljudi koji razumiju da njihove osobne vrijednosti, identiteti i svjetonazori nisu mjerilo ustavnosti, izjavio je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a.