Piletić: Zakonom o inkluzivnom dodatku ispravljamo nepravdu

Sabor raspravlja o prijedlogu Zakona o inkluzivnom dodatku kojim se želi unaprijediti materijalni položaj za gotovo 150 tisuća osoba s invaliditetom. Oporba je pozdravila njegovo donošenje, ali je upozorila da smještaj ne bi trebao biti prepreka za ostvarivanje tog prava dok su iz HDZ-a rekli da se, uzevši u obzir težinu invaliditeta, pravednije raspoređuju naknade.

Jedno vještačenje za jedinstvenu novčanu naknadu

Inkluzivni dodatak novčana je naknada namijenjena osobi s invaliditetom radi njezina ravnopravnog sudjelovanja u društvu, a objedinit će četiri dosadašnje naknade - osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i naknadu do zaposlenja. Planirano je da Zakon o inkluzivnom dodatku stupi na snagu 1. siječnja sljedeće godine. Trenutačno se za te četiri naknade kumulativno izdvaja 265 milijuna eura na godinu, dok će se iduće godine za inkluzivni dodatak izdvajati 506 milijuna eura, gotovo dvostruko više.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić istaknuo je da iznos inkluzivnog dodatka kroz pet kategorija polazi od početnih 720 eura. Druga skupina će dobivati mjesečno 480 eura, treća 430, četvrta 162 eura i napokon peta - 138 eura. Do priznavanja inkluzivnog dodatka korisnici će i dalje imati ostvarena prava. U proračunu je za tu namjenu predviđeno 506 milijuna eura, što je dvostruko više nego što se trenutačno troši za četiri naknade.

Postupak za inkluzivni dodatak provodit će se do kraja 2024., a nakon priznanja korisnicima će biti isplaćena razlika od datuma stupanja zakona na snagu (1. siječnja 2024.). Novim korisnicima prava će se priznati od datuma predaje zahtjeva.

Predstavljajući predloženi zakon, ministar Piletić poručio je da će Zakonom o inkluzivnom dodatku osobama s invaliditetom mjesečni prihodi porasti od minimalno 50 do 100 i više posto.

- Nije da se ovime želimo hvaliti, nego ispraviti dugogodišnju nepravdu, naglasio je.

Istaknuo je da se zakon donosi nakon konzultacija sa strukom i udrugama osoba s invaliditetom. 

- Dugo se čekao, a zašto nije došao ranije ostaviti ćemo povjesničarima, rekao je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Oporba: Smještaj ne bi trebao biti prepreka za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak

Romana Nikolić (Klub Socijaldemokrati) upozorila je da se pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje osobama kojima je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja te osobama koje osobnu invalidninu te doplatak za pomoć i njegu ostvaruju prema posebnom propisu. Uz to, dodala je, nedostatak inkluzivnih politika u obrazovanju dovodi do slabije obrazovane radne snage koja nije konkurentna na tržištu rada.

SDP-ova Martina Vlašić Iljkić upozorila je da je prijedlog zakona donijet bez široke rasprave i bez uvažavanja do sada donesenih dokumenata. I ona smatra da smještaj ne smije biti zapreka za ostvarivanje inkluzivnog dodatka, dodavši da trenutačno imamo 180.000 korisnika naknada koje se objedinjuju dok se stvarni broj procjenjuje na 147.000 jer neki primaju dvije naknade.

Jelena Miloš (Možemo!) također smatra kako nema razloga da osobe koje imaju organiziran smještaj ili su smještene u ustanove socijalne skrbi nemaju pravo na inkluzivni dodatak. Ponovila je i da inkluzivni dodatak nije socijalna mjera, nego ona koja bi trebala omogućiti jednako pravo osobama s invaliditetom da se uključe u život u zajednici. 

Napominjući kako je Zakon o inkluzivom dodatku potreban i dugo se čekao Anka Mrak-Taritaš (Klub Centra, GLAS-a i SSiP) smatra da inkluzivni dodatak nema veze sa socijalom, nego se to trebalo rješavati u Ministarstvu zdravstva. Upitala je i ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marina Piletića zašto su "opet napravili poluuradak, a nisu stvar odradili do kraja".

Božo Petrov (Most) rekao je da u zakonu ima pet razina potpore, pri čemu prva može dobiti najveći dodatak od 720 eura a u nju spadaju invalidi koji ne mogu raditi. Tako, kada se 720 eura podjeli s 30 dana ispada da su im dali 24 eura dnevno za život. "To ste im dali, da prežive s 24 eura dnevno. A gdje su još njihove potrebe zato što imaju poteškoće, gdje su režije i drugo što trebaju platiti?" upitao je Petrov.

Za razliku od oporbe, HDZ-ova Ljubica Lukačić rekla je da se prijedlogom zakona, s obzirom na težinu invaliditeta, pravednije raspoređuju naknade te će dovesti do kvalitetnijeg i boljeg života.

Razmisliti i o ukidanju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju

Saborski zastupnici pozdravili su  Vladinu nakanu da zaštiti građane koji se ne mogu brinuti za sebe pa sklapaju ugovore o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju i često ostaju i bez imovine i skrbi, a neki drže da ugovore o dosmrtnom uzdržavanju treba ukinuti.

- Predatori kruže oko starijih za koje znaju da imaju vrijedne pokretnine i nekretnine, a stariji toga često nisu pošteđeni ni u domovima za starije, upozorila je Vesna Nađ (SD) u raspravi o izmjenama zakona o obveznim odnosima i o parničnom postupku.

Tim se izmjenama, među inim, uvodi Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju u koji će se unositi podaci o sklopljenim i raskinutim ugovorima te postupcima koji se pokreću radi utvrđenja ništetnosti, poništenja ili raskida ugovora.

Registar, koji će se voditi pri Hrvatskoj javnobilježničkoj komori omogućit će provjeru jesu li ugovaratelji uzdržavanja već sklopili ugovore i koliko, a broj takvih ugovora ograničava se na najviše tri.

HDZ drži da te promjene unapređuju sustav, da su dobar temelj, ali da zakon može biti još bolji.

- Možda bi bilo dobro da predstavnik centra za socijalnu skrb bude nazočan kad se potpisuje ugovor o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju i kad ih netko objašnjava, kazao je Dražen Bošnjaković.

Smatra i kako je, umjesto odredbe da su postupci radi raskida i poništenja ugovora, hitni, bolje odrediti okvirni rok za njihovo trajanje.

Zastupnici su apostrofirali podatke da je u 2021. bilo sklopljeno više od 7500 ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, te da 63 posto osoba koje su ih sklopile ne razumiju njihove posljedice.

Hrelja: Napravili bi dobar posao ukidanjem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju

Posebno problematičnim drže ugovore o dosmrtnom uzdržavanju kod kojih imovina odmah prelazi u vlasništvo uzdržavatelja.

- Ukidanjem tog ugovora napravili bi dobar posao, jer to je duboko nemoralan ugovor, ističe Silvano Hrelja (NZ).

Treba li nam takav tip ugovora, ili ga možemo izbaciti, pita se i Urša Raukar Gamulin (Možemo!) i upozorava kako su zbog ugovora o dosmrtnom uzdržavanju starije osobe završavale na ulici, te kako je to "eklatantan lešinarski biznis".

Na istom je tragu i razmišljanje Željka Sačića (HS) koji se pita što je država do sada čekala da uredi to područje. Predlaže i da se "prisili" centre za socijalnu skrb da sudjeluju u procesu sklapanja ugovora kao kontrolni čimbenik kako se ne bi dogodilo da stariji građani padnu pod utjecaj "hinjene brige onih koji im zapravo žele naštetiti".

Dalija Orešković (Centar) predlaže da se građanima prije sklapanja ugovora omogući obavezno pravno savjetovanje i da im se objasni što će im donijeti jedan, a što drugi ugovor, te da se institucijama, npr. centrima za socijalnu skrb, uvede obveza da periodično provjere kako žive oni koji su ugovore sklopili.

Ne slaže se zastupnicima koji o davateljima uzdržavanja govore kao o predatorima, te ističe da je predator država koja se nije na vrijeme pobrinula što će biti sa starijima kad se za sebe ne mogu skrbiti.

Martina Vlašić Iljkić (SDP) smatra pak da treba uvesti obvezu da se kod sklapanja ugovora prilože potvrde o zdravstvenog sposobnosti osobe koja ga sklapa te da je osoba prošla savjetovanje i razumije što potpisuje.

Rasprava o izmjenama Zakona o doplatku za djecu

Zastupnici su raspravljali i o izmjenama Zakona o doplatku za djecu kojim bi se u idućoj godini, u odnosu na prošlu, udvostručio broj korisnika tog doplatka i broj obuhvaćene djece. Naime, prošle je godine prosječan broj korisnika doplatka bio 126.000 za oko 247.000 djece, u idućoj bi trebao biti 271.000 uz obuhvat 511.000 djece.

Izmjenama, koje stupaju na snagu od ožujka 2024., dohodovni bi se cenzus povećao sa 70 na 140 posto proračunske osnovice, povećao bi se i broj cenzusnih grupa sa sadašnjih tri na pet, te svota doplatka za djecu, od 30 do 60 eura, dok bi pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete i dalje iznosio 66 eura.

Državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić potvrdila je kako je uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka, onoga koje bi imalo svako dijete, sigurno sljedeći korak.

- Ovo je samo jedan korak, cilj nam je unaprjeđivanje sustava, to je sigurno sljedeći korak, odgovorila je Josić HDZ-ovu zastupniku Tomislavu Okroši koji je u raspravi pitao planira li se u budućnosti doplatkom obuhvatiti svu djecu.

HDZ-ovi zastupnici redom hvale te zakonske izmjene, tvrde da one podržavaju demografske mjere i pronatalitetnu politiku, oporbeni poručuju da neće biti protiv izmjena, ali da se moglo bolje, te da su nove Vladine mjere usko povezane sa skorim izborima. 

Oporba nije protiv izmjena, ali poručuje da su Vladine mjere povezane s izborima 

HDZ-ovi zastupnici redom hvale te zakonske izmjene, tvrde da one podržavaju demografske mjere i pronatalitetnu politiku. Oporbeni poručuju da neće biti protiv izmjena, ali da se moglo bolje, te da su nove Vladine mjere usko povezane sa skorim izborima.  

- Izostale su dugoročno održive demografske mjere, rekao je Davorko Vidović (SD). Dodao je da se ni nakon povećanja broja korisnika i obuhvaćene djece, nećemo približiti broju iz 2001., kada je dječji doplatak primalo 630 tisuća djece.

- To se ne može dogoditi i jer djece, naprosto, više nema, rekao je Vidović.

Sabina Glasovac (SDP) podsjetila je kako je smisao dječjeg doplatka potpora uzdržavanju i odgoju djece, no da u velikom broju slučajeva on služi za podmirenje osnovnih životnih troškova.

- Treba razmišljati da dječji doplatak prestane biti socijalna kategorija, da postane pravo djeteta, rekla je, ističući kako nije logično da je pronatalitetni dodatak samo za treće i četvrto dijete, a ne i za svako slijedeće.

- Treće i četvrto dijete se, na žalost, kod nas ne rađa, dodaje Davor Dretar (DP) koji je primijetio da se u zakonu ne spominju obitelji s petero, šestero i više djece.

Na uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka kojeg bi do 18. godine primalo svako dijete koje je rođeno i živi u Hrvatskoj, poziva Damir Bajs (Fokus). 

- Na osnovi iskustava Njemačke, Mađarske treba uvesti takav doplatak, a koliki bi bio ovisilo bi o financijskoj moći države, rekao je.

Predviđeni iznosi dječjeg doplatka ne zadovoljavaju Karolinu Vidović Krišto (OiP). 

- Obitelj s troje djece, koja zarađuje 880 eura, dobit će 165 eura doplatka, 55 po djetetu, u Poljskoj svako dijete ima pravo na 115 eura, u Njemačkoj do 250 eura do 18. godine, rekla je.

- Tresla se brda, rodio se miš, tim je riječima zakon opisao Marin Miletić (Most). 

Vladi zamjera to što je, kaže, propustila priliku da napraviti dubinske promjene i odlučila se za kozmetičke.

Miletić ističe i Mostov prijedlog prema kojem bi se dječji doplatak povećavao s brojem djece, za prvo bi iznosio 100 eura, za drugo 120, treće 150, za četvrto 180 eura.

- Naš pristup je jednostavniji i socijalno prihvatljiviji, on je strateški pristup demografskoj revitalizaciji države, rekao je Miletić.

Možemo! predlaže da se dječji doplatak na godišnjoj razini usklađuje s troškovima života, a što sada nije slučaj.

- Predlažemo i da se, kod utvrđivanja cenzusa, troškovi stanovanja oduzmu od ukupnog dohotka obitelji, rekla je zastupnica Jelena Miloš.