Sabor zasjeda do srijede, bez glasanja ovoga tjedna

Zbog nadolazećeg blagdana Tijelova, saborska sjednica iznimno je započela u ponedjeljak, a zasjedanje će trajati do srijede. Kako na dnevnom redu nema točaka za koje bi se trebalo hitno glasati, vodstvo Sabora odlučilo je da se ovoga tjedna neće održavati glasovanje, koje je uobičajeno petkom. 

Time su i zastupnici, kao i brojni građani, spojili praznik s vikendom te si omogućili petodnevni odmor – ili, kako to nazivaju, "rad na terenu", javila je Tatjana Munižaba.

U tri dana zastupnici će raspraviti ukupno šest točaka dnevnog reda – tri u ponedjeljak, dvije u utorak i jednu u srijedu, koja bi trebala biti završena do podneva.

Današnja sjednica počela je u 9.30 slobodnim govorima, a prva rasprava odnosi se na izmjene Zakona o javnobilježničkim pristojbama. Novim prijedlogom građane koji traže oslobađanje od pristojbi obvezalo bi se da uz zahtjev sudu prilože i potvrdu Porezne uprave o financijskom stanju kućanstva, na temelju koje bi se donosila odluka o oslobođenju, javila je Munižaba.

U slobodnim govorima u Saboru od rastućeg siromaštva do prometnog kolapsa u Zagrebu

Saborski zastupnici rad su počeli iznošenjim stajališta Klubova. Oporba je prozivala vlast zbog stanja u pravosuđu, državnim nekretnimama i rastućeg siromaštva, a HDZ zagrebačku vlast zbog stanja u prometu na istoku grada.

U ime Kluba SDP-a Ivan Račan upozorio je u slobodnim govorima na rastuće siromaštvo, ističući da svaki peti građanin živi u siromaštvu. Naveo je i kako je u sredinama gdje je HDZ jači, siromaštvo veće.

Predložio je da se trend rasta siromaštva može zaustaviti tako da se mirovine indeksiraju na punu inflaciju, da se podstanari zaštite ograničenjem rasta cijena najma, a da minimalna plaća raste na način da nikad taj rast ne bude manji od troškova života.

HDZ-ov Ante Deur odgovorio mu je da je SDP dopustio da ih Možemo u Zagrebu gurne na političku marginu.

- Taj isti Možemo, rekao je Deur, rekao je "laku noć" stanovnicima Dubrave i Sesveta držeći ih u prometnom kaosu. Izlaz iz Sesveta traje po sat vremena, upozorio je Deur i dodao da gradski oci vrijeđaju više od 150 tisuća građana jer ne vode o njima računa.

Nezavisna zastupnica Marija Selak Raspudić govorila je o srednjoškolcima koji jedini nemaju riješeno pitanje školske prehrane.

- Za razliku od osnovnoškolaca kojima obrok u školama osigurava država, a studenti imaju menze, srednjoškolci se hrane u pekarama i time pridonose lošoj statistici o pretilosti, istaknula je. Da bi se osigurala prehrana u srednjim školama, Selak Raspudić kaže da je potrebno izdvojiti oko 4 milijuna eura na godinu što državi, ako joj je stalo do zdravlja ove skupine, ne bi trebao biti problem ako pametno upravlja državnim financijama.

Marijana Puljak iz Centra osvrnula se na rad noćnih klubova u starim gradskim jezgrama. Predlaže izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakona o trgovinama kojima bi se jasno propisale zone u kojima nije dopušten rad noćnih klubova i ograničila prodaja alkohola.

Podsjetila je kako su HDZ-ovci u mandatu bivše gradske vlasti bili protiv takvih prijedloga, a danas - gle čuda, kaže Puljak, traže upravo to.

Dalija Orešković iz DOSIP-a upozorila je na rad Državnih nekretnina koje ne naplaćuju najam prostora kojima je vlasnik država i to tvrtkama koje su izdašni donatori HDZ-a zbog čega država gubi milijune eura.

Dalibor Paus iz IDS-a upozorio je na stanje u pravosuđu i podsjetio kako se u svim izvješćima Europske komisije po percepciji neovisnosti pravosuđa Hrvatska redovito godinama nalazi na posljednjem mjestu.

- Tako će vjerojatno biti i za 2025. godinu što ne treba čuditi, jer, kaže, imamo kontroverznog glavnog državnog odvjetnika, eutanazirano Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa i Ustavni sud koji sam sebi produljuje mandat.

Za oslobađanje od javnobilježničke pristojbe i potvrda o vrijednosti imovine

Prema izmjenama Zakona o javnobilježničkim pristojbama stranke će uz zahtjev za oslobođenje od plaćanja pristojbe sudu podnositi i potvrdu Porezne uprave o visini dohodaka i primitaka te podatke o vrijednosti svoje i imovine članova obitelji, najavilo je u Saboru Ministarstvo pravosuđa.

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Ivan Crnčec podsjetio je, predstavljajući konačne izmjene, kako se sadašnjim zakonom propisuje da, kada stranka od suda na području na kojem se nalazi sjedište javnog bilježnika, traži oslobođenje od plaćanja javnobilježničke pristojbe podnosi i potvrdu o imovnom stanju koju izdaje Porezna uprava Ministarstva financija.

No, ta potvrda o imovnom stanju, pojasnio je, ne sadrži podatke o vlasništvu imovine podnositelja niti članova njegove obitelji nego isključivo podatke o visini njihovih dohodaka i primitaka.

Stoga se prema izmjenama Zakona potvrda koju izdaje Porezna uprava više neće zvati potvrda o imovnom stanju već potvrda o visini dohodaka i primitaka. Također, sud će moći po službenoj dužnosti radi utvrđivanja svih mjerodavnih podataka nadležnih tijela tražiti i podatke iz službenih evidencija.

Vladajući i oporba podržali su predložene izmjene zakona, a SDP-ov Tonči Restović rekao je da bi bilo zanimljivo znati podatke o tome koliko je dosad građana tražilo oslobođenje od plaćanja javnobilježničkih pristojbi temeljem takve potvrde.

Ustvrdio je da u Hrvatskoj sve više ljudi živi na rubu siromaštva, sve je veći jaz između bogatih i siromašnih, a sa prosječnom plaćom od 1400 ili medijalnom od 1100 eura gotovo je nemoguće pokrivati osnovne troškove života.

HDZ-ova Danijela Blažanović smatra da se izmjenama zakona pruža veća pravednost jer podaci o dohotku i imovini omogućuju objektivniju procjenu za oslobađanje od pristojbi, osobito za socijalno osjetljive skupine.

Crnčec: U Hrvatskoj 5362 odvjetnika, a u imenik stranih odvjetnika upisano ih 16

Zastupnici su podržali i dopune Zakona o odvjetništvu, kojim se ujednačava status i tretman odvjetnika iz država članica EU i odvjetnika iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija OECD-a, a što je jedan od uvjeta za ispunjenje kriterija za pristup Republike Hrvatske OECD-u.

Crnčec je naveo i da je Vijeće Europe (VE) između dva čitanja tog prijedloga Zakona donijelo Konvenciju o zaštiti odvjetničke profesije koju je do sada potpisalo 17 članica VE, a od toga 11 članica EU, a to želi i naša zemlja.

Stoga se u dopune Zakona o odvjetništvu dodaju i modifikacije koje se odnose na dodavanje pojedinih procesnih jamstava te prava odvjetnika i Hrvatske odvjetničke komore (HOK) u slučajevima određivanja istražnog zatvora protiv odvjetnika.

Pojasnio je da, kada takav istražni zatvor bude određen, o tome će biti obaviješten HOK te i sam odvjetnik.

Uz to, HOK ima pravo i da njezin predstavnik sudjeluje na raspravama u postupku koji se vodi protiv tog odvjetnika. Također, pretraga se - osim na odvjetnika i njegov odvjetnički ured, širi i na druge prostore i pokretnine koje odvjetnici koriste.

Crnčec je, na upit HDZ-ovog Nikole Mažara, rekao da u Hrvatskoj trenutno imamo 5362 odvjetnika a u imenik stranih odvjetnika je upisano njih 16.